Rašid Hajdarević

PRIHODI I RASHODI GAZI HUSREVBEGOVA VA K U FA U SARAJEVU ZA PERIOD 1248-1251. (1832-1835)

Gazi Husrevbeg je bio najznamenitiji bosansko-hercegovački namjesnik, i ujedno najveći dobrotvor Sarajeva. On je vladao Bosanskim vilajetom sa kratkim prekidima od 1521. do svoje smrti 1541. godine. Istorijski je već poznato da je Gazi lsabeg osnovao ka- sabu Sarajevo, a Gazi Husrevbeg ju je proširio i pretvorio u šeher. I zaista, njegovo ime je ovjekovječeno monumentalnim građevinama koje je on podigao u Sarajevu u prvoj polo- vini XV I stoljeća. Te njegove građevine služile su kroz vijekove (a i danas služe) u sakral- ne, kulturno-prosvjetne, socijalno-humanitarne i ekonomske svrhe.

Vremenom je, zbog raznih uzroka, propalo dosta dobara Gazi Husrevbegova va- kufa u Sarajevu i van Sarajeva. U samom Sarajevu najčešći uzrok tome propadanju b ili su katastrofalni požari, a naročito u vremenu između 1697. i 1879. godine. Kada je princ Eugen Savojski popalio Sarajevo 1697. godine, sve su zgrade spomenutog vakufa izgorjele osim Begove džamije, medrese i banje. Veći požari bili su 1724., 1759., 1766., 1769., 1766., 1788., 1831., 1842., 1852. i 1879. godine i u svakom tome požaru stradali su i objekti Gazi Husrevbegova vakufa, a naročito u četiri posljednja požara. 1)

O Gazi Husrevbegu i njegovom vakufu vidjeti: Dr Ćiro Truhelka, Gazi Husrevbeg, njegov život i njegovo doba, Sarajevo, 1912. i Spomenica Gazi Husrevbegove četiristo-godišnjice, Sarajevo, 1932.

Pobliže o požarima vidjeti: H. Kreševljaković, Požari u Sarajevu do 1879. godine, Kalendar "Islamski svijet" za 1933/34., str. 28-34. U tome radu Kreševljaković kaže da je u Sarajevu bilo preko dvadeset većih požara u razdoblju između 1480. i 1879. godine i kronološki ih nabraja, te navodi stradanja pojedinih dijelova ili čitavog grada u tim požarima. Govoreći o požaru iz 1831. godine, on navodi sve pogorjele objekte Gazi Husrevbegova vakufa, koji su spomenuti u predmet- nom defteru. Isti autor piše u "Spom enici" (str. 104) da je 1832. godine komisija na licu mjesta

iz 1831. godine u kojem su izgorjeli ili oštećeni skoro svi građevinski objekti Gazi Husrevbegova vakufa, a koji su neposredno iza požara pono- vo izgrađeni ili popravljeni. U tome požaru, kako će se vidjeti iz deftera koga objavljuje- mo, stradali su slijedeći objekti ovog vakufa: mekteb, imaret, sahat-kula, hanovi i u njima dućani i magaze, Tešlihan, Bezistan, džamija i još neki.

Defter o kojem je ovdje riječ sadrži četverogodišnji obračun Gazi Husrevbegova vakufa, koji je sačinjen četiri godine poslije spomenutog požara. U to doba bio je kajme- kam (zastupnik) vakufa ugledni i učeni građanin Sarajeva Ahmed Munib efendija Glođo. On je došao na taj položaj rodbinskim vezama sa Mutevelićima. Glođo je upravljao spo- menutim vakufom oko osam godina (od 1833. do 1840.) i kroz to relativno kratko vrije-

me učinio je mnogo na podizanju vakufskih objekata i na unapređenju vakufskih dobara i ustanova. Za vrijeme svoga upravljanja vakufom, on je podigao sve vakufske objekte ko- ji su stradali u požaru 1831. godine.

Gazi Husrevbeg je u svojim vakufnamama odredio norme o administrativnom i finansijsko-materijalnom upravljanju njegovim vakufom. On je imenovao, između ostalog, bosanskog valiju i sarajevskog kadiju pokroviteljim a i nadzornicima vakufa i dao im pravo da svake treće godine pomno ispitaju vakufske račune, kako je to običaj kod računa car- skih vakufa. Ta odredba ističe se i u vodu našeg deftera. Tako je mutevelija ovoga vakufa morao svake tri godine da izvrši i podnese vakufski obračun. Ovoga puta taj obračun iz- vršio je novopostavljeni kajmekam mutevelije Ahmed Munib efendija Glođo, koji je kas- nije protjeran na otok Kretu, gdje je i umro (1850). 2)

Defter o prihodima i rashodima Gazi Husrevbegova vakufa u Sarajevu je u stvari redovni obračun toga vakufa za spomenuti period. Defter je na turskom jeziku, pisan arapskim sitnim pismom talikom, veličine je 75 x 27 cm, a ima dva lista. Defter se nalazi u Istorijskom arhivu Sarajeva pod signaturom OR- G1- Sv. 64.

Defter se dijeli na četiri dijela i to:

Uvod
Prihodi vakufa
Rashodi vakufa i
Zaključak

1 . UVOD

U uvodu se navodi da je izvršen obračun Gazi Husrevbegova vakufa u Sarajevu za godine 1 248/1251- 1832/1835. Tu su navedeni svi vakufski objekti koji su izgrađeni, ili renovirani, a koji su bili stradali u požaru 1831. godine. Obračun je sačinio, prema propisima vakufname i sa znanjem šerijatskog suda, kajmekam Ahmed Munib efendija

ustanovila da je potrebno 232.536,50 groša za popravak vakufskih objekata, koji su nastradali u požaru 1831. godine i da je utrošeno za njihov popravak, do 1834. godine, prema sidžilu br. 75, str. 33-37, 218.857,50 groša.2.Vidjeti:R.Hajdarević,ZaostavštinaizaMunibef.Glođe,mutevelijeidžabijeGaziHusrevbegovavakufa,"Anali"GaziHusrevbegovebiblioteke,knj.I-I/1974.,Sarajevo,1974.,str.193-24.

Glođo u saradnji sa ostalim službenicima vakufa Mehmed Eminom, vakufskim nazirom (nadzornikom), Mustafa- Asi mom, pisarom i vakufskim džabijama.

PRIHODI

Ovdje su pojedinačno nabrojani izvori prihoda Gazi Husrevbegova vakufa i go- dišnji izdaci tih prihoda u grošima. Navedeni su prihodi od čitluka u tešanjskom i jajač- kom kadiluku, kirija od starog hana (hani-atik), novog hana (hani-džedid), novog velikog hana (hani-džedidi kebir), kirija od banje, menzilhana, soba i magaza, dućana i mlinova,

prihodi od vakufskih mukata i prodatih upražnjenih objekata. Ukupni prihodi za navede- ne četiri godine iznose 301.300 groša.

RASHODI

Kako će se vidjeti iz vakufskog obračunskog deftera rashodi u navedenom pe- riodu (1832/1835) bili su, uglavnom za gradnju i adaptaciju građevinskih objekata koji su stradali u već spomenutom požaru 1831. godine. Ostali izdaci u tome periodu bili su neznatni u odnosu na izdatke za gradnju objekata. Ti izdaci su: plate vakufskim službeni- cima, kupovina objekata, proslava mevluda, putni i administrativni troškovi, sudski dugo- vi, gozbe valijama i mulama i drugi sitni troškovi.

Treba napomenuti da su u obračunskom defteru navedeni svi materijali po vrsti, količini i cijeni, koji su utrošeni u gradnju svakog pojedinog građevinskog objekta kao i utrošak majstorskih i radničkih nadnica i njihova vrijednost u grošima. Na osnovu tih po kazatelja može se približno ustanoviti koštanje izgradnje jednog građevinskog objekta u to doba.

Ukupni rashodi za navedene četiri godine iznose 296.698 groša.

ZAK LJU Č AK

U zaključku je navedena rekapitulacija ukupnih prihoda (irad) u iznosu od

groša i ukupnih rashoda (mesarifat) u iznosu od 296.698 groša, te razlika (višak) između prihoda i rashoda u iznosu od 4.602 groša.

Prema tome, vakufskom obračunu saldo-suficit bio je neznatan u navedenom obračunskom periodu. Razlog je tome što je većina novčanih sredstava otišla za gradnju i popravak objekata pogorjelih u požaru 1831. godine. Za samu izgradnju i popravak va- kufskih objekata potrošeno je oko 250.000 groša, a svi ostali izdaci bili su oko 50.000 groša.

PRIHODI (IR AD ) VAKU FA ZA Č E T IR I GODINE ³⁾

Primljeno u gotovu od Abdulhamida kojega je Husejn kapetan (Gradaščević) postavio za kajmekama (zastupnika) Gazi Husrevbegova vakufa 15.144 groša4)

Prihod sa čiflukaKuzmadini Zagorutešanjskomkadiluku:5)

- za 1248. (1832) godinu

- za 1249. (1833) godin 23.111 groša

- za 1250. (1834) godinu 23.405 groša

- za 1251. (1835) godinu 22.213 groša

Ukupno: 91.229 groša

Prihod sa čifluka Dnoluke u jajačkom kadiluku: 6)

- za1248. (1832) godinu 13.015groša

- za 1249. (1833) godinu 12.200 groša

- za 1250. (1834) godinu 13.750groša

- za 1251.(1835) godinu 13.500 groša U kupno: 52.465 groša

4. K irija od Staroga hana ( H

- za 1248. (1832) godinu

i -

t i k ) :

)

650 groša

- za 1249. (1833) godinu

- za 1250. (1834) godinu

- za 1251. (1835) godinu

650 groša

700 groša

U kupno:

2.700 groša

Kako će se vidjeti iz deftera nisu navedeni prihodi od pojedinih vakufskih objekata za sve četiri godine. Tome je, vjerovatno razlog što nisu bili još izgrađeni odnosno adaptirani svi objekti koji su nastradali u požaru 1831. godine. Godišnje kirije bile su skoro iste za sve četiri godine sa ne- znatnim povećanjem kod nekih objekata.

Kada se je Husejn kapetan Gradaščević proglasio vezirom Bosne, on je postavio zastupnikom mu- tevelije Gazi Husrevbegova vakufa bajraktara Abdulhamida. Poslije sloma pokreta Gradaščevića, svrgnut je Abdulhamid, a za novog zastupnika postavljen je Ahmed Munib ef. Glođo, kome je pred šeriatskim sudom položio račune i predao gotov novac spomenuti kajmekam Abdulhamid.

Vidjeti: Dr. Adem Mandžić, Gazi Husrevbegovi vakufi u tešanjskoj nahiji u XVI vijeku, "A n a li" Gazi Husrevbegove biblioteke, knj. II- III 1974., str. 161—174. i Spomenicu, str. 116- 118.

Vidjeti: Spomenicu, str. 102 i 116.

Ovaj han naziva se u starijim dokumentima Gazi Husrevbegov karban (karvan) saraj, a u docnijim zove se hani-atik (stari han) i Tašli- han (kameni han). U narodu je poznat pod imenom Tašlihan.

26

K irija od Novog hana (Hani Džedid) 8)

- za 1249. (1833) godinu

- za 1250. (1834) godinu

- za 1251. (1835) godinu

7.500 groša

7.5 00 groša

7.500 groša

Ukupno: 22.500 groša

K irija od Novog velikog hana (Hani džedidi kebir)9)

- za 1250. (1834) godinu

- za 1251. (1835) godinu

8.800 groša

10.000 groša

Ukupno: 18.800 groša

Ovaj han stajao je na mjestu današnje bašte hotela Evrope. Tašlihan je gorio 1697., a potpuno je propao u velikom požaru 1879. godine i nije se više obnavljao. U požaru 1831. godine rastopilo se olovo na krovu i nastale su na njemu i druge štete. Prema našem defteru prihodi od ovog hana iznosili su za četiri godine 10.400 groša, a potrošeno je za njegov popravak 10.942,50 groša. Ob- navljanje krova olovom nije u defteru spomenuto. Truhelka, međutim u svom spomenutom djelu (str. 98) navodi da je za olovo na Tašlihanu potrošeno 24.750 groša,ali ne navodi godinu popravka.

U sredini Tašlihana postojala je jedna mala džamija (mesdžid), koja je služila za klanjanje trgovci- ma koji su imali dućane u Tašlihanu. Pobliže vidjeti: M. Seid Traljić, Džamije i mesdžidi kojih je u Sarajevu nestalo, "Muslimanska svijest", god. I - 1936., br. 17- 20.

O hanovima Gazi Husrevbegova vakufa vidjeti: Hamdija Kreševljaković, Hanovi i karavansaraji u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 1957., str. 18- 26.

Ovaj han zvao se hani-džedid (novi han) za razliku od hani-atika (stari han) odnosno Tašlihana. Taj se han zvao također i Diger hani-džedid (drugi novi han) za razliku od Đulova hana, koji se zvao sa- mo hani-džedid (novi han) ili hani-džedid kebir (veliki novi han). U narodu je ovaj han prozvan Morića han po sarajevskoj saračkoj porodici Morića, koja je bila zakupnik toga hana u prošlom sto- ljeću. Morića han gorio je više puta i uvijek je obnavljan. Han danas služi kao ugostiteljski objekat i to je jedini sačuvani han, koji predstavlja tip starih bosanskih hanova. U požaru 1831. godine han je potpuno izgorio i nanovo sagrađen. Za njegovu izgradnju utrošeno je tada 25.632,50 groša. Pri- hodi su iznosili za četiri godine 29.700 groša.

Ovaj han zvao se, kako je rečeno u napomeni br. 8, hani-džedid (novi han) ili hani-džedid kebir (novi veliki han), a po zakupniku Đ uli Mustafi (od 1808) prozvao se Đulov han. Đulov han stajao je duž cijele Đulagine ulice, od Sarača do Ulice Maršala Tita. U požaru 1879. godine han je do tem melja izgorio i nije se više obnavljao. Na njegovu zgarištu sagrađena je nova vakufska zgrada (današnja Gazi Husrevbegova medresa).

U požaru 1831. godine han je izgorio i obnovljen. Po obračunskom defteru utrošeno je za njegovu izgradnju 131.934 groša, a prihodi za dvije godine iznosili su 25.400 groša.

27

7. K irija od Cifte-hamama (banja): 10)

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu

K irija od soba- hudžera u Starom hanu:

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu

K irija od menzilhane u Ajas pašino j mahali:1)

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu

Ukupno:

1.500 groša

2.850 groša

7.350 groša

400 groša

400 groša

700 groša

2.200 groša

250 groša

1.000 groša

Kirija od menzilhane koja se nalazi u b liz in i K olluka: 12)

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu

Ukupno

240 groša

960 groša

Gazi Husrevbegova banja (danas "Hamam-bar") u turskim dokumentima zove se i "Čifte-ham am ” (č ift = par, dvoje; čifte = dupli, dvostruki) radi toga što je imala muško i žensko odjeljenje, koja su bila potpuno odvojena jedno od drugoga. Ovu banju nisu mogli požari uništiti i ona se je, kao i medresa ("Kuršum lija” ) i Begova džamija, održale u svom prvobitnom obliku. To je najznamenitiji građevinski spomenik ove vrste u Bosni i Hercegovini iz osmanskog doba. Banja je prestala raditi 1914. godine, a danas služi kao ugostiteljski objekat. Troškovi popravka poslije požara 1831. godi- ne iznosili su 2.957,50 groša za četiri godine. Kirija od banje, po našem defteru, iznosila je 7.350 groša za četiri godine. Interesantno je da je kirija za prve tri godine iznosila po 1.500 groša godiš- nje, a 1835. bila je 2.850 groša, skoro d u p lo .

O menzilhani vidjeti: Spomenicu, str. 113.

Isto, str. 113.

28

K irija od novih soba na aharu- štali Starog hana:

za 1249. (1833) godinu 900 groša
za 1250. (1834) godinu 900 groša
za 1251. (1835) godinu 900 groša

Ukupno: 2.700 groša

K irija od soba (majstorskih) koje su u sastavu čerhane 13)

za 1249. (1833) godinu 150 groša
za 1250. (1834) godinu 150 groša
za 1251. (1835) godinu 150 groša

Ukupno: 450 groša

K irija od dućana u Bezistanu: 14)

za 1248. (1832) godinu 300 groša

za 1249. (1833) godinu 300 groša
za 1250. (1834) godinu 300 groša
za 1251. (1835) godinu 300 groša

Ukupno: 1200 groša

K irija od magaze u Starom hanu:

— za 1248. (1832) godinu 700 groša

— za 1249. (1833) godinu ⁷⁰⁰^g^r^o^š^a

— za 1250. (1834) godinu 700 groša

— za 1251. (1835) godinu 700 groša

Ukupno: 2.800 groša

K irija od dućana k o ji se nalaze u b liz in i Kolluka:

— za 1248. (1832) godinu 270 groša

— za 1249. (1833) godinu 270 groša

— za 1250. (1834) godinu 270 groša

— za 1251. (1835) godinu 270 groša

Ukupno: 1.080 groša

Isto, str. 65.

Bezistan u dokumentima naziva se Gazi Husrevbegov bezistan za razliku od Brusa bezistana kojega je podigao Rustem paša. Bezistan je više puta stradao u požarima i potresima. U požaru 1831. go- dine na Bezistanu se rastopilo olovo. U našem defteru nije spomenuto olovo. Truhelka navodi u svom djelu (str. 98) da je potrošeno 27.000 groša za olovo na Bezistanu, ali ne navodi godine pop- ravka. U obračunskom defteru stoji da je utrošeno 744 groša za popravak Bezistana, a prihodi su bili za četiri godine: 2.160 groša od dućana i magaza i 31.740 groša od mahlulata (upražnjenih ob- jekata). Bezistan se nalazio uz Tašlihan i bio je nekada centar trgovine u Sarajevu. U njega je dola- zila roba i sa Istoka i Zapada. I danas služi u trgovačke svrhe.

K irija od kasapskog dućana: 15)

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu

K irija od mlinova: 16)

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu

Ukupno:

45 groša

180 groša

300 groša

1.200 groša

Kirija od berberskog dućana na kojem se nalazi soba:

— za 1249. (1833) godinu za šest mjeseci

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu

Ukupno:

Kirija od prodatih dućana u Zlatarskoj čaršiji: 17)

— za 1249. (1833) godinu

Kirija od magazina u D airi Hadži M uratovoj: 18)

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu

Ukupno:

100 groša

200 groša

500 groša

120 groša

75 groša

200 groša

550 groša

Kirija od kasapskog dućana za 1832- 1835. godinu iznosila je 180 groša tj. godišnje po 45 groša.

Kirija od mlinova iznosila je 1.200 groša za četiri godine, a izdaci za popravak u isto vrijeme izno- sili su 570 groša. Gazi Husrevbegovi mlinovi nalazili su se na rijeci Mošćanici.

Kako se vidi iz rashoda u defteru vakuf je poslije požara 1831. godine sagradio jedan dućan u Zlatarskoj čaršiji, čija je izgradnja iznosila 465 groša.

18.0 dairama vidjeti: H. Kreševljaković, Sarajevske daire "Naše starine", I - 1953. Sarajevo, 1953.- str.163- 166. i Dr Smail Tihić, Hadžimuratović Daira i Gazi Husrevbegov hamam u novoj funkci- ji, "Naše starine" XI, Sarajevo, 1967., str. 169- 174.

30

. K irija o d kriln ih m a g a za u B e zista n u:

^za¹²⁴⁸^.⁽¹⁸³²⁾^g^o^dⁱⁿ^u240 groša

— za 1249. (1833) godinu 240 groša

— za 1250. (1834) godinu 240 groša

— za 1251. (1835) godinu 240 groša

^U^ku^pⁿ^o^:960 groša

^Kⁱ^rⁱ^j^a^o^d^du^ć^anaⁱ^m^a^g^az^a^u^N^o^vo^m^h^aⁿ^u^:

za šest mjeseci 1248. (1832) godine 600 groša

— za 1249. (1833) godinu 1.200 groša

— za 1250. (1834) godinu 1.200 groša

— za 1251. (1835) godinu 1.200 groša

Ukupno: 4.200 groša

^Kⁱ^rⁱ^j^a^o^d^d^u^ć^a^naⁱ^m^a^g^az^a^u^N^o^vo^m^ve^lⁱ^k^o^m^haⁿ^u^:

za 1248. (1832) godinu 700 groša
za 1249. (1833) godinu 700 groša
za 1250. (1834) godinu 700 groša

— za 1251. (1835) godinu od dućana i magaza 6.500 groša Ukupno: 8.600 groša

^P^rⁱ^h^o^dⁱ^o^d^v^a^k^u^f^skⁱ^h^m^u^k^a^t^a^:¹⁹⁾

za 1248. (1832) godinu 30 groša
za 1249. (1833) godinu 30 groša
za 1250. (1834) godinu 30 groša

— za 1251. (1835) godinu ³⁰^g^r^o^š^a

120 groša

Prihodi od mukata dućana i magaza:

^z^a¹²⁴⁸^.⁽¹⁸³²⁾^g^o^dⁱⁿ^u500 groša
^za¹²⁴⁹^.⁽¹⁸³³⁾^g^odⁱⁿ^u500 groša
^za¹²⁵⁰^.⁽¹⁸³⁴⁾^g^o^dⁱⁿ^u500 groša

^—^za¹²⁵¹^.⁽¹⁸³⁵⁾^g^odⁱⁿ^u500 groša

Ukupno: 2. 000 groša

Prihodi od prodaje upražnjenih objekata —mahlulata (davanje u idžaretejn zakup):
- za tr i samostalna dućana u Bezistanu
- za 6 /2 u šest dućana u Bezistanu po cijeni

16.500 groša

^o^d¹^.⁹⁰⁰^gr^o^š^a11.400 groša

O ustanovi mukate i idžaretejn vidjeti: Dr Ćiro Truhelka, n. d. 69- 70.

31

za 4 /2 u č e tiri krilna dućana u Bezistanu po cijeni

od 900 groša 3.600 groša

za 1 /2 jedne krilne magaze u Bezistanu 640 groša

za 4 /2 u č e tiri magaze u Starom hanu po 800 groša 3.200 groša
za 1/ 2 u dvije magaze u Starom hanu po 1.170 groša 3.200 groša
za jedan prazan prostor (arsu) u Starom Hanu 6.000 groša
za jedan dućan u Zlatarskoj čaršiji 2.500 groša

(Sabiranje i oduzimanje):		301.300.—
	(+)	1.800.—
	(—)	303.100.— 11.412.—
		291.688.—

U kupni p rih o d i vakufa za č e tiri godine su: 291.412.—

^(—)4.500.— (groša)

286.912.— groša RASHODI (M ESARIFAT) ZA Č ETIR I GODINE

1. Građa (japija) i ostale potrepštine navedene pojedinačno za građu mekteba: 20)

— 145 (kom) jaramske građe po 100 para 362groša

50 (kom) tovarne građe po 50 para 50groša
200 (kom) tavanske daske po 16 para 80groša
30 (kom) male rezane daske po 20 para 15groša
12 (kom) velike rezane daske po 40 para 12groša
3300 (kom) šindre po 8 para 660groša
100 (kom) baskija po 20 para 50groša
3000 (kom) ćerpiča, 1000 komada po 50 groša 150groša
3000 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 25 groša 75groša
1000 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada po 20 groša 20groša
500 (kom) klinaca od 4 oke, 1000 komada po 18 groša 9 groša
40 (kom) klinaca od jedne oke po 100 para 100 groša
Rešetke na prozorima 18 groša
Stakla za prozore 23 groša
Jedna peć (furuna) 30 groša
8 (tovara) kreča po 8,5 groša 68 groša

ekteb je bio u dvorištu Gazi Husrevbegove džamije. U narodu se zvao Begov mekteb i prvi je u Sarajevu osnovan za dječake. Mektebska zgrada više je puta gorjela i uvijek je obnavljana. Godine 1897. mekteb se preselio u novu zgradu (današnju Gazi Husrevbegovu medresu), a 1931. smješten je u privatnu kuću u Hrgića ulici. Poslije požara 1831. godine utrošeno je za njegovu izgradnju 2.175,50 groša.

32

3 (kom) mađarskih katanaca po 4 groša 12 groša
Halke sa baglamama na vrata 10 groša
102 majstorske nadnice po 3 groša 306 groša
39 radničke nadnice po 100 para 97f50 g.

U kupni izdaci za mekteb: 2.175,50 g.

Utrošak građe i ostalih potrepština navedenih pojedinačno za izgradnju novog hana:

1500 (kom) jaramske građe (japije) po 100 para
620 (kom) tovarne građe po 55 para
990 (kom) tovarne daske po 55 para
2000 (kom) male rezane daske po 20 para
150 (kom) velike rezane daske po 40 para
15500 (kom) šindre po 8 para

— 48 (kom) jaramskih baskija po 10 groša

57000 (kom) ćerpiča, 1000 komada po 30 groša
600 (kom) klinaca od 1 oke, 1000 komada po 100 para
20000 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 25 groša
9000 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada po 20 groša
4000 (kom) klinaca po 4 oke, 1000 komada po 17,50 groša
130 (tovara) kreča po 7 groša

— 12 (kom) borovih okagača po 20 groša

1800 (kom) okagača po 8 para
70 rešetki za prozore po 3 groša

— 395 (kom) rešetki na prozore po 15 para

55 (kom) mađarskih katanaca po 3,50 groša
96 (kom) stakala na prozore po 12 groša
52 (kom) peći po 25 groša
870 (kom) kamenova sa pijeskom za kaldrmu po 16 para
2500 aršina kaldrme po 5,50 para
9 kom. kamenih ćursija po 12 groša
60 (kom) kaparnica (surma- t ahta) po 4 groša
Halke sa baglamama za vrata
1780 majstorskih nadnica po 3 groša

— 250 (kom) lima za oluke po 4 pare

— 870 radničkih nadnica po 100 para

3.750 groša

852.50 g.

1.364 groša

1.000 groša

150 groša

3.100 groša

480 groša

1.210 groša

1.500 groša

500 groša

180 groša

70 groša

910 groša

240 groša

360 groša

219 groša

149 groša

192.50 g.

1.152 groša

1.300 groša

348 groša

343.50 g.

108 groša

240 groša

150 groša

5.340 groša

250 groša

2.175 groša

^U^ku^pⁿ^o^t^r^ošk^o^vⁱ^z^a^s^po^m^eⁿ^u^tⁱⁿ^ovⁱ^haⁿ^:25.632,50 g.

Utrošak građe i ostalog materijala navedenog pojedinačno za izgradnju veli- kog novog hana k o ji se nalazi uz objekat Hanikah medrese:

2400 (kom) jaramske građe po 100 para 6.000 groša

— 1500 (kom) hrastovih kolaca po 12 para 450 groša

3 - Anali₃₃

— 200 komada hrastove tovarne građe po 3 groša 600groša

11700 (kom) kamenova po 20 para 5.850groša
1115 (kom) kreča po 9 groša 10.035groša
1090 (kom) pijeska po 20 para 545groša
96000 (kom) ćerpića, 1000 komada po 50 groša 4.800groša
51000 (kom) šindre po 8 para 10.300groša
36 (kom) hrastovih okagača po 50 groša 1.800groša
33 (kom) borovih velikih okagača po 25 groša 825groša
1900 (kom) hrastove dizme po 4 groša 7.600groša
190 (kom) jaramskih baskija po 10 groša 1.900groša
1200 (kom) tovarne daske za tavan po 40 para 1.200groša
2.100 (kom) tovarne građe za tavan po 40 para 2.100groša
6000 (kom) male rezane daske po 20 para 3.000groša
310 (kom) velike rezane daske po 40 para 310groša

— 100 (kom) kapamica po 4 groša 400groša

25 (kom) kamenih ćarsija po 15 groša 375groša
19 (kom) jantaševa ugrađenih u prozore magaza i ahara

po 20 groša 380groša

11 (kom) jantaševa za vrata spomenutih magaza po 60 groša 660 groša
jantaš za velika vrata navedenog hana 150groša
800 (kom) kesmetaša za svodove po 3,5 groša 2.800groša
11 (kom) željeznih vrata za spomenute m agaze po 115 groša 1.265 groša
19 (kom) kapaka za nove prozore na navedenim magazama

i aharu po 53 groša 1.007groša

548 (kom) željeza na vrata hana po 110 para 1.507groša
2450 (kom) klinaca od 1 oke po 110 para 6.737groša
36000 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 30 groša 1.080 groša
15500 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada po 25 groša 387groša
8000 (kom) klinaca od 4 oke, 1000 komada po 20 groša 160 groša
200 (kom) rešetaka za prozore u sobama, magazama i aharu

hana po 15 groša 3.000groša

180 (kom) stakala za prozore po 12 groša 2.160 groša
4000 (kom) pozdera po 8 para 800groša
70 (kom) peći po 25 groša 1.750groša
11 (kom) mađarskih katanaca na magaze po 15 groša 165groša
73 (kom) mađarskih katanaca za sobe po 5 groša 365groša

—Baglame, katanci, ereze i halke za sobe i dućane 250 groša

— 3 00 (kom) ploča lima za oluke po 45 para 337,50 g.

Kamenje i ostalo za obnavljanje šadrvana u spomenutom

hanu 2.160 groša

Prostirka za mesdžid (džamiju) u spomenutom hanu 150groša
6.900 majstorskih nadnica po 4 groša 27.600groša
5500 radničkih nadnica po 3 groša 16.500groša
2900 (kom) kamenja sa pijeskom za kaldrmisanje avlije,

konjušnice i sokaka u spomenutom hanu po 15 para 1.012,50 g.

6550 (aršina) kaldrme po 8 para 1.310 groša

—B in ije za konje (2) 150 groša

Ukupno izdaci (mesarifat) za spomenuti V e liki novi han: 131.934 groša

Izdaci za građu i ostali materijal za gradnju soba u Starom hanu:

— 860 (kom) jaramske (volovske) građe po 100 para

— 309 (kom) (tovarne) građe po 50 para

100 (kom) tovarne daske (bargir-tahte) po 50 para
500 (kom) male rezane građe po 20 para
50 (kom) velike rezane građe po 40 para

— 5 (kom) daske za kapamice po 4 groša

8000 (kom) šindre po 8 para
200 (kom) baskija po 20 para

— 300 (kom) klinaca od 1 oke po 100 para

6000 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 25 groša
3000 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada p o 20 groša

— 1000 (kom) klinaca od 4 oke, 1000 komada po 18 groša

— 180 (kom) rešetaka za prozore po 3 groša

— 30 (tovara) kreča po 9 groša

12000 (kom) ćerpića, 1000 komada po 50 groša
9 (kom) peći po 25 groša
320 (kom) kamena sa pijeskom po 14 para
990 (aršina) za kaldrmu po 8 para
17 (kom) stakla za prozore po 12 groša

— za halke, baglame i ereze na vratima

18 (kom) mađarskih katanaca po 3 groša
750 majstorskih nadnica po 3 groša

— 252 radničke nadnice po 100 para

2.350 groša

376,50 g.

125 groša

250 groša

50 groša

20 groša

1.600 groša

100 groša

700 groša

150 groša

60 groša

18 groša

540 groša

270 groša

600 groša

225 groša

112 groša

198 groša

204 groša

60 groša

54 groša

2.250 groša

630 groša

^U^k^u^pⁿⁱ^t^r^o^škovⁱ^z^a^s^p^o^m^eⁿ^u^t^e^so^b^e:10.942,50 g.

Izdaci za građu i ostale potrepštine za izgradnju majstorskih soba koje se nalaze uz čerhanu:

— 213 (kom) jaramske građe po 100 para 375,50 g.

55 (kom) tovarne građe po 50 para 68,50 g.
50 (kom) tovarne daske po 40 para 50 groša

240 (kom) male rezane daske po2 para 120 groša
20 (kom) velike rezane daske po 40 para 20 groša

— 8 (kom) surme daske po 5 groša 40 groša

— 3000 (kom) šindre po 8 para 600 groša

— 107 (kom) baskija po 20 para 53 groša

6000 (kom) ćerpića, 1000 komada po 50 groša 300 groša
30 (kom) klinaca od 1 oke po 100 para 75 groša
2500 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 25 groša 62 groša
1500 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada po 20 groša 30 groša
500 (kom) klinaca od 4 oke, 1000 komada po 18 groša 9 groša

200 (kom) pozdera po 8 para
30 (kom) rešetaka za prozore po 3 groša
8 (kom) stakla za prozore po 17 groša
3 (kom) mađarskih katanaca po 5 groša
3 (kom) peći po 25 groša
Za halke i baglame na vrata
145 majstorskih nadnica po 3,5 groša
49 radničkih nadnica po 100 para

40 groša

90 groša

84 groša

15 groša

70 groša

15 groša

507.50 g.

122.50 g.

^U^ku^pⁿⁱⁱ^z^d^a^cⁱ^z^a^t^rg^o^vačk^e^sobe:2.992,50 g.

Izdaci za jedan dućan u zlatarskoj čaršiji

30 (kom) jaramske građe po 8 para
10 (kom) tovarne građe po 40 para
100 (kom) kratke rezane daske po 20 para
700 (kom) šindre po 8 para
20 (kom) baskija po 20 para
Za klince
30 majstorskih nadnica po 4 groša
12 radničkih nadnica po 3 groša

60 groša

40 groša

50 groša

140 groša

10 groša

39 groša

120 groša

36 groša

^U^ku^pⁿⁱⁱ^z^d^a^cⁱ^z^a^s^p^o^m^eⁿ^u^tⁱ^d^u^ćaⁿ^:465 groša

Izdaci za materijal utrošen za gradnju sobe nad berberskim dućanom:

150 (kom) jaramske građe po 100 para
36 (kom) tovarne građe po 50 para

— 20 (kom) hrastovih direka

— 250 (kom) kraće rezane građe po 20 para

20 (kom) veće rezane daske po 40 para
5 (kom) surme daske po 5 groša

— 1520 (kom) šindre po 8 para

50 (kom) baskija po 20 para
6000 (kom) ćerpića, 1000 komada po 50 groša
15 (kom) demira za prozore po 3 groša

— 9,5 (tovara) kreča po 9 groša

140 (kom) pozdera po 8 para
Stakla za prozore
2 (kom) peći po 25 groša
3 (kom) mađarskih katanaca po 5 groša
Halke i baglame za vrata
20 (kom) klinaca od 1 oke po 3 groša
3000 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 25 groša

375 groša

45 groša

40 groša

125 groša

20 groša

25 groša

304 groša

25 groša

300 groša

45 groša

85,50 g.

28 groša

48 groša

50 groša

15 groša

12 groša

60 groša

75 groša

36

— 1000 (kom) klinaca od 5 oka, 1000 komada po 20 grosa 20 groša

500 (kom) klinaca od 4 oke, 9 groša
133 majstorske nadnice po 3,50 groša 465,50 g.
45 radničkih nadnica po 100 para 112,50 g.

U kupni izdaci za sobu nad berberskim dućanom: 2.284,50 g.

Izdaci za materija/ i ostale potrebe za popravak Sahat- kule:

50 (kom) jaramske građe po 100 para 125 groša
10 (kom) surme daske po 5 groša 50groša
80 (kom) daske za tavan po 18 para 32 groša
30 (kom) klinaca od 1 oke po 3 groša 90 groša
300 (kom) klinaca od 5 oka, po 100 para 7,50 g.
30 (kom) kesmetaša za kulu (toranj) po 3 groša 90 groša
75 saat-kani (? ) 1.560 groša
Sahačijama i kovačima 350 groša
Timur- čekik (?) 30 groša
1 (kom) mađarskih katanaca 6 groša
75 majstorskih nadnica po 3,5 groša 262,50 g.
29 radničkih nadnica po 100 para 72,50 g.

Ukupni izdaci za popravak sata i kule: 2.685,50 g.

Pojedinačni popis građe i ostalog materijala za građenje (popravku) objekata k o ji su u jednom krugu: Hanikaha, Imareta i gostinjskih soba:

2400 (kom) kamenja po 20 para
340 (kom) pijeska po 20 para
250 (tov) vreća po 8 groša
2000 (oka) pozdera po 10 para
136000 (kom) ćerpića, 1000 komada po 50 groša
1050 (kom) jaramske građe po 100 para
450 (kom) tovarne građe po 40 para
220 (kom) hrastove građe po 3 groša
150 (kom) velike rezane daske po 40 para
1600 (kom) kratke rezane daske po 20 para
90 (kom) surma daske po 5 groša
13000 (kom) šindre po 8 para
80 (kom) jaramske baskije po 10 groša
650 (kom) klinaca od 1 oke po 3 groša
12000 (kom) klinaca od 6 oka, 1000 komada po 30 groša
6050 (kom) klinaca od 5 oka 1000 komada po 20 groša
1500 (kom) klinaca od 4 oke, 1000 komada po 20 groša
36 (kom) demira za prozore po 15 groša
34 (kom) stakla za prozore po 12 groša

1.200 groša

170 groša

2.000 groša

500 groša

6.800 groša

2.625 groša

450 groša

660 groša

150 groša

800 groša

450 groša

2.600 groša

800 groša

1.950 groša

360 groša

151,50 g.

30 groša

540 groša

408 groša

37

— —	Za glavna vrata mađarski k lju č , baglama i halka Za katance, baglame i halke na vrata soba ^—8000 (kom) ćerm ita za kalkan zidove, 1000 komada		90 groša 110 groša
	po 110 groša		880 groša
—	150 (kom) ploča lima za oluke		187,50 g.
—	12 (kom) peći po 40 grosa		480 groša
—	10 (kom) kamenova za banju po 12 groša		120 groša
—	2250 majstorskih nadnica po 4 groša		9.000 groša
—	1500 radničkih nadnica po 3 groša		4.500 groša
—	40 (kom) kesmetaša za kaldrmu po 100 para		100 groša
—	400 (kom) kamena i pijeska za kaldrmu po 15 para		150 groša
—	581 (aršma) kaldrme po 9 para		128,50 g.
—	450 dnevnica mimaru Hadži Salihu po 3 groša		1.350 groša
	U kupni izdaci za Hanikah, imaret i gostinjske sobe:		40.640,50g.
	(Neki odbitak)	(—)	900,00g.

^U^k^u^pⁿ^o^:39.740,50g.

Izdaci za plate, popravke objekata i ostali troškovi navedeni pojedinačno:

Plate službenicima (murtezika) i izdaci za hljeb:

— za 1248. / 1832) godinu ₂_.₂₈₃_g_ro_š_a

— za 1249. (1833) godinu ₂_.₂₈₃_gr_oš_a

— za 1250. (1834) godinu

— 1951. (1835)

2.283 groša

— za 1951. (1835) godinu ₂_.₂₈₃_g_r_o_š_a

^U^k^u^pⁿ^o^:9.132 groša

Plata džabiji Tešnja:

— za 1247. (1831) godinu ₁_.₆₅₅_g_ro_š_a

— za 1248. (1832) godinu _1.5₅₃_gr_oš_a

— za 1249. (1833) godinu _1.708_g_ro_š_a

— za 1250. (1834) godinu ₁_.7₉₀_g_r_o_š_a

^U^ku^pⁿ^o^:6.606 groša

^Plata^d^ža^bⁱ^jⁱ^Dⁿ^o^l^u^k^e^:

— za 1247. (1831) godinu ¹^.5⁴²^g^ro^š^a

— za 1248. (1832) godinu ¹^.⁴²⁵^gr^oš^a

Ukupno: 2.967 groša

Troškovi za proslavu Mevluda:

— za 1248. (1832) godinu ⁷⁵⁸^g^r^o^š^a

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250 (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu

Ukupno:

715 groša

720 groša

816 groša

3.009 groša

Troškovi za gostovanje valija Bosne: Hamdi paše, Davud paše i Vedžihi Mehmed paše:

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1251. (1835) godinu

Ukupno:

Troškovi za gazbu mula efendija: Husejn efendije, Ahm ed N azif efendije i Salanikli Mufti-zade efendije:

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

Ukupno:

Izdaci za popravak džamije i za ostale potrebe:

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu

Ukupno:

Izdaci za popravak medrese:

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. ( 1835) godinu

Ukupno:

Izdaci za popravak turbeta i ostale potrebe:

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci

Ukupno:

690 groša

785 groša

770 groša

2.245 groša

404 groša

455 groša

359 groša

1.218 groša

1.350 groša

1.390 groša 2.500groša

1.430 groša

6.670 groša

380 groša

420 groša

350 groša

515 groša

1.665 groša

260 groša

315 groša

290 groša

125 groša

990 groša

39

Izdaci za popravak Starog hana (Hani- a tik ):

— za 1248. (1832) godinu — za 1249. (1833) godinu — za 1250. (1834) godinu — za 1251. (1835) godinu za 6 mjeseci		480 groša 360 groša 520 groša 115 groša
	U kupno:	1.475 groša
11. Izdaci za popravak banje "Č ifte ":
— za 1248. (1832) godinu		1.721,50 g.
— za 1249 (1833) godinu		960 groša
— za 1250 (1834) godinu		1.451 groša
— za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci		1.825 groša
	U kupno:	5.957,50 g.
12. Izdaci za popravak dućana i magaza:
— za 1248. (1832) godinu — za 1249. (1833) godinu — za 1250. (1834) godinu		260 groša 320 groša 150 groša
— za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci		90 groša
	Ukupno:	825 groša
13. Izdaci za popravak Bezistana:
— za 1248. (1832) godinu		128 groša
— za 1249. (1833) godinu		216 groša
— za 1250. (1834) godinu		305 groša
— za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci		95 groša
	Ukupno:	744 groša

Izdaci za popravak Menzilhane u Ajas- pašinoj mahali:

za 1248. (1832) godinu ₁₇₀_g_r_o_š_a
za 1249. (1833) godinu ₅₅_gr_oš_a
za 1250. (1834) godinu ₇₉_g_r_o_š_a
za 1251. (1835) godinu ₂₅₀_gr_oš_a

^U^ku^pⁿ^o^:554 groša

Izdaci za popravak Menzilhane u b liz in i K olluka:

za 1248. (1832) godinu ₁₂₀_gr_oš_a
za 1249. (1833) godinu ₂₁₀_g_r_o_š_a
za 1250. (1834) godinu ₅₂_g_r_oš_a
za 1251. (1835) godinu ₇₅_gr_oš_a

^U^ku^pⁿ^o^:457 groša

Izdaci za popravak mlinova i ostale potrebe:

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci

Izdaci za vodovod:

— za 1248. (1832) g o d in u

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu za 6 mjeseci

Izdaci za popravak vakufske radionice:

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu za 7 mjeseci

Izdaci za banju "Č ifte " :

— za dvije godine i 4 mjeseca

Ukupno:

120 groša

150 groša

225 groša

75 groša

570 groša

2.300 groša

3.050 groša

3.500 groša

1.800 groša

10.650 groša

230 groša

190 groša

460 groša

83 groša

963 groša

60 groša

Izdaci za odjeću siromasima prema uvjetima vakifa:

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu

Ukupno:

Izdaci za defterski p ap ir po starom običaju:

— za 1248. (1832) godinu

— za 1249. (1833) godinu

— za 1250. (1834) godinu

— za 1251. (1835) godinu

Ukupno:

Izdaci za neke vakufske senede; Ukupno:

30 groša

120 groša

15 groša

60 groša

1.500 groša

Izdaci za kupljene objekte - gradilišta (arse) i vakufske dugove sudom do- suđene:

za kupovinu arse Sarač hadži Ahmeda

— za kupovinu arse od Tulića (Tulozadeler)

za kupovinu arse od kršćanke (Masranijja)
za sudski dug Užičaninu Mehmedu

— za sudski dug zlatarskom baši Jevrejinu Salamonu

za sudski dug Jevrejinu Uskupliji Behoru
za sudski dug Jevrejinu Čolaku Sadi
za sudski dug Jevrejinu Salamonu Judiću
Za sudski dug Jevrejinu Isaku Judiću

4.750 grosa

2.500 groša

2.000 groša

6.500 groša

1.600 groša

870 groša

238 groša

56 groša

64 groša

U kupni izdaci za plate popravke, dugove i kupovanje arsi: 76.955 groša Sveukupni izdaci vakufa za spomenute č e tiri godine: 296.698 groša (Ako se odbiju dugovi) 9.328 groša

O s t a j e : 287.370 groša

^N^ekⁱ^od^bⁱ^t^a^k900 groša

OSTAJE UKUPNO: 286.470 groša

+

Z A K L J U Č A K

R EKAPITU LAC IJA PRIHODA I RASHODA

1.600 groša

870 groša

238 groša

56 groša

64 groša

9.328 groša

U kupni p rih o d i vakufa prema navedenom su: 301.300 groša

U kupni izdaci su: 296.698 groša

O S T A J E : 4.602 groša

42

SUM M ARY

When the fire that broke out in Sarajevo in 1831, Gazi Husrev-bey's Waqf was heavily damaged. M ajority of its useful buildings were burnt down. The representative of the estate manager of this Waqf, Ahmed Munib effendi Glodjo had almost all burnt buildings of this Waqf, renovated during the period 1832- 1835.

The expenses fo r the construction of these buildings and the incomes of them as well, he recorded in a special notebook which is together w ith other materials of his inheritance deposited in Historical Archives in Sarajevo. On the basis of this notebook the author of the article described, in detail, the incomes and expenses of Gazi Husrev- bey Waqf from 1832- 1835.

The data from this notebook are very important for the history of this, in Bosnia and Herzegovina, the greatest and richest Waqf.