Tarihi haza Ćamila ef. Silajdžića



929.55(497.6)


Mensur Malkić


TARIHI HAFIZA ĆAMILA EF. SILAJDŽIĆA




Sažetak


Ovaj rad predstavlja analizu tariha hafiza Ćamila ef. Silajdža na arapskom jeziku, te odslikava tematiku i stilske posebnosti njegovih tariha. Hafiz Ćamil ef. Silajdžić bio je muderris u Gazi Husrev-begovoj medresi i drugi imam Gazi Husrev- begove džamije. Hafiz Ćamil ef. Silajdžić ostavio je dubok trag i u društvenom životu i u odgojno-obrazovnom sistemu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Osim rada na polju kur’anskih nauka, odnosno kiraeta i tedžvida, hafiz Silajdžić ostavio je veoma vrijedno književno blago u formi tariha. U ovom radu analizirane su stilske, formalne i sadržajne osobenosti Silajdževih tariha. Također se daje uvid u objavlje- ne i, što je vrednije, u neobjavljene tarihe hafiza Ćamila ef. Silajdža. Poseban fokus rada jeste analiza intertekstualnih veza Silajdževih tariha s kur’anskim tekstom.


Ključne riji: Hafiz Ćamil ef. Silajdž, bošnjačka književnost na ori- jentalnim jezicima, tarihi na arapskom jeziku, citatnost i intertekstualnost u tarihima


Uvod


Izvorno, u arapskom jeziku, riječ tarih označava historiju, povijest, nad- nevak, godinu, hroniku, ljetopis, datiranje... U korijenskom trileru iz kojeg je derivirana ova imenica stoji ideja nečega što prolazi a za čim se čezne (e r (kh); ereẖa yereẖu čeznuti, osjećati.

Tarih ili hronogram, osim što je omiljena pjesnička vrsta u islamskim književnostima, on je istovremeno i historijski dokument. To je zbog toga što se brojni događaji opisuju stihovima, pri čemu posljednji stih skriva ili zbirom brojčanih vrijednosti slova izražava broj godine kada se spomenuti događaj desio.1 Tarih ponekad pomaže da razotkrijemo detalje određenog historijskog događaja, starost nekog objekta, ili da identificiramo njegova autora.

Najbitniji stih u strukturi tariha jeste onaj u kome je sadržan datum o kojem tarih govori. Tarih zahtijeva vještog i učenog pjesnika, koji treba umjetnički transponirati put kojim će doći do željenog datuma. Postoji šest



1 Izet Maš, Tarihi Muhameda Mašića (Enes Kujundžić, Tarih u književnom naslijeđu Bošnjaka), Avicena, Sarajevo, 1977, str. 7.


načina korištenja slova, odnosno njihove brojčane vrijednosti, da bi se dobio datum. Najteže je sročiti potpuni tarih, jer u njemu vrijednost svih slova treba dati određeni datum. Ako se tome stihu mora dodati ili oduzeti neko slovo, onda je to polupotpuni tarih. Osim ova dva navedena, najčći je tārī-i džewher, koji se dobija zbirom slova s tačkama, odnosno tārī-i muhmel, dobija se zbirom slova bez tačaka. Ako posljednji polustih izražava datum tako što daje dvostruk zbir slova u odnosu na broj koji se traži, onda je to dvostruki tarih, i na kraju, datum se postiže zbrajanjem riječi i slova.2

Posmatran kao pjesnička vrsta, tarih je spomen vještini i daru autora. U poeziji, to je pjesnički medaljon, po sadržaju epigraf, epitaf, preciznije rečeno

spomen-obilježje. Ako ga gledamo kao spomen-obilježje, čini nam se da on stoji kao čovjekova vječna čežnja da ostavi trajan biljeg o svom postojanju. Bilo da je uklesan u nišan, urezan na neku građevinu ili napisan u slavu odre- đene ličnosti, tarih je san o ljepoti i trajnosti. Tarih je uvijek okrenut ljepoti i dobru. On je dio naše kulture i naše prošlosti, dio naše pisane historije.3

Pisati tarihe nije lahko jer taj proces od hronopisca zahtijeva odlično poznavanje jezika na kojem se tarih piše, pjesničku sklonost, opću upućenost, odnosno erudiciju, te sposobnost kombinatorike slova i brojeva.4

Tarih kao veoma zastupljen žanr u bošnjačkoj književnosti nije bio stvar darovitosti, nego i visoke učenosti i duboke umnosti. Razloge zašto do danas ovaj pjesnički žanr nije šire zastupljen u sehari naše kolektivne memorije leži u zaboravnosti, nehatu, ali i u opadanju kvaliteta obrazovanja i izučavanja istočnjačkih jezika u posljednjih stotinu godina u Bosni i Hercegovini.5

Otkrivanjem i prezentiranjem javnosti tariha hafiza Silajdžića kao spe- cifičnih oblika i dijelova bošnjačke tradicije doprinosi se upotpunjavanju mozaika ukupnog bošnjačkog duhovnog naslijeđa, u kojem značajno mjesto imaju i tarihi hafiza Ćamila Silajdžića, a koji oslikavaju bogatstvo njegova pjesničkog opusa. Stoga ne čudi činjenica da hafiza Silajdžića uz Muhameda ef. Mašića ubrajaju među najuspješnije ispisivače tariha među Bošnjacima u

  1. stoljeću.

Salih ef. Trako, u tekstu Kronogrami sarajevskog muftije Šakira ef. Mui- dovića, ističe da pisanje hronograma u stihu nije bio niti je svačiji posao. Da bi mogao u desetak stihova iznijeti najvažnije o onome kome ili čemu je hro- nogram namijenjen, a uz to da na kraju u hronostihu izrazi i datum određenog događaja, nastojeći da i taj stih sadrži neku lijepu misao, želju i sl., pjesnik je



  1. Lamija Hadžiosmanov, Emina Memija, Antologija bošnjke poezije na orijentalnim jezicima, Svjetlost, Sarajevo, 1997, str. 8–9.

  2. Ibid, str. 9.

  3. Izet Maš, Tarihi..., op. cit., str. 5.

  4. Ibid, str. 8.


morao posjedovati široko obrazovanje i znanje, te izvanredno vladati jezikom na kojem pjeva (u našem slučaju turski, arapski ili perzijski). Od onih koji su imali sposobnost da pišu hronograme u stihovima, u našoj skorijoj prošlosti, bili su Muhamed Mašić iz Gračanice, koji je na arapskom jeziku ispjevao niz hronograma za novopodignute džamije, česme i nišane znamenitih ljudi kod nas, i hafiz Ćamil Silajdžić, imam Gazi Husrev-begove džamije i mudževvid Gazi Husrev-begove medrese, koji je također s velikim uspjehom napisao više hronograma u stihu ljudima preminulim u nedavnoj prošlosti.6

Prvi tarih hafiz Ćamil napisao je kada je umro kurra’ hafiz Asim ef. Sirćo. Nekoliko decenija poslije hafiz Ćamil je, prisjećajući se tih trenutaka, rekao: “Bilo mi je jako žao i napravim mu tarih koji odgovara datumu njegove smrti.”7

Na pisanje tariha hafiza Ćamila potakla je ideja, kao i brojne muslimanske pjesnike, da stihovima zabilježi neke događaje koji su se njemu i njegovoj zajednici, s kojom dijeli islamski svjetonazor, činili važnim. Te je događaje, smrt mlade ili važne osobe, rođenje potomka, izgradnju džamije, ćuprije, škole, ljetnikovca, česme i sl., spomenuti pjesnik u tarihu, posebnoj pjesnič- koj vrsti, bilježio i uklesavao u tvrd materijal, najčće kamen da što duže traje sjećanje na te događaje, na te Bogu i ljudima ugodne i drage čine.8


    1. Objavljeni tarihi


Hafiz Ćamil Silajdžić, posljednji bošnjački pjesnik tariha9, napisao je blizu osamdeset tariha, najvećim dijelom sabranih u djelu Tarihi, koje je




  1. Vidjeti: Salih Trako, “Kronogrami sarajevskog muftije Muhameda Šakira ef. Muidovića”, u: Anali GHB, knjiga 1, Sarajevo, 1972, str. 49–65.

  2. Hafiz Ćamil je spominjao da se s tarihom prvi put susreo u Granici kod Visokog 1934. godine kada se gradila džamija u tom mjestu. Osman ef. Redžović pisao je tarih za tu džamiju. Na zanimanje hafiza Ćamila za tarih, Osman ef. mu je objasnio šta tarih pred- stavlja i šta se sve može ebdžed-hesabom kazati, a potom, iste hafiz Ćamil: “Izdiktirao mi je sve u stihu, godine rođenja i smrti, imena, trajanje života sve četverice imama u fikhu (Ebu Hanife, Ibn Hanbela, Šafije i Malika). Ja sam bio zapanjen.” (Vidjeti: Enes Durmišević, “Naš je vjernik dobar vjernik i plemenit čovjek” (razgovor s hadži hafizom Kamilom ef. Silajdžem), Islamska misao, XII/1990, br. 140, str. 11.

  3. Kjamil Silajdž, Tarihi, preveo Džemaludin Lat, Bosančica-print, Sarajevo, 2008, str.

5.

  1. Na promociji knjige Tarihi hafiza Ćamila Silajdža prof. dr. Džemaludin Lat, između ostalog, rekao je: Tarihi su zaista jedan od izraza bošnjke duše”, te dodao: “koliko ja znam, hafiz Ćamil je posljednji u nizu tih naših pisaca koji su na ovaj nin izraža- vali ono što nazivamo bošnjkom dušom.” (Vidjeti: Aziz Kadribegov, “Rahmet duši posljednjem bošnjkom pjesniku tariha” /Promocija knjige Tarihi hadži hafiza Ćamila ef. Silajdžića/, Preporod, 21/887, 1. novembar 2008, Sarajevo, str. 42)


preveo i priredio Džemaludin Latić.10 Hafiz Silajdžić je tarihe sastavljao pri- likom podizanja ili obnove džamija ili drugih vjerskih objekata, ali ima i onih posvećenih značajnim ličnostima unutar i izvan Islamske zajednice.

Djelo Tarihi sadrži 66 potpunih, polupotpunih i dvostrukih tariha, a pone- ki je i džewher ili muhmel.11

Tarihe hafiza Silajdžića u ovom djelu podijelili smo u tri grupe: tarihi na vjerskim objektima, tarihi na nišanima (alima i javnih ličnosti) i tarihi za hafisku dovu.


  1. Tarihi na vjerskim objektima


Hafiz Silajdžić je napisao sedam tariha povodom izgradnje džamija, a pet tariha prilikom popravka, obnove ili ponovne temeljne izgradnje džamija. Dva tariha sastavio je za vjersko-prosvjetne ustanove, tarih povodom izgrad- nje medrese u Prištini i tarih povodom izgradnje Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu 1977. godine.

Od tariha iz ove grupe izdvojit ćemo tarih o 450. godišnjici i obnovi Begove džamije. Iako iznad ulaza Gazi Husrev-begove džamije stoji tarih koji se odnosi na godinu gradnje i u kojem se spominje ime njezina graditelja Gazi Husrev-bega12, hafiz Ćamil je, zanesen ljepotom Begove džamije, uz to svjestan značaja i uloge koju ova džamija ima u životu muslimana Bosne i Hercegovine, pa i šire, ispisao tarih povodom njezine obnove:



  1. Džemaludin Latić u predgovoru djela Tarihi napominje da je ta zbirka nastala zahva- ljujući mudrom i velikodušnom hafizu Hadžimulu, koji je svjestan vrijednosti tariha hafiza Silajdža, ali i opasnosti koja vreba sve dragocjene rukopise, u pauzama dok bi se odmarali preslušavaji kandidate bude hafize, bilježio jedan po jedan tarih koje je hafiz Silajdžić imao obaj pritati pred svojim ahbabima, muhaffizima. Zbog saznanja da u ruci ima tako rijetku, iznimno dragocjenu pjesnku zbirku nastalu iz pera njegova profesora hafiza Silajdža, Latić svoju začuđenost, ali i oduševljenje, iste ovim rije- čima: “I taman kada smo u svojoj kulturnoj nesvijesti, u nametnutom nam zabranu na nacionalnu tradiciju bili pomislili da je naša divanska, orijentalska književnost davno zamrla i da nam preostaje samo da je, kamak po kamak, vadimo iz mutnina Vremena, u Sarajevu je, krajem 20. st., u tišini, na arapskome jeziku, svoje tarihe ispisivao imam Gazi Husrev-begove džamije i muderris na Gazi Husrev-begovoj medresi, hafiz Kjamil ef. Silajdž.” (Vidjeti: Kjamil Silajdž, Tarihi..., op. cit., str. 8–9)

  2. Kjamil Silajdž, Tarihi..., op. cit., str. 9.

  3. Tarih iznad ulaza Gazi Husrev-begove džamije s arapskog je prepjevao Safvet-beg Bašagić:

Husrev-beg za Božiju ljubav tu džamiju diže da u njoj dobri ljudi Bogu sedždu čine. On je sijo dobra djela, pomago junake uzdržavao pobožnjake, sjeko dušmanine. Hvala Bogu, tarih, reci, Svevišnji ti dosudi: To je ka pravovjernih i zahvalnih ljudi!” (Vidjeti: Lamija Hadžiosmanov, Emina Memija, Antologija tariha Bosne i Hercegovine, Connectum, Sarajevo, 2008, str. 130)


ﻦﻴﺴﻤو ﺔﺋﺎﻣ را سأر ﻰﻠو ﻦﻴﺼﺤﻟا ﺮﻴﺒﻜﻟا هﺪﺠﺴﻣ ءﺎﺸإ ﺪﻌﺑ ﻦﻴﻤﻠﺴﻤﻟا ﻦﻣ ﺔﻋﺎﻤﺟ هﺪﺠﺴﻣ ﺮﻤﻌﻳ ﻦﻴﺤﻟااﺬﻫ ﻲﻓ ﻰﻠﻋ لﺎﻤﻟا نﺆﻳ ﻦﻴﻜﻣ راﺮﻗ ﻲﻓ ﺆﻠﻟﺎﻛ ﺢﺒﺼﻴﻟ ﻦﻴﺼﻠﺨﻤﻟا ﻦﻴﻤﻠﺴﻤﻟا نﺎﻤﺈﺑ اﺪﻫﺎﺷ


Evo, nakon četiri i pola stolja što se diže Džamija, tvrđava najva,

ponovo je obnavlja džemat muslimana, dajuć dinar, dragocjen za svijeh zemana, da im ona, zrno od bisera, sine,

nasred prsa Bosne i Hercegovine, i da uvijek o vjeri iskrenoj svjedi,

što je ovdje muslimanskog srca ibrik ti.13


Begova džamija krije u sebi dramu čovjeka, mladog mujezina hafiza Ćamila, koji od dolaska pod njezino okrilje do kraja svoga životnog vijeka nerazmrsivo veže svoje želje i nemoći za nju, svoju stvarnost i zbilju, dobre i manje sretne dane, kao i san o ljepoti i trajnosti sanjan dugi niz godina pod njezinim kupolama. Zato riječi hafiza Ćamila i stihove ispisane u tarihu obnove Begove džamije osjećamo kao pjesmu izrečenu iz srca, i kao spomen i biljeg na hafiza Ćamila, skromnog i odanog roba Uzvišenog Gospodara:

ﻦﻳﺪﻮﻤﻟاﺮﻘﻓا ﻞﻣﺎﻛ ﺮﻬأ ﺪﻗ ﻦﻴﻨﺳ لﻮﻃ يزﺎﻐﻠﻟ ﻦﻴﻣدﺎﺨﻟا ﻦﻣ ﺪﺣا ﻦﻴﺒﻤﻟا بﺎﺘﻜﻟا ﻦﻣ آ ﻲﻓ ﺮﻴﻤﻟا ﺦﻳرﺎﺗ ﻦﻳﺮﻬﻄﺘﻤﻟا ﺐﺤﻳو ﻦﻴﺑاّ ﺘﻟا ﺐﺤﻳ ﻪﻠﻟا نا

Hafiz Kjamil, siromašak i vjernik odani, Gaziji je službovao, sad objelodani: Tarih obnove u ovim je harfovima:

Allah voli ko Ga moli, i ko čisto tijelo ima.14


  1. Tarihi na nišanima (alima i javnih lnosti)


Najveći broj tariha hafiz Ćamil je sastavio povodom preseljenja na ahiret poznatih alima i hafiza te nekih značajnih ličnosti unutar Islamske zajednice, ali i drugih značajnih kulturnih i javnih ličnosti toga vremena.15


  1. Kjamil Silajdž, Tarihi..., op. cit., str. 146–149. 14 Ibid, str. 154–155.

15 O tarihima hafiza Silajdža na nišanima, hafiz Mahmud Traljić ističe da je hafiz Silajdžić te tarihe sastavljao “prilikom smrti svojih prijatelja, a imao ih je dosta, ili prilikom smrti


Ljepota, konciznost i jezgrovitost svakog njegova tariha uklesana na nišanima pokazuje da je hafiz Ćamil uspijevao vješto ukomponirati posebnu, karakterističnu osobinu ličnosti o kojoj kazuje posljednji stih, hronostih, i preko njega ponudi godinu tariha u ebdžedu. Takav je tarih hafiza Ćamila o preseljenju na ahiret vjerskog učenjaka Besima ef. Korkuta, prevodioca Kur’ana u ebdžedu je stavio bejt koji govori o merhumu:

(ﺮﺸﺒﻟﺍ ﺏﺎﺘﻛ ﻯﺪﻫ ﻥﺁﺮﻘﻟ) “Kur’an je Knjiga upute za sve ljude sv’jeta!” jer je Besim ef. sav svoj radni vijek i svu svoju ljubav poklonio razumijevanju Allahove Knjige.16

Hafiz Silajdžić u krajnjem stihu tariha povodom preseljenja profesora Huseina Đoze, autora velikog broja djela, iste: (ﻆﻋﺍﻮﻟﺍ ﻭﺯﻮﺟ ﻦﻴﺴﺤﻟ ﻰﺑﻮﻁ ﻒﻟﺆﻤﻟﺍﻭ) “Blago li se Huseinu Đozi, piscu koji je savjetov’o!17

U tarihu povodom preseljenja kurra’ hafiza Asima Sirće, imama Begove džamije i profesora kira’eta u Gazi Husrev-begovoj medresi, čovjeka koji se s Kur’anom družio cijeli život, hafiz Ćamil u hronostihu moli Uzvišenog da mu upravo Kur’an-i kerim dokazom bude: (ﻦﻤﺣﺭ ﺎﻳ ﻊﺳﺍﻭ ﺎﻳ ﻪﻟ ﺔﺠﺣ ﻥﺁﺮﻘﻟﺍ ﻞﻌﺟﺍ) “Učini mu Kur’an dokazom, o Beskrajni, o Rahmāne.”18


  1. Tarih za hafisku dovu


S početka druge polovine osme decenije prošlog stoljeća lijepa i rijetka svečanost upriličena je povodom hafiske dove Senadu Podojku, prvom kan- didatu koji je pred hafizom Ćamilom kao muhaffizom završio hifz, o čemu je hafiz Ćamil sastavio tarih.19

Zbog posebnosti20 tog tariha citirat ćemo ga u cijelosti:


nekoga za koga je smatrao da mu smrt treba zabilježiti na taj nin tarihom.” (Mahmud Tralj, Merhum hadži hafiz Kjamil ef. Silajdž, Šebi arus Godišnjak Tarikatskog cen- tra, Sarajevo, 1999, br. 19/20, str. 31)

16 Kjamil Silajdž, Tarihi..., op. cit., str. 9. 17 Ibid, str. 18–19.

  1. Ibid, str. 36–37.

  2. Kao učenik medrese Senad Podojak peo je iti hifz pred hafizom Ćamilom, a enje je okončao godinu dana po završetku medrese, te hifz položio u aprilu 1986. godine. Hafiz Ćamil bio je obradovan time što je mladi hafiz Senad Podojak istrajao uz njegovu pomoć i podršku kao muhaffiza i uspješno okoao memoriranje Kur’an-i kerima. Tarihom za hafisku dovu hafizu Senadu, kroz savjete i naputke koje mu kazuje i upuje, iščitavamo i životnu pru hafiza Ćamila iz koje jasno razaznajemo njegov životni moto i opredjelje- nje. Na kraju tariha hafiz Ćamil “traži oprosta za njegov pozor” od mladića kojem ga je izrekao, kao da se “pobojao” da mlada glava ne mi primiti sve te prijateljske savjete kroz koje, name nam se utisak, hafiz Ćamil govori o sebi i svojoj sudbini.

  3. Dr. Minka Memija, na promociji knjige Tarihi, govoreći o hafizu Ćamilu pjesniku tariha, između ostalog, rekla je: Tarihi hafiza Silajdžića djelo su iskrenog vjernika koji je u glavi imao Kur’an, pa je lahko njegovu misao prenosio u tarih i natapao ga ljepotom


دﻟا ﻞﻴﺒﺳ ﻰﻟا يﺪﻬﻳ ﻦﻣﺎﻳ ﻚﻟاﺪﻤﺣ دﺎﺒﻌﻟا فﺮﺷا ﻰﻠﻋ مﻼﺴﻟاو ةﻼﺼﻟاو دﺎﻌﻤﻟاو ﺎﻴﻧﺪﻟا ﻲﻓ دﺎﻨﺳ ﺎﻳ راﺮﻴﺧ دﺎﻬﺘﻻا ماودو ّ ر ﻢﺳﺎﺑ ﻞﻤﻌﻟا دﻼﺒﻟا ﻲﻓ دﺎﺴﻓ دﺎﻨﻌﻟاو ﺲﻜﻌﻟﺎو دﺎﻨﺳ ﺎﻳ ﺮﻄﺧ دﺎﺒﻌﻟاو داو

نآﺮﻘﻟاو نﻮﻜﻟا ﻦﻴﺑﺎﺘﻛ ﻚﻟ نا دﺎرﻹاو ﻢﻠﻌﻟﺎﺑ نﺎﺴﻹا ﺎﻤﻬﻨﻴﺑ و ﻦﻳﺪﻧ ﺎﺴﻴﻠﻓ ﻪﻠﻟاﺪﻨﻋ ﻦﻣ ﺎﻤﻼﻛ دﺎﻨﺳ ﺎﻳ ﻖﺑﺎﻄﻟا ﻚﺷ ﻼﺑ ﺎﻤﻬﻨﻴﺑ ﻖﺑﺎﻄااﺬﻬﺑ ﺮﺼﺒﻳ ﻢﻠﻌﻟا

داﺪﺿاو توﺎﻔﻟا لﻮﻘﻌﻟا ﺺﻘﻧ ﻲﻓ لﻨﻤﻟاو قﻮﻠﺨﻤﻟا ﻦﻴﺑﺎﺘﻜﻟا ﻦﻳﺬﻫ و

دﺎﻨﺳ ﺎﻳ سﺎﻨﻠﻟ ىﺪو ﺮﺒﻋ نآﺮﻘﻟا ﻚﻈﻔﺣ ﻰﻠﻋ ﺮﻜﺷاو دﺎﻤﻌﻟاو ﻟا ﻚﻈﻔﺣ ﻲﻓ و

نﺎﺴﻹا ﺔﻌﻴﺒﻃ و نﺎﻴﺴﻟا ﻦﻣ رﺬﺣاو دﺎﻨﺳ ﺎﻳ ﺎﻨﻴﻠو ﺎﻨﻟ ﻪﻠﻟا مﻼﻛ ن

نﺎﻄﻴﺸﻟا ﻦﻣ ةذﺎﻌﺘﻻﺎﺑ نآﺮﻘﻟا ةوﻼﺗ داﺆﻔﻟا ﻲﻓ صاو نﺎﻤﻳﻹا تداز ﻞﻣﺎﻛ ﻚﻘﻳﺪﺻ ﻦﻣ ﻪﻴﺒﻨﺘﻟا ﻰﻠﻋ ﻮﻔﻌﻟا

.دﺎﻨﺳ ﺎﻳ ﻚﻈﻔﺣ ﺦﻳرﺎﺗ “دااﺮﻴﺧ ىﻮﻘﺘﻟاو”

١٤٠٦


Hvala Ti, Bože, što upuješ na put prav, salavat i selam Resulu, najuzvišeniji on je abd. Najbolje je djelo ovog i onog svijeta, Senade, s imenom Rabba i ustrajno obavljat svoj rad.

Obratno činit i s prkosom eto smutnje u svaki grad, opasne smutnje za čovjeka i društvo, Senade!



i duhom islama. Pritala sam na stotine tariha ali nikada nisam naišla na slan sadržaj kao što imaju dva tariha koja sam vidjela kod hafiza Silajdža: to je Tarih posven hafiskoj dovi Senada Podojka, kao i Tarih povodom 450. godišnjice Gazi Husrev-begove džamije i njezine obnove.” (Vidjeti: Aziz Kadribegov, “Rahmet duši posljednjem boš- njačkom pjesniku tariha” /promocija knjige Tarihi hadži hafiza Ćamila ef. Silajdža/, Preporod, 21/887, 1. novembar 2008, Sarajevo, str. 42)


Pred tobom su dva kitaba otvorena: svemir i Kur’an; između njih čovjek, uputa i ilm mu dan!

Oba kitaba od Boga su, između njih nije jaz, u harmoniji njih su dva, o Senade!

Ilm pokazuje na njihov međusobni sklad, gdje ilma nema tu su pometnje i inad.

Ove knjige dvije stvorena i Objavljena časna – put i pouke su, Senade, cijelog čovječanstva. Hvala Bogu, ti si upamtio naš Kur’an,

u hifzu ć uvijek ni sjanje i oslonac!

Čuvaj se, Senade, ljudske sklonosti zaborava, Allahov govor nama je u korist i nas upozorava! Učenje Kur’ana s istiāzom od šejtana, vjerovanje i iskrenost u srcu uvava.

Oprosti svom prijatelju Ćamilu za pozor ovaj! Senade, evo tariha što nosi ga hafiska ti dova: We-t-taqwā ẖayru-zād:

Odanost Allāhu najbolji je mal!



    1. Neobjavljeni tarihi


U ovom odjeljku prezentirat ćemo dvanaest novih tariha hafiza Ćamila ef. Silajdžića koji nisu zabilježeni u knjizi Tarihi. Ovi se tarihi prvi put objavljuju u ovakvoj formi i objedinjeni na jednom mjestu.

Nakon promocije djela Tarihi na kojoj je prof. dr. Lamija Hadžiosmano- vić izjavila kako se nada da ima još tariha koje je sastavio hafiz Silajdžić koji nisu pronađeni i uvršteni u to djelo, te apelirala na sve koji mogu pomoći da se oni pronađu,21 kod nas se javila snažna želja i interes za pronalaženjem neobjavljenih tariha hafiza Silajdžića. Naše zanimanje i “potraga” polučili su rezultate: na mezarju Faletići pronašli smo i s nišana prepisali tarihe povodom preseljenja na ahiret Alije Nametka, Halide Bakarević-Muharemagić, Abdu- laha Skake i Almase Skake, na mezarju Bare s nišana smo prepisali tarihe preseljenja prof. dr. Ahmeda ef. Smajlovića, Memnune Sokolović i Ismeta Vatrenjaka. Tarih preseljenja Ahmeda Ediba Foče i tarih Behdžeti Fočo pre- pisali smo iz izvornika tariha koji se nalaze kod njihova sina Asima. Zapisali smo i tarihe koje smo pročitali na sarajevskim džamijama, na Kobiljoj Glavi i Hitri Sulejman na Pajama, te na džamiji u Solakovićima kod Kiseljaka.

Citirajući u cijelosti pronađene tarihe, ponudit ćemo i prijevod nepreve- denih tariha.


  1. Aziz Kadribegov, Rahmet duši..., op. cit., str. 42.


Tarih obnove džamije na Kobiljoj Glavi22


تﺎﺿوﺮﻟﺎﺑ ﺎﻼﻏ ﺎﻴﻠﻴﺑﻮﻛ ﻊﻳﺮﻟا ﻞﻤﺟا ﺎﻣ تاﺮﻴﺨﻟا ﻞﻤﻌﺑ ﺔﻋﺎﻤﺠﻟا ﻪﻨﻳﺰﻓ

تﺎﻬﺠﻟا ﻞﻛ ﻦﻣ ى ﻢﻫﺪﺠﺴﻣ اودﺪﺟ تاﻮﻤﺴﻟا َﻟا ﺎﻬﻮﺘﻣ رﻮﻨﻟﺎﺑ ﻰﺌﻴﻀﻳ تﺎﺮﺒﻟاو ﻢﻌﻨﻟﺎﺑ ﻢﻬﻴﻠﻋ ﻪﻠﻟا ﻎﺒﺳا تﺎﻵا ﻊﻴﻤﺟ ﻦﻣ ﻪﺘﻤﺮﺑ ﻢﻬﻴﺠﻧا و

ﻪﺘﻤﺮﺑ ﺶﺘﻴﺷﺎرﺎﻘﻔﻟاوذ ﻚﻴﺑ لدﺎﻋ ﻰﺠﻧا ﻪﺘﻘﻔﻨﺑ ﺪﺠﺴﻤﻟا اﺬﻫ ءﺎﻨﺑ ﻢﺗ ىﺬﻟا ةﻮﻠﺼﻟا ﻰﻓ ﻪﺨﻳرﺎﺗ ﻞﻣﺎﻛ ﺬﺗ تﺎﻨﺋﺎﻜﻟاﺪﻴﺳ ﻰﻠﻋ و ةﻼﺻ

١٣٥٧


Ima li ljepšeg prizora od Kobilje Glave s baščama, što ga džematlije ukrasiše dobrim djelima?! Obnoviše džamiju svoju, vidljivu sa svih strana, ona nurom osvjetljava i nebo kojem hrli.

Neka Allah na njih prospe blagodati i blagoslove, i milošću Svojom spasi od svih neda.

On je spasio Adil-bega Zulfikarpaša, milošću Svojom, koji, o svom trošku, dovrši gradnju džamije ove.

Ćamil se tariha dosjetio u salavatu:

Salavat i selam na prvaka svih stvorenja.




  1. Džemat Kobilja Glava pripada Medžlisu Islamske zajednice Sarajevo. Tarih povodom obnove džamije na Kobiljoj Glavi sastavio je hafiz Ćamil ef. Silajdžić (4. oktobra 1991), kaligrafski ga je ispisao Hazim Numanag, a preveo Vehbija ef. Mak. Tarih ukazuje na 1357/1938. godinu kada je, po dozvoli Ulema medžlisa, u dotadašnjem mektebu izgrađen mihrab i minber, čime je mekteb pretvoren u mesdžid u kome su se od tada obavljali namazi. Tek 1990. godine džemat Kobilja Glava dobio je džamiju s munarom. Ta je dža- mija srušena (2. maja 1992) granatama sa srpskih agresorskih položaja. Nakon agresije, obnovu džamije finansirali su džematlije Kobilje Glave i neke humanitarne organizacije iz islamskog svijeta. Najvi vakif bio je Adil-beg Zulfikarpašić, iz čijih je sredstava ova džamija dovršena, te je zbog toga dobila naziv Adil-begova džamija, a u tarih su umetnute riječi: (.ﻪﺘﻘﻔﻨﺑ ﺪﺠﺴﻤﻟﺍ ﺍﺬﻫ ءﺎﻨﺑ ﻢﺗ ﻯﺬﻟﺍ ﻪﺘﻤﺣﺮﺑ ﺶﺘﻴﺷﺎﺑﺭﺎﻘﻔﻟﺍﻭﺫ ﻚﻴﺑ ﻝﺩﺎﻋ ﻰﺠﻧﺍ ). Milošću Svojom Allah spasio Adil-bega Zulfikarpašića, koji je o svom trošku džamiju dao sagraditi. (Vidjeti: Sadika i Osman Dur, Džemat Kobilja Glava, Sarajevo, 2010)


Tarih obnove džamije Hitri Sulejman na Pajama23


نادﺰﺗ نﺎﻤﻻﺎﺑ ﻪﻳﺎﺑ ﻞﻫا ﺔﻋﺎﻤﺟ “نﺎﻤﻴﻠﺳ ىﺮﺘﺣ” اﺬﻫ ﻢﻫﺪﺠﺴﻣ اودﺪﺟ ناﻮﻨﻌﻟﺎﻛ ﺔﻨﻳﺪﻤﻟا ﻰﺼﻗا ﻰﻠﻋ ﺢﺒﺻا ﺪﻗ نﺎﻛ ﺎﻤﻣ ﻦﺴﺣاو ﺮﺒﻛا رﺎﺻ و

نﺎزاو رﻮﺼﻌﻟاﺮﺒﻋ اﺪﻟﺎﺧ ﻪﻠﻟا ﻪﻠﻌﺟ نﺎﺒﺸﻟاو نﺎﻴﺒﺼﻟﺎﺑ ﺔﻋﺎﻤﺟ ﻪﻴﻓ اﻮﻠﺼﻓ نﺎﺴاو نﺎﻤﻻا ﻢﻬﻴﻟا ﻪﻠﻟا ﺐﺒﺣ نﺎﻴﺼﻌﻟا و ﺮﻔﻜﻟا ﻢﻬﻴﻟا ه و ناﺿرو ﻪﻠﻟا ﻦﻣ ةﺮﻔﻐﻤﻓ

نااو ﺔﻋﺎﻤﺠﻟﺎﺑ ﻰﻠﺻ ﻦﻣ ﻞﻜﻟ ﻞﻣﺎﻛ ﺮﻬﻇا ﺪﻗ هﺪﻳﺪﺠﺗ ﺦﻳرﺎﺗ “نﺎﻤﻴﻠﺳ ىﺮﺘﺤﻟ” نﺎﺤﻳرو حوﺮﻓ ١٤٠٨

Džematlije Paja imanom ukrašeni, džamiju ‘Hitri Sulejman’ oni su obnovili. Pa kao znak, na kraju grada, bdije,

sada veća i bolja nego ikad prije. Allah je trajnom kroz doba i epohe ini,

da u njoj džematile klanjaju djica i mladi. Allah njima vjerovanje i dobrinstvo omilio, a nevjerovanje i neposlušnost njima omrazio. Pa neka je Allahov oprost i zadovoljstvo, svakom ko u džematu klanja, a i ostaloj bri. Ćamil datum njezine obnove istaknu:

Neka je udobnost i opskrba lijepa ‘Hitrom Sulejmanu’.





  1. Džamija Hitri Sulejman izgrađena je 986/1578. godine; nalazi se na jugoistnoj strani Sarajeva u Džematu Paje, Medžlis Islamske zajednice Sarajevo. Džamija Hitri Sulejman obnovljena je 1408/1988. godine kada je hafiz Ćamil i napisao tarih povodom njezine obnove.


Tarih izgradnje džamije u Solakovima24


نﻮﺼﻠﺨﻤﻟا ﻢﻫ ﺞﻳوﻮﺳ ﻞﻫا اﻮﻨﺆﻣ نورﻮﺼﻨﻤﻟا ﻢﻫ ﻢﻬر ﺪﻨﻋ ﻦﻤﻓ نوﺮﻤﻌﻳ اﻮﻧﺎﻛ ﺪﻳﺪﺟ ﻦﻣ ﻢﻫﺪﺠﺴﻣ نوﺪﺘﻬﻤﻟا ﻢﻫ ﻢﻠﻋا ﻪﻠﻟا

نﺮﻜﻣ ﻢﻫ ﻻﺎﺑ ﺦﻳرﺎﺘﻟا ﻰﻓ و

نﻮﺒﻟﺎﻐﻟا ﻢﻬﻟ ﺎﻧﺪﻨﺟ ناو ١٤١٠

Vjernici Solakova iskreni, od Gospodara svoga podržani,

džamiju su svoju iznova sagradili, Allah najbolje zna da su oni upeni. U tarihu ajetom su pćeni:

I vojska Naša zacijelo će pobijediti!


Tarih preseljenja prof. dr. Ahmeda Smajlovića25

ﻢﻴﺮﻟا ﻦﻤﺮﻟا ﻪﻠﻟا ﻢﺴﺑ نﺎﻓ ﺎﻬﻴﻠﻋ ﻦﻣ ﻞﻛ ﺪﻤﺼﻟا دﺮﻔﻟا ﻰﻘﺒﻳ و

ﺪﻤأ جﺎﺤﻟا ﺶﺘﻴﻮﻠﻴﻋﺎﻤإ رﻮﺘﺪﻟا مﺮﻤﻟا ﺮﻫ و ﺔﻨﻮﺑ ﻰﻓ ﺔﻴﻹا ﺔﺨﻴﺸﻤﻟا ر ﻷا ﻰﻟإ ﻞﺤرا هﺪأ ﻎﻠﺑ ﺎﻤﻟ و

ﺔﻴﻹا ﺔﻌﻣﺎﺠﻟا ﻰﻓ سرﺪﻤﻟا و ﺎﻣ ﺮﻴﺜو ﻆﻋاﻮﻟاو ﺆﻤﻟاو ﺪﻔﻨﻳ ر ﺪﻨﻋ باﻮﺜﻟا ﻦﺴﺣ و ﺪﺠﻷﺎﺑ ر ﻰﻟإ ءﺎﻋﺪﻟا ﻰﻓ ﻪﺨﻳرﺎﺗ ﺪﻤأ كﺪﺒ ﻒﻴﻄ ﺔﻨﺠﻟا ﻞﺧدا ١٤٠٨


  1. Tarih izgradnje džamije u Solakovima (Lepenica) sastavio je hafiz Ćamil ef. Silajdž, a kaligrafski ga je ispisao hafiz Zilko Žolja. Džemat Solakovi pripada Medžlisu Islamske zajednice Kiseljak; džamija je sagrađena 1410/1990. godine.

  2. Prof. dr. Ahmed Smajlović (1938–1988) rođen je u Tokoljacima kod Srebrenice. Gazi Husrev-begovu medresu završio je 1958. godine, a na El-Azharu je, kao briljantan stu- dent, diplomirao na Fakultetu arapskog jezika i književnosti. Magistrirao je 1970. godine, a doktorirao 1974. godine. Bio je profesor na Islamskom teološkom fakultetu u Sarajevu i predsjednik Starješinstva Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. (Vidjeti: Enes Kar, Prilozi za povijest islamskog mišljenja u Bosni i Hercegovini XX stolja, El-Kalem, Sarajevo, 2004, str. 82–84; Tarih povodom preseljenja prof. dr. Ahmeda Smajlova preveo je prof. dr. Jusuf Ram. Vidjeti: Jusuf Ram, Bošnjaci na El-Azheru, Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1997, str. 120)


U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!

Sve što je na Zemlji, prolazno je, ostaje samo Gospodar Jedan. Merhum dr. hadži Ahmed Smajlović,

predsjednik Starješinstva Islamske zajednice Bosne i Hercegovine,

tek što se snagom opasa, preseli u vjnost. Muderris na Islamskom teološkom fakultetu.

Pisac i vaiz, mnogo je obavao,

a nagrada kod Allaha neizmjerna je i najljepša.

Njegov tarih sadržan je u dovi upućenoj Allahu ebdžedom:

Uvedi u Džennet, Milostivi Allahu, Svoga roba Ahmeda.


Tarih preseljenja hadži Halide Bakarev-Muharemagić26


ﻰﻗﺎﺒﻟا ﻮﻫ ﺮﻤﻟا

ةﺪﻟﺎﺧ ﺔﺟﺎﺤﻟا ﺞﻴﻏرﺎﺤﻣ ءﺎﻤﻠﻌﻟا ر ىﺪﻨﻓا ﻢﻴﻬﻓ ﺖﻨﺑ

ةﺪﻫاز ةﺪﺑﺎﻋ ﻰﻫ ﺖﻧﺎﻛ ةﺪﻣﺎﺤﻟا ﻪﻠو ﺔﺤﻟﺎﺻ ما ءﺎﻋﺪﻟا ﻰﻓ ﻞﻣﺎﻛ ﻦﻣ ﺦﻳرﺎﺘﻟﺎﻓ

ةﺪﻟﺎﺧ ﺎﻳ ﻚﺘﻤﺮﺑ (ﻮﻟاو) ١٤٠٧

On je Vjiti!

Merhuma hadži Halida Muharemagić, kći Ibrahima-efendije, reisul-uleme. Čestita majka i Allahu zahvalna,

bila je i pokorna i skromna. Tarih je od Ćamila u dovi:

Nek ti se Allah smiluje, o Halida!


  1. Halida Bakarev-Muharemagić, rođ. Spaho (1904–1987), ukopana je na mezarju Faletići. Hronostih na njezinu nišanu nitak je, te ga zbog toga nismo u cijelosti naveli.


Tarih preseljenja Ismeta Vatrenjaka27


وﺮﺴﺧ ىزﺎﻐﻟا ﻮﺑ ﻮﺘﻤﻟا قﺎﻴﻧ هﺮﺗاو ﻪﻘﻳﺪو ﺢﻟﺎﺻ ﻦﺑ ﺖﻤﺼﻋ

قﺎﺑ ﻪﻠﻟاﺪﻨﻋﺎو ءﺎﻨﻔﻟا ﻦﻣ ﻞﺤرا قﺎﺴﻟﺎﺑ قﺎﺴﻟا ﺖﻔﺘﻟا ﻰﺘﺣ قﺎﺜﻴﻟﺎﺑ وا

قﺎﺘﺸﻣ ﻖﺤﻠو مﺎﻻا ﻦﻴﺑ ﺎﻬﻴو قاﺪﺼﻟا ىزﺎﻐﻠﻟ مﺎﻣا ﻞﻣﺎﻜﻟا ﻦﻣ ﻪﺨﻳرﺎﺗ قﻼﺘﻟا مﻮﻳ ﻒﻴﻄﻟ ﺎﻳ ﺪﻤﺻ ﺎﻳ هﺮﺸﺑا ١٤١١

Mutevelija Gazi Husrev-begova vakufa,

Ismet, sin Saliha i Sidike Vatrenjak, preseli s ovoga svijeta prolaznog,

jer samo ono što kod Allaha je vječno traje. Ispunio je zavjet dok se noga uz nogu nije savila.

Bio je ugledan među ljudima i čeznuo je za Hakkom.

Ovaj tarih poklon mu je od Ćamila, imama Gazijine džamije:

Obraduj ga, o Samede, o Latife, na Danu susreta!


Tarih preseljenja hadži Alije Nametka28


ﻰﻗﺎﺒﻟا ﻰﺤﻟا ﻮﻫ

ﻰﻠﻋ قﺎﺘﻣﺎﻧ ﻪﻟ رﻮﻔﻐﻤﻟا و مﺮﻤﻟا ﻰﻠﺠﺘﻣ ﻪﻟ ﺮﻔﻐﺘﺳاو ﻪﻨﻋ ﻒﻋاو ﺮﻴﻬﺷ ﺐﺗﺎﻜﻳ ﻒﺋﺎﺤﺼﻟا هﺪﻬﺷ


  1. Ismet Vatrenjak (1906–1990) rođen je u Sarajevu. Završio je Ekonomski fakultet u Bu.

Obavljao je dužnost nazira Gazi Husrev-begova vakufa od 30. oktobra 1972. godine do 26. aprila 1976. godine kada je postavljen za muteveliju. Dužnost mutevelije Gazi Husrev-begova vakufa obavljao je do 1986. godine. Umro je u Sarajevu 1411/1990. godine; njegov kabur nalazi se na mezarju Bare. (Vidjeti: Mustafa Vatrenjak, Mutevelije Gazi Husrev-begovog vakufa i pravo na tevlijet, brošura se nalazi u Upravi Gazi Husrev- begova vakufa, Sarajevo, 2012, str. 16–17)

  1. Alija Nametak (1906–1987) rođen je u Mostaru, gdje je završio mekteb, osnovnu školu i klasičnu gimnaziju. Diplomirao je 1929. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nakon čega dolazi u Sarajevo na mjesto urednika Novog behara. Bio je profesor srp- skohrvatskog jezika u Srednjoj tehnkoj školi, zatim iteljskoj, pa u gimnaziji i u Gazi Husrev-begovoj medresi. Od 1928. godine peo je objavljivati pripovijesti i novele koje su objavljivane i kao zbirke. Umro je u Sarajevu 1408/1987. godine; njegov kabur nalazi se u Faletima. (Vidjeti: Mahmud Tralj, Istaknuti Bošnjaci, Sarajevo, 1998, str. 244–255)


ﺮﻴﻔﻏ ﻢﺠﺑ ةزﺎﻨﺠﻟا ﻪﺗﺪﻬﺷ و ﻪﺑﺮ ﺎﻌﻴﻄ نﺎ ﻪﻧا ﻰﻠﻋ ﻪﺒﻠﻘﺑ ﺎﻨﺌﻤﻄﻣ ﻮﻘﺑ ﺎﺘﺑﺎﺛ ﻻا ﻰﻓ رﺎﺗ ﻞﻣﺎﻛ ﻮﻓ

ﺎﻨﺴﺣ اﺮﺟا ﻪﻠﻟا ﻢﻜﺆﻳ اﻮﻌﻴﻄﺗ نا ١٤٠٨


On je Živi i Vjiti! Rahmetli Alija Nametak,

Allah mu se smilovao i grijehe oprostio, knjige svjede da je poznat pisac bio.

Njegovoj dženazi velik skup je prisustvovao i svjedio da je on Gospodaru poslušan bio,

čvrstih riji i smirenog srca.

Ćamil je njegov tarih našao u ajetu:

Pa ako poslušate, Allah će vam lijepu nagradu dati.



Tarih preseljenja hadži Memnune Sokolov29


ﻰﻗﺎﺒﻟا قﻼﺨﻟا ﻮﻫ ﺎﻬﻟ ةرﻮﻔﻐﻤﻟاو ﺮﻤﻟا

وز ﻢﻧﺎﺧ ﻮﻨﻤﻣ ﺔﺟﺎﺤﻟا ﻦﻳﺪﻟا نﺎﻨ ﻆﻓﺎﺤﻟا جﺎﺤﻟا ﺞﻳﻮﻮﺻ ﻰﻔﻄﺼ ﻆﻓﺎﺤﻟا جﺎﺤﻟا ﻰﺘﻔﻤﻟا ﺖﻨﺑ

ﺞﻳﻮﻧ ﻮﻗ ﻦﻴﻄﻓ

نﺎﻨﺣ ﺎﻳ ﺔﺠﻴﻬﺑ وز و ﺔﻤﻳﺮﻛ ما نﺎﻴﺼﻌﻟا ه و نﺎﻤﻻا ﺎﻬﻴﻟا ﻪﻠﻟا ﺐﺒﺣ نﺎﻨﻤﻟا ﻰﻟا ﻞﻣﺎﻛ ﻦﻣ ءﺎﻋﺪﻟا ﻰﻓ ﺎﻬﺨﻳرﺎﺗ نﺎﻨﺠﻟا سود مﻮﻴ ﺎﻬﻠﺧدا ١٤١١


On je Stvoritelj i Vjiti!

Merhuma hadži Memnuna hanuma, oprošteno joj bilo, supruga hadži hafiza Sinanudina Sokolova,

kćerka muftije hadži hafiza Mustafe Fetina Kulenov