Viševjekovno trajanje turske vlasti na našem prostoru ostavilo je tra gove u svim oblicima življenja. Oni su i danas prisutni i prepoznatljivi u govoru, ishrani, odjeci i raznovrsnim oblicima umjetničkog izražavanja: sli karstvu, arhitekturi, muzici. Brojni su materijalni spomenici stvaralaštva ljudi iz tog perioda koji su svojom aktivnošću trajno obilježili prisutnost is lamske civilizacije na našem prostoru.
Pri tome je institucija vakufa odigrala primarnu ulogu. Ona je podsticala potrebu za individualnim odricanjem u korist zajednice. Odgovornost poje dinca prema zajednici podizana na stepen etičkog čina, poprimila je pravilo društvenog ponašanja. Vakufskom djelatnošću pojedinci su zajednici os tavljali u trajno nasljeđe mnogobrojne i na našem prosturu po prvi put pri sutne humanitarne, prosvjetne, socijalne i druge utilitarne ustanove. Ne procjenjiva je njihova uloga u izgrađivanju raznovrsnih humanih oblika i
odnosa življenja.1
Škole i biblioteke na našem prostoru pojavile su se dolaskom Turaka, a podizane su vakufskom djelatnošću. Njihovom pojavom pismenost i obrazovanje (ali na orijentalnim jezicima) stiču institucionalne oblike. Pre ma pravilima islamske arhitekture, a i s obzirom na potrebe škole, svaka takva ustanova imala je i priručnu biblioteku. Pored njih postojale su i jav ne biblioteke kojima su se mogli koristili svi zainteresirani pojedinci, u
skladu sa pravilima i odredbama ktitora2.
Znatan broj kulturnih i drugih javnih radnika posjedovao je privatne ko lekcije knjiga, nabavljene u kulturnim centrima Carstva, ili prepisivanjem. Knjige su prepisivali kaligrafi, majstori sa izraženim smislom i darom za tu vrstu djelatnosti. Kaligrafsku vrijednost rukopisa upotpunjavao je povez koji su radili majstori mudželliti. Neki rukopisi bogatstvom i prefinjenošću
dekorativnih elemenata3 obiljem i skladnošću boja i linija, kaligrafijom i
1. H. Kaleši, Najstariji vakufski dokumenti u Jugoslaviji na arapskom jeziku, Priština, 1972; Vakufname iz Bosne i He rcegovine, (XVi XVI vijek), Sarajevo, 1985.
2. Navedena djela; Gazi Husrev-begova biblioteka (GHB), sidžil br. 66, s. 207.
3. M. Mujezinović, Biblioteka Mehmed Raži Velihodžića šejha i muderisa Husrev-
begova hanikaha u Sarajevu, Anali, knj. V-VI, s. 65-82., H. Hasandedić, Muslimanske
biblioteke u Mostaru, Anali knj. I, Sarajevo, 1972, s. 107-112., Z. Fajić, Biblioteka šejha Abdurahmana Sirije s a Oglavka, Anali knj. XI-XII, Sa rajevo, 1985, 55-69., Z. Fajić, Bibli
oteka Abdulahaef. Kantamirije, Anali knj. XITI-XIV, Sarajevo, 1987, s. 15-37.
ukupnom umjetničkom izražajnošću čine dio blaga svjetske umjetničke baštine.
Dio ovog blaga sačuvale su privatne i javne biblioteke.4 Kod nas je naj starija i rukopisnim fondom najbogatija Gazi Husrev-begova biblioteka, podignuta 1537. godine. Slijedom godina turske vladavine podizane su i druge biblioteke (Abduilah-Kantamirijina, Osman-Šehdijina, Karađoz-
begova, Elči Ibrahim-pašina i druge)5. Biblioteka Bjelopoljaka Osmana Šehdije, čiji će dio u ovom radu biti predstavljen, podignuta je 1757. go dine u dvorištu Careve džamije, na mjestu gdje se danas nalazi Gazi Hu-
srev-begova biblioteka6. Biblioteku je dao podići u spomen rano umrlom sinu, književniku Hatemu sa fondom od 180 rukopisnih djela iz raznih is lamskih disciplina. Kako je i sam darodavalac bio pisac i pjesnik, znao je
odabrati vrijedna djela i ostaviti generacijama bogatu knjižnu kolekciju.7 Kasnije je ova biblioteka popunjavana legatima drugih pojedinaca. Podaci o nekim darodavcima ove biblioteke i o njihovim kolekcijama sačuvani su u sarajevskim sudsikim protokolima (sidžili). U ovom radu biće predstavl jene tri knjižne kolekcijedarovaneOsman-Šehdijinoj biblioteci.
Salih IzetHromić (Hromo-zade), sin Ismailov uvakufio je 1828. godine za Osman-Šehdijinu biblioteku jedan Kur'an u kožnom povezu i 164 knjige, također u kožnom povezu8. Po odredbi legatora upravnici vakufa
su njegovi sinovi Mehmed Said i Alija Šaćir, a nadzornik bibliotekar Bibli
oteke. U skladu sa odredbom darodavaoca bibliotekar nije dopuštao iznošenje knjiga izvan biblioteke. Zbirka sadrži djela iz različitih discipli na9. Prema shvatanjima nekih istaknutih islamskih učenjaka čovjek željan
znanja morao je proučavati sve nauke, a koje su, u stvari, samo dijelovi jed
4. F. Spaho, Gazi Husrev-begova knjižnica, Spomenica Gazi Husrev-begove četiristogodišnjice, Sarajvo, 1932, M. Traljić, Iz prošlosti Gazi Husrev-begove biblioteke, Analzi Gazi Husrev-begove biblioteke, knj. I, Sarajevo, 1972, s. 150., L. Hadž iosmanović, Biblioteke u Bosni i Hercegovini 1878-1918, Sarajevo, 1980, s. 64-69.
5. L. Hadžiosmanović, navedeno djelo, F. Nametak, Važniji legati u rukopisnom fon du Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, Anali, knj. XIII-XIV, Sarajevo, 1987, s. 7-
17.6. Navedena djela.
7. H. Šabanović, Književnost Muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezici ma, Sarajevo, 1973, 487-489.
8. GHB, sidžilbr. 66, s. 207.
9. Na njegovim knjigama nalaze se bilješke iz kojih se saznaje na koji je način došao u posjed knjige: kupovinom, ili nasljeđem. Na marginama knjiga mogu se naći bilješke o službenoj aktivnosti kadije Saliha. Službenu dužnost obavljao je u Sa rajevu, Zenici, Duvnu i Kroji u Albaniji (K. Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, knj. n , Sarajevo, 1979, s. 165.)
Na svim njegovim knjigama nalaze se dva pečata različite veličine. Manji pečat sadrži ime kritotora, a drugi veći sadrži i datum uvakufljenja. Original ovog drugog pečata čuva se u Gazi Husrevbegovom vakufu.
ne cjeline, spremne da pomogne shvatanju Božanske istine. Najbrojnija djela u ovoj zbirci odnose se najurisprudenciju, što je i razumljivo kada se ima u vidu da je cjelokupan život u Osmanskom Carstvu počivao na šeri'atskim pravnim propisima i odredbama. Zbirka sadrži desetak djela pravnih decizija istaknutih islamskilhpravnih autoriteta a sadrži i jedno dje- lo poznatog mostarskog muftije, Ahmed-efendije iz 18. stoljeća. Brojna su i literarna djela - poema 0 Muhammedu, a.s. tri divana (Bakija, Fehima,
Kasima Farisa), zatim djela iz arapske gramatike, stilistike i metrike, udž be n i c i arapskog i perz ijskog jezika. uzbirci se nalaze djela iz teologije i eg-
zaktnih nauka: matematike, medicine (pet rukopisa), logike i astronomije. Zastupljena su i neka historijska djela (historija Kandije) i djela iz islamske filozofije.
Kada je zgrada Osman-Šehdijine biblioteke porušena 1-910. godine njen knjižni fond priključenje Gazi Husrev-beg o v o j biblioteci, 1914. gdje se i danas nalazi. Dio je kataloški obradenio.
ﻲ ﺳ ﻪﻳﺪﻫ ﻢ ﻳﺪ ﺗ مﻼﻛ ﻲ ﻟﺮ ﻴﺴ ﻧﻮ ﺗ
ﻲ ﻧ ﺎ ﺛ و ل و ا ﺪ ﻠ ﺟ ن ﺎ ﺨ ﻨ ﻴ ﺻ ﺎ ﺗ
ﻚ ﺑ ﻦ ﺴ ﺣ ﺦ ﻳ ر ﺄ ﺗ ﺄﺒﻧ ة ر ﻮ ﺳ ﺮ ﻴ ﺴ ﻔ ﺗ ﻪ ﻫ ﺪ ﻨ ﺗ ﺦ ﻳر ا
(ﻲ ﻧﺎﺛو لوا ﺪﻠﺟ) ﻲ ﻟ ﻮ ﺘﻧاو ﺔﻐﻟ
ﺔ ﻨﺠ ﻟا ح ﺎ ﺘ ﻐ ﻣ ﺎ ﺨ ﻴ ﻟ ذ و ﻒ ﺳ ﻮ ﻳ ﺐ ﺗ ﺎ ﻨ ﻣ
ى و ﺎﺘﻐ ﻟ ا ﺔﺻ ﻼﺧ
ي ر ﺎ ﺨ ﺑ ﺢ ﻴ ﺤ ﺻ ﻦ ﻣ ﻊ ﺑ ا ر و ﺚ ﻟ ﺎ ﺛ ﺪ ﻠﺟ ﺢ ﻴ ﺑ ﺎ ﺴ ﻣ ح ﺮ ﺷ ر ا ﻮ ﻧ ﻻ ا ةﻮﻜﺴﺗ٠
ﻒ ﻳر ﺪﺛ٠ي ر ﺎﺨ ﺑ
ل ﻮ ﺘﻨﻣ ي ﺪ ﻨﻧا ﻲ ﻠﻋ ى و ﺎﺘﻧ ﺮ ﻴ ﺒ ﻛ
ى و ﺎﺘﻔ ﻟا ﺔ ﺠ ﻬ ﺑ
(رﺰﻏ وا) رﺮﻏ حﺮﺸ ﻳ-ررد ﻞ ﻣ ا ﻮ ﻋ حﺮﺷ
ﺪ ﻧ ﺎ ﺼ ﺗ ﻊ ﻣ ه د ﺮ ﺑ ه ﺪ ﻴ ﺼ ﺗ ﺔ ﻟﺎﺳ ر
ﺔ ﻴﻓ ﺎﻛ ﺔ ﻤ ﺟ ﺮ ﺗ
ﻪ ﻳ ﺮ ﺒ ﻟ ا
ﺮ ﺒﻛ ا ﻪ ﻘﻧ ح ﺮ ﺷ
ﻲ ﻧ ﺎ ﻣ ﺮ ﻛ ي ر ﺎ ﺨ ﺑ ح ﺮ ﺷ ﻦ ﻣ ﺚ ﻟﺎﺛ و ﻊ ﺑ ا ر ﺪ ﻠﺟ
10. K. DobraCa, Katalog..., I svezak, Sarajvo, 1963, II svezak, Sarajevo, 1979. Drugi katalog koji su uradili F. Nametak i z. Fajic nalazi se u pripremi za štampu.
م ﻼ ﺳ ﻻ ا ﺔ ﻋ ﺮ ﺷ ت ﺎ ﺨ ﻳ ر ﺎ ﺗ ﺔ ﻋ ﻮ ﻤ ﺠ ﻣ ﻪ ﻳ ﺪ ﻤ ﺣ ا ي ا و ﺎ ﺘ ﻧ
م ﺎﻜ ﺤ ﻟا ﻦ ﻴ ﻌ ﻣ
ه د ﺎ ﻧ ﻰ ﺳ ﻮ ﻣ ﻚ ﺻ ﺮ ﻳ ﺎ ﻈ ﻨ ﻟ ا . ﺎ ﺒ ﺷ ا ﻪ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ
(ل و ا ﺪ ﻠﺟ ) ه ﺎ ﺷ و ﺮ ﻴ ﺷ ﺦ ﻳ ر ﺄ ﺗ ر ر ﺪ ﻟ ا ﻰ ﻠﻋ ﻰ ﻣ ﺰ ﻋ ﻪ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ
ﺐ ﻄ ﻟ ا ﻦ ﻣ ج ذ ^
ر ا و ذ ﻻ ا ق ر ﺎ ﺷ ٠ ح ﺮ ﺸ ﻧ ر ا ٠ز ﻻ ا ق ; ت ﺎ ﻴ ﺑ ا ح ﺮ ﺸ ﻌ ﻣ ﻮ ﺤ ﻨ ﻟ ا ﻦ ﻣ ﺀﻮﺿ
ﺄ ﻳ ﺎ ﺻ ﻮ ﻟ ﺎ ﺑ د ا ه ﺮ ﻧ ﺎ ﺳ ﺡ ﻭ ﴍ ﻭ ﻲ ﻟ ﺎ ﻣ ﻻ ا ﺀﺪﺑ ﺡ ﴍ
ﻆ ﻋ ﻮ ﻣ ﺔ ﻌ ﻧ د
ه ﺎ ﺷ ن ﺎﻄ ﻠﺴ ﻟ ﻦ ﻳﺪ ﻟ ا ﺐ ﻠﻌ ﺗ ﺔ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ ﺪ ﻌ ﻟا ﻢﻠﻋ ﻲ ﻧ . ر ﺎﺷ ا
ﺪ ﻳ ﺰ ﺘ ﻟ ا ر ا ﻮ ﻧ ا ﻦ ﻣ ﻲ ﻧ ﺎ ﺛ ﺀﺰﺟ . ‘ ﺍ ﺍ ﺍ ٠ ح ﺮ ﺳ
ﺮ ﻴﺨ ﻟا ﻲ ﺑا ﻪ ﻠﻟا ﺪ ﺒ ﻌ ﻟ ﻒ ﻳ ﺮ ﺷ ﺮ ﻴ ﺴ ﻔ ﺗ ﺀ ﺎ ﻤ ﺳ ا ص اﻮ ﺧ ﻪ ﻟ ﺎ ﺳ ر
ي ﺪ ﻨ ﻓ ا ﺐ ﺟ ر ﻪﻠﻔﻋﻮﻣ
ىرا ، ﻦ ﻣ س د ﺎ ﺳ ﺀﺰﻳ
ى و ﺎ ﺘ ﻓ ﻪ ﺠ ﻴ ﺘ ﻧ ﻪ ﻌ ﻧ ﺎ ﺷ حﺮﺷ
ﻪ ﻣ ﺎ ﻧ ن ﻮ ﻧ ﺎ ﺗ ﻪ ﻟ ﺎ ﺳ ر ن ﺪ ﺒ ﻠ ﻫ
ﻦ ﻣ ﻲ ﻧاو ﺮ ﺷ ﺪ ﻤ ﺤ ﻣ ﺔ ﻟ ﺎﺳ ر ة ﺮ ﺧ ﻵ ا ر ﻮ ﻣ ا ﻦ ﻣ . ﺮ ﻧ ﺎ ﺴ ﻟ ا ر و ﺪ ﺑ
ا ﻦ ﻳ ﺪ ﻟا ﻲ ﻘ ﺗ س ﺎﺒ ﻌ ﻟا ﻂ ﻨ ﻴ ﻠ ﺗ ﻲ ﻧ ﺎ ﻌ ﻟ ﺎ ﻨ ﻣ ل ﻮ ﻄ ﻣ
ﻦ ﻤ ﺣ ر ي ﺎﻴ ﻟو ا ﺰ ﻴ ﻴ ﻤ ﺗ
ﻪ ﻳو ﺮ ﺧ ا ﺀ ﻪ ﺴ ﻴ ﻔ ﻧ
ﻲ ﺳ ﻪ ﻠﻤ ﺟ ف ﺮﺻ
ﻦ ﻴ ﻴ ﺘ ﻔ ﻤ ﻟ ا ﻦ ﻴﺑ ﻒ ﻠﺘﺨ ﻤ ﻟا ﻞ ﻧ ﺎ ﺴ ﻣ
ﻢ ﻴ ﻬ ﻓ ن اﻮ ﺑ د ٠ﻞ ﻣاﻮ ﺘﻟا ﻰ ﺘﺗ ب ﻦﻨﺗ
ﻲ ﻧ ﺎ ﺛ ﺪﻠﺟ ه ﺎ ﺷ ز و ﺮ ﻴ ﻓ ﺦﻳر'،ﺄﺗ
ﺎﻧ I ث ﺮ ﻴ ﺴ ﻔ ﺗ ﻲ ﻛ ﺮ ﺗ ﺔ ﻌ ﻓ د
ﺮ ﻜ ﻐ ﻟ ا ﺔ ﺒ ﺧ ذ ﺪ ﻴ ﺑ ض ر ﺎ ﻌ ﺗ
ر ﺪ ﻨﻜ ﺳ ا ﺦ ﻳر ﺄﺗ ﻰ ﻨ ﺴ ﺤ ﻟ ا ﺀ ﺎ ﻤ ﺳ ا ح ﺮﺷ ﺔ ﻌ ﻧ د
ﻦ ﻴ ﺴ ﻧ ا د ﺖ ﻐ ﻟ ﺺ ﻴ ﺨ ﻠ ﺗ
ﻲ ﺴ ﻴ ﻟ ﺪ ﺒ ﻟ ا ﺲ ﻳر دﻻ ر ﺪ ﺗ و ﺎ ﻀ ﺗ ﺔ ﻟ ﺎﺳ ر
ح ﺄ ﺒ ﻌ ﻤ ﻣ ح ر ٠ﺪ ﺷ p J j l k
ض و ﺮ ﻋ ح ﺮ ﺷ ﻲ ﺑ ﺮ ﻋ و ﻲ ﺳ ر ﺎﻧ ﺖ ﻐ ﻟ
(ﻲ ﻧ ﺎ ﺛ و ل و ا ﺪ ﻠ ﺟ ) ﻪ ﻳاﺪ ﻫ
ي ر و ﺪ ﻣ
ﺎ ﻐ ﻠﺧ ﺦ ﻳر ﺎﺗ
Iاد ﻵ ا ﻦ ﻣ ي ﺮ ﺑ ﻮ ﻛ ش ﻼ ﻫ ح ﺮ ﺷ
ض ذ ا ﺮ ﻔ ﺣ ﺮ ﺷ
م اﺮ ﻣ ح ﺮ ﺷ
رﺎﺼ ﻣﻻا ﺮ ﺨ ﻔﻟ راﺮﺳﻻا ة ر د س
م ﻼ ﺴ ﻟ ا ﻪﻴﻠﻋ ﺮﻀﺣ ﺔ ﻟﺎﺳ ر ت ﺎﻋ ,
ﻪ ﻠ ﺜ ﻣ ا ح ﺮ ﺷ دﻮﻟﻮﻣ ﻊ ﻟ ﺎﻃ
ﻪ ﻳ ﺮ ﻫ ﺎ ﺷ ب ﺎﺴ ﺤ ﻟا ﻢﻠﻋ ﻦ ﻣ ذ
ﻲ ﻧ ﺎ ﻗ ﺎ ﺧ ﺀﻪﻴﻠﺣ و ﻰ ﻨ ﺴ ﺤ ﻟ ا ﺀ ﺎ ﻤ ﺳ ا ح ﺮ ﺷ
دﻮﺼ ﻘﻣ ح ﺮ ﺷ .
ح ﺎﻀ ﻳا ر ﻮ ﻧ ةﻮ ﻠﺼ ﻟا ل ﺪ ﻌ ﻣ ح ﺮ ﺷ
ﻲ ﻧﺎﻗ ﺎﺧ ﻪ ﻴﻠﺣ ﻪ ﻌ ﻧد ﺚ ﻳﺪ ﺤ ﻟا ﻦ ﻣ ﺮ ﻴ ﻔ ﺼ ﻟا ﻊ ﻣ ﺎﺟ
ﻦ ﻳﺪ ﻫ ﺎﺷ ﻪ ﻣ ﺎﻧ ﺮ ﻴ ﺒ ﻌ ﺗ ﻒ ﻳ ﺮ ﺷ مﺎﻌﻧا
ت د ﺎﻌ ﺳ ي ﺎﻴ ﻤ ﻛ ﻲ ﻟﺎﻣ ﻻ ا ﺀ ﺪ ﺑ ح ﺮ ﺷ ﺔﻌﻧد
ت ﺎ ﻌ ﻬ ﻤ ﻟ ﺎ ﺑ 1ﺖﻛ
ﺺ ﺗ ا ﺮ ﻓ > حﺮﺳﺢﻫ ١ﻮﺳ
٥ د ﺮ ﺑ
H a fiz O s m a n -e fe n d ija , sin M eh m ed o v u v a k u f io je 1831. g o d in e za O s- m a n -Š eh d ijin u b ib lio tek u 103 k n jig e u k o žn o m p o v e z u11. O v a z b irk a sad rž i g lo se , k o m e n ta re , izv o d e i k o m p ila cije n a d je la ista k n u tih isla m sk ih
n a u č n ik a iz o b lasti lo g ik e, p rav a, m a te m a tik e , te o lo š k e n a u k e , m o rala ,
a ra p s k o g i p e rz ijsk o g je z ik a , zatim d je la iz k n jiže v n o sti. N a k o n ru šen ja z g ra d e O sm a n -še h d ijin e b ib lio te k a i o v a j e z b irk a p o s ta la sastav n i dio b ib li- o te č k o g b la g a G azi H u sre v -b e g o v e b ib lio tek e . D io o v e z b irk e k atalo šk i je o b ra đ en . (V id jeti b ilje šk u b r.1 0 .)
ﻪ ﻴ ﻧ ﺎ ﻜ ﻟ ا ﻰ ﻠﻋ ي ﺪ ﻨﻫ ح .ﺮ ﺷ ﻪ ﻳا ﺪﻫ حرﺪﺛ٠ﻪ ﻴﺷ ﺎﺣ ﻊ ﻣ ﻊﻟ ﺎﻄ ﻣ ح ﺮ ﺷ ﻪ ﻳ شﺎﺣ
ﺲ ﻳو ﺮﻴﻌﺳ ﺺ ﻗﺎﻧ ﻪﻴﻤﻤﻬﻤﻌﺜﻗ ﻪﻴﻬﺜﻫﺎﺣ
ﻊﻣ ﻲ ﻧ ﺎ ﺟ ر ﺰ ﺑ لﻼﺠﻟا ﻰ ﻠﻋ ﻲ ﻟ ﺎ ﻴ ﺣ ﻪﻴﺷﺎﺣ ﻪ ﻳ ر ﺎ ﻨ ﻧ ﻪ ﻴﺷ ﺎﺣ
ةﺪﺣ ﻮ ﻟ ا ت ﺎ ﺒ ﺛ ا ن ﺎ ﺘ ﺴ ﺒ ﻠ ﻛ
, ﻊ ﻣ ب د ا ﻦ ﻣ ﻦ ﺴ ﺣ ﺮ ﻴ ﻣ ا و ﺎ ﺒ ﻟ ح ﺮ ﺷ
ش اﻮﺣ ﻊﻣ ﻖ ﻠﻤﻨﻣ ﺐ ﻴ ﻨ ﻬ ﺗ ﺖ ﺘ ﻳ ﺮ ﻃ ﻊﻣ ﺖ ﻴﻌﺑرا ث
ﻂ ﻐ ﻳﺮ ﺷ ﻞ ﻴﺴ ﻟ ﻊ ﻟﺄﻄ ﻣ ﻪﻴﻬﺜﻫﺎﺣ ب ا ﺮ ﻋ ﻻ ا ﺪﻋ اﻮﺗ ح ﺮ ﺷ
لﻮﻄﻤﻟا ﻰ ﻠﻋ ﻪ ﻴﺷ ﺎﺣ ﻲ ﺗ ﻮ ﻜ ﻠ ﻴ ﺳ يروﺪﺗ
ر اﺮ ﺳ ﻻ ا ﻒ ﺸ ﻛ
11. GHB, sidžil bi. 69, s. 82.
ﻪ ﻴ ﻓ ﺎ ﻛ ح ﺮ ﺷ ﺺ ﻗ ﺎ ﻧ ﻰ ﻬ ﺘ ﻨ ﻤ ﻟا ﻮ ﺑ ا
ﺔ ﻌ ﻳ ﺮ ﺸ ﻟ ا ر ﺪ ﺻ ﺔ ﻤ ﻜ ﺤ ﻟ ا ﻦ ﻣ ﻪ ﻳ ا ﺪ ﻫ ح ﺮ ﺷ
ب ا د ﻻ ا ﻲﻧ ي ﺪ ﻨ ﺗ ﺮ ﻤ ﺳ و ل ﻼ ﺟ و ﺐ ﻄ ﺗ ح ﺎ ﺒ ﺴ ﻣ ح ﺮ ﺷ ﺀﻮﺿ
ب ﻮ ﻠ ﻘ ﻟ ا ﻞ ﺋ ﻼ ﺟ ﺔﻤﻧﻻ I ر ﻮ ﺘ ﺳ و ﺖ ﻐ ﻟ
ن ﺎ ﺘ ﺴ ﻠ ﻛ ح ﺮ ﺷ ي ر و ﺮ ﺳ ﺪ ﻴ ﺣ ﻮ ﺘ ﻟ ا ﻢ ﻠﻋ ﻲﻧ ه ﺪ ﻴ ﺘ ﻋ ح ﺮ ﺷ
ﻲ ﺟ ﻮ ﻏ ﺎ ﺴ ﻳ ا ى ﺎﻣ ﺮ ﻜ ﻐ ﻟ ا ﺔ ﺒ ﺧ ﺬ ﺣ ﺮ ﺷ
ﺮ ﻳ ﺮ ﺣ ﻞ ﻣ اﻮ ﻋ ﻖ ﻠﺤ ﻨﻤﻟا ﻦ ﻣ ﻪ ﻴ ﺴ ﻤ ﺷ ﻪ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ
ب ﺮ ﻌ ﻣ ﻊ ﻣ ب ا ﺮ ﻋ ﻻ ا ﺪ ﻋ ا ﻮ ﺗ ح ﺮ ﺷ ﻲ ﻟ ﺎ ﻴ ﺨ ﻟ ﺪ ﻳ ﺎ ﺘ ﻋ ح ﺮ ﺷ ﺔ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ
ﻪ ﻴ ﺟ ا ﺮ ﺴ ﻟ ا ﻰ ﻠﻋ ى ﺪ ﻧ و ﺎﺤﺒﺳ ح ﺮ ﺷ ﺮﻴﻣ ﻲ ﺿ ﺎ ﺗ
ﻪ ﻳ ﺪ ﻟ و ن آ ﺮ ﺗ ﺪ ﻋ ا ﻮ ﺗ ﻊ ﻣ ﻪ ﻌ ﻳ ﺮ ﺸ ﻟ ا ﻪ ﺒ ﻬ ﻣ ﻪ ﻟ ﺎ ﺳ ر
ﻲ ﺠ ﺷ ﻮ ﺗ ﻲ ﻠﻌ ﻟ ﺪ ﺋ ﺎﺘ ﻋ ﺮ ﻳ ﺮ ﺤ ﺗ ح ﺮ ﺷ ﻖ ﻠﺤ ﻨﻤﻟا ﻦ ﻣ ﻪ ﻴ ﺴ ﻤ ﺷ ح ﺮ ﺷ
ﻪ ﻟ ﺎ ﺳ ر ﻊ ﻣ ت ﺎ ﻳ ﺎ ﻜ ﺣ ﻖ ﻠ ﻌ ﺘ ﻣ ﻪ ﺑ ا ﻮ ﺟ و ل ا ﻮ ﺳ ض و ﺮ ﻌ ﻟا ﻲ ﻧ ﻲ ﺳ ﻮﻟﺪ ﻧ أ ح ﺮ ﺷ
ﺪ ﺋ ﺎ ﻘ ﻋ م ﻼ ﺴ ﻟ ا ﻪ ﻴ ﻠ ﻋ ﻲ ﻨ ﺑ ت ﻮ ﻀ ﺤ ﻟ ه ﺪ ﻴ ﺼ ﺗ ح ﺮ ﺷ ﻲ ﺳ ﻪ ﻠ ﻤ ﺟ ف ﺮ ﺻ ﺔﻤﻜﺤﻟا ﻦ ﻣ ﻲ ﻧ ﺎ ﺛ ﻢ ﺴ ﺗ ي ﺪﻨﻛ ﺮ ﺑ ﻪ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ
ﻞ ﻣ اﻮ ﻋ و ر ﺎﻬ ﻇ ا ب ﺮ ﻌ ﻣ ن ﺎﺘﺴ ﻠﻛ ﺔﻌﻧد
ﺮ ﻴ ﻣ ﻲ ﻀ ﺗ ﻪ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ هدﺎﻧ ﻪ ﺟ اﻮ ﺣ
ﻦ ﻣ ﻞ ﺋ ﺎ ﺳ ر ﻊ ﻣ ه د ﺮ ﺑ ه ﺪ ﻴ ﻌ ﺤ ﺗ ح ﺮ ﺷ ي ﺪ ﻌ ﺳ ﺦ ﻴ ﺸ ﻟ ن ﺎ ﺘ ﺳ ﻮ ﺑ
ﻪ ﻴ ﻤ ﺠ ﻌ ﻟ ا ﻮ ﻬ ﻴ ﺑ ﺮ ﻌ ﻟ ﻻ ﺎ ﺜ ﻣ ﻻ ا ﻮ ﺑ و ﺮ ﻀ ﻟ ا ﻲ ﺳ ﻪ ﻴ ﺷ ﺎﺣ ﻲ ﺟ ﻮ ﻏ ا دا
هﺎﺟ ﻼ ﻣ
ﻪ ﻌ ﻧ ﺎﻛ حﺮﺷ ' ف ا ٠ ﻪ ﻴ ﻓ ﺎ ﻛ ب ﺮ ﻌ ﻣ ﺮ ﺼ ﺘ ﺤ ﻣ
ﻲ ﺣ ﺮ ﺷ ﻞ ﻣ اﻮ ﻋ ﻲ ﻜ ﺳ ا
ﻪ ﻴ ﺷ ﺎﺣ ﻊ ﻣ ي ﺮﻋ ح ﺮ ﺷ
ﻦ ﻴ ﺘ ﻴ ﺴ ﻤ ﺷ ح ﺮ ﺷ
ﻪ ﻳ ﺮ ﻫ ﺎ ﺷ
ر ﻮ ﺼ ﻘ ﻣ ح ﺮ ﺸ ﺑ ﻮ ﻠ ﻄ ﻣ ﺀ ر ﻮ ﺑر
ﻲﺒﻠﺣ ﺖ ﻐ ﻟ ﻲ ﺴ ﻣ هﻪدﻳﺪ ﺛ ٠ط
ل ﻮ ﺻ ا ﺚ ﻳ ﺪ ﺣ ح ﺮ ﺷ ﻲ ﻣ و ر ﺲ ﻟ ﺎ ﺠ ﻣ ﻊ ﻣ م ﻼ ﺳ ﻻ ا ﺔ ﻋ ﺮ ﺷ
ي ﻮ ﺒ ﻨ ﻟ ا ة ﺮ ﻴ ﺳ ﻲ ﻧ ﻪ ﻴ ﻗ ا ﺮ ﻋ ﻪ ﻴ ﻔ ﻟ ا ﻊﻣ ب ﻮ ﻋ
ز ﻮ ﻨ ﻜ ﻟ ا ﻊ ﻣ ﺎﺟ ﻪ ﻳ ﺪ ﻟ و ح ﺮ ﺷ ب ﻮ ﻠ ﻘ ﻟ ا ﻞ ﺋ ﻼ ﺟ ر ﺎ ﻬ ﻇ ا ﺲ ﻣ
ﻲ ﻟ ﺎ ﻣ ﻻ ا ﺀ ﺪ ﺒ ﺣ ر د ٠ د ﺮ ﺷ ل ا ﻮ ﺑ ﺎ ﻬ ﻣ ﺪ ﺘ ﻫ
ﺪ ﻠ ﺟ ﺮ ﺼ ﺘ ﺤ ﻣ ﺾ ﻧ ا ﺮ ﻧ . ﺪ ﻳ ﺮ ﺟ
ﻮ ﻴ ﻓ ﺎ ﻛ ﻰﻧﺎﻣ ي ﻮ ﻛ ﺮ ﺑ
ﻊﻣ ﻦ ﻳ ﺪ ﻟ ا م ﺎﺼ ﻋ ح ﺮ ﺷ ﻊ ﻣ ه ر ﺎ ﻌ ﺘ ﺳ ا ﻪ ﻟ ﺎ ﺳ ر ﻪ ﻳ ا ﺪ ﻬ ﻟ ﺎ ﻳ ر ﺎ ﺗ
ي ر ﺎ ﺒ ﻳ ز ﻪ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ ﻞ ﻧ ﺎﺳر ﻊ ﻣ ﺮﻔﺳ ﺪ ﺋ ﺎ ﺘ ﻋ
ح ﺮ ﺷ ﻊﻣ ﻢ ﻠﻌ ﺘ ﻤ ﻟا ﻢ ﻴ ﻠ ﻌ ﺗ
ا ٠ﻺ ﻣ لﻮﻄﻣ
ﻲ ﻧﺎﻌﻤ ﻟا ﻦ ﻣ ح
ﻦ ﻴ ﺘ ﻴ ﺴ ﻤ ﺷ ﻊ ﻣ ﻪ ﻟ ﺎ ﺳ ر ﻊ ﻣ م ﻼ ﺴ ﻟا ﻪ ﻴ ﻠ ﻋ ه ر ﻮ ﺳ ﺮ ﻴ ﺴ ﻌ ﺑ
ﻪﻄﻓ ﺎ ﺷ ض ذ |ر ﺬ ﺣ ﺮ ﺷ
ر ﺎ ﻄ ﻋ ﺪ ﻨ ﻟ ﻲ ﻠ ﻛ ﺮ ﺑ ح ﺮ ﺷ
ر ﺎ ﻬ ﻧ ا ح ﺮ ﺷ ﻲ ﻟ ﺎ ﻃ ا ﻲ ﻟ ﺎ ﻣ ﻻ ا ﺪ ﺑ
ﻪ ﻴ ﺟ ا ﺮ ﺳ ﻊ ﻣ ح ﺮ ﺷ صﻮﺼﻧو ح ﺮ ﺷ
ى ﺪ ﻨ ﻓ ا م ﺮ ﺤ ﻣ ﻪ ﻠ ﺷ ﺎ ﺣ ﻲ ﺟ ﻮ ﻏ ﺎ ﺴ ﻳ ا ح ﺮ ﺷ ﻊ ﻣ ﺪ ﻧ ﺎﻈ ﻋ ح ﺮ ﺷ
ﻲ ﻠﻌﻤ ﻤ ﻟا ﺔ ﻴ ﻨ ﻣ ﻊ ﻣ ع ﻮ ﺿ ﻮ ﻟ ا ﻰ ﻠﻋ ﻪ ﻳ ﺮ ﺼ ﻋ ﺀﻪﻟﺎ ﺳ ر ح ﺮ ﺷ ﻚ ﻠ ﻣ ﻦ ﺑ ا ر ﺎ ﻨ ﻣ ح ﺮ ﺷ ﻲ ﻧ او ﺮ ﻤ ﻟ ا ﻰ ﻠﻋ ﻊ ﺷ ا ﻮ ﺣ
ر ﺎ ﻨ ﻣ ﺲ ﻣ ﺮ ﺤ ﺑ ﻻ ا ﻰ ﺘ ﺘ ﻠ ﻣ
ﻲ ﺟ ﻮ ﻏ ﺎ ﺴ ﻳ ا ﻰ ﻠﻋ ﻦ ﻳ ﺪ ﻟ ا ﻲ ﺤ ﻣ ﻪ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ ب ا د ﻻ ا ﻲ ﻓ ﺔ ﻟ ﺎ ﺳ ر ﻊ ﻣ
III
-Fazlagić hadži-Ibrahim-aga؛12؛, sin Ismailov, stanovnik Travnika uvaku- fioje 1836. g.za Ajni-begov mekteb koji se nalazio uz Carevu džamiju 171 knjigu u kožnom povezu. Za upravnika vakufa odredio je učitelja te škole hadži-Halil-Efendiju, sina Salihovog13. Poslije njegove smrti za upravnika vakufa bivao je naimenovan učitelj spomenutog mekteba14؛. Knjiga se mo- gla iznositi iz biblioteke pod uslovom da korisnik ostavi u zalog duplu vri- jednost knjige. I ova zbirka sadrži vrijedne knjige. Neke od njih korišćene
su u praktičnoj nastavi. Kada je zgrada Osman-Šehdijine biblioteke
porušena zbirka je priključena Gazi-Husrev-begovoj biblioteci. Dio zbirke, također, je kataloški obraden. (Vidjeti bilješku br. 10.)
د ﻮ ﺴ ﺘ ﻟ ا ب ﺎ ﺘ ﻛ
ى ر ﻮ ﻟ ا ﺮ ﻴ ﺧ ح ﺪ ﻣ ﻲ ﻓ ا ﺮ ﻘ ﻟ ا م ا ة ﺪ ﻴ ﺼ ﺗ د ﻮ ﻟﻮ ﻣ ﺮ ﻜ ﻳ د
ﻚ ﺳ ﺎ ﻨ ﻣ دﻮﻟﻮﻣ ﺔﻌﻧد
م ﻼ ﺳ ﻻ ا ﺮ ﻫ ﻮ ﺟ ب ﺎ ﺘ ﻛ
م ﻼ ﻜ ﻟ ا ﻢﻠﻋ ﻲ ﻓ ﻲ ﻧ ﺎ ﺒ ﻴ ﺸ ﻟ ا ة ﺪ ﻴ ﻘ ﻋ ﻖ ﻟ ز ﺎ ﻤ ﻧ
ﺪ ﺋ ﺎ ﺘ ﻌ ﻟ ا ﻲ ﻓ ﻪ ﻣ ﻮ ﻈ ﻨ ﻣ ﻪ ﻘ ﻔ ﻟ ا ﻦ ﻣ ﺔ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ
ي ﻮ ﻛ ﺮ ﺒ ﻟ ا ﻞ ﺿ ﺎ ﻔ ﻟ ﺪ ﻳ ﺪ ﺟ ف ﺮ ﺻ ﻪ ﻘ ﻔ ﻟ ا ﻦ ﻣ ﺔ ﻟ ﺎ ﺳ ر
ع ﻮ ﻨ ﻘ ﻟ ا ﻪ ﻴ ﻓ ﺎ ﻛ و ﻪ ﻴ ﻓ ﺎ ﺷ ﻰﻧﺔﻣ ﻪ ﻘ ﻔ ﻟ ا ﻦ ﻣ ﺔ ﻟ ﺎ ﺳ ر ﺮ ﻜ ﻳ د
ه ﺪ ﻳ ﺮ ﻔ ﻟ ى د ﺎ ﺑ ا ز ﺎ ﻘ ﻟ ا ح ﺮ ﺷ ض و ﺮ ﻌ ﻟا ﻢ ﻠﻋ ﻲ ﻧ ﻲ ﻧ ﺎ ﻛ
ﺲ ﻣ
12ع F a z lfić hadži-Ibrahim-aga vodi porijeklo iz grada Spuža, danas u Crnoj Gori. zovesejoš i Spužić.{. ٥ a ب
13. Hadzii-Halil-efendija, sjn S۶al ihov Hercegovac umro؟ je 8. 2. 1844. god؛ne. Hro- nogram smti s p j e veoepigraf Esad-efendija Mačković. Kaligrafski izvedena s؛ en tenca na ploči danas se nl azi na groblju Ačokad^i-džami i j e . (M. Mujczlonović, Islamskaepigrafika
Bosne i Hercegovine, ٤nkj. ﻢﺛ Sarajevo;1974, s. 194.
Na svim knjigama ove؟ zbirke rukom je ispisana؟ bilješka sa imenom darodavaoca, sa naznakom imena škole Ajni:beg-zadea kojoj su knjige darovane i naznakom imena mautevelije hadži-Halil-efendije, sina Salihovog,؛ kao ؛ datum uvakufljnja bilješka se na- lazi na posljednjoj stranici svake knjige, poslije konačnog teksta u knjizi.
م ﻼ ﺳ ﻻ ا ﺔﻋﺮﺷ د ذ ﺎﻘ ﻌ ﻟﺎﺣ ﺮ ﺷ ﻰ ﻟء ﻪ ﻴ ﺷ ﺎﺣ
ﺔﺘﻳﺮﻄ ﻟ ا ﻰ ﻠﻋ هدﺎﻧ ﻪ ﺟ ا ﻮ ﺣ
(ترد ﺀﺰﺟ) ى ﻮ ﻨﺘﻟا ي ﻮﻛﺮ ﺒﻟا حﺮﺷ ﻰ ﻠﻋ ﺔ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ
ضوﺮﻌﻟ ا ﻦ ﻣ ﺲ ﻟ ﺪ ﻧ ا ﻪ ﺘ ﻔ ﻟ ا ﻦ ﻣ ﺔ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ
ﻦ ﻴ ﻫ اﺮ ﺒ ﻟ ا ﺔ ﻳ ا ﺮ ﻣ ﻻ ا ج ﺮ ﻔ ﺗ ب ﺎ ﺘ ﻛ
س ﺎ ﻴ ﺗ ﺔ ﻟ ﺎ ﺳ ر س ﺎ ﻴ ﺗ ﺔ ﻟ ﺎ ﺳ ر
ت ازﺎﺠﻤﻟاو ت ا ر ﺎ ﻌ ﺘ ﺳ ﻻ ا ﻦ ﻣ ﺪ ﻧ ا ﺮ ﻧ ح ﺮ ﺷ
ي ﻮ ﺒ ﻨ ﻟ ا ﻦ ﻴﻌ ﺑر ا ﺚ ﻳ ﺪ ﺣ
ﻦ ﻴﻧ ر ﺎﻌ ﻟا ن ﺎ ﺘ ﺳ ﻮ ﺑ
ﻼ ﺳ . ٠ش £ ' £
ةﻮ ﻠﺼ ﻟ ا ط و ﺮ ﺷ ب ﺎ ﺘ ﻛ ضوﺮﻋ ﺔﻟﺎﺳر
خ ﻮ ﺴ ﻨ ﻤ ﻟاو ﺦ ﺳ ﺎﻨﻟا ب ﺎ ﺘ ﻛ ﻪ ﻟ ﺎ ﺳ ر ه ﺪ ﻨ ﻘ ﺣ نﺎﺧد
ﻰ ﺤ ﻤ ﻟا ﻮﺑا ﺮ ﻴ ﺒ ﻜ ﻟ ا ﻪ ﺘ ﻧ ﻦ ﻴﻌ ﻤ ﺟ ا ﻖ ﻠﺨ ﻟا ر و ﺮ ﻏ ﻲ ﻧ ﻦ ﻴ ﻴ ﺒ ﺘ ﻟ ا و ﻒ ﺸ ﻜ ﻟ ا اﺬﻫ
ص ﻮ ﺼ ﻟ و ح ﺮ ﺳ
س ﺮ ﻧ ﺖ ﻐ ﻟ
.رﻮﻬﺸﻤﻟا ن از و ﻻ ا ﺰ ﻴ ﻴ ﻤ ﺘ ﺑ ة ﺎ ﻤ ﺴ ﻣ ﺔﻟﺎﺳ ر
ﻲ ﺑ ﺎ ﻨ ﻴ ﺳ ح ﺮ ﺷ ﺮ ﺒ ﻛ ا ﻪ ﻘﻓ ر ﻮ ﻣ ﻻ ا ﻢ ﻫ ﺎ ﺑ ة ﺎﻤ ﺴ ﻤ ﻟا ﺔ ﻟﺎﺳ ﺮ ﻟ ا
ﺀ اﺮ ﻘﻟا ﻲ ﻧ ﻲ ﺒ ﻃ ﺎﺷ ﺪﺋﺎﻘﻌ ﻟا ﻦﻣ ﻲ ﺳ ﻮ ﻨ ﺳ ﺔ ﻟﺎﺳ ر
يرﺰﺟ حﺮﺷو ﻖ ﺗ ﺎﻘﺤﻟا ﻒ ﺸﻛ
ﺮ ﺤ ﺑ ﻻ ا ﻰ ﻘ ﺘ ﻠ ﻣ
ﺮﻴﻔﺻ ﻲ ﺒﻠﺣ ذ س ﺎ ﺸ ﺋ ة
ﻲ ﻧ اﻮ ﺘ ﺳ و ا ﺺ ﻴ ﺨ ﻠ ﺗ ﻦ ﻴﻣ
ﻲﻠﺼﻤﻟا ﺔ ﻴ ﻨ ﻣ ﺺ ﻴﺨ ﻠﺘﻟا ﻰﻠﻋ ﻮ ﻌ ﻤ ﺘﺨ ﻣ ح ﺮ ﺷ
يﺮﻟ ح ﺮ ﺷ و ﻦﻴﻣ ٥ﺪ ﻳ ﺮ ﻓ و ﺔﺗﻼﻋ
ب ﻮ ﻠﻘ ﻟ ا ﺀﻼﺟ ح ﺮ ﺷ ن ﺎ ﻴ ﺒ ﻟ ا ق ﺪ ﺻ ﻦ ﻴﻣ
ﺪ ﻳﻮ ﺠ ﺗ ش ﺎﺑ اﺮ ﻗ ي و ﺎ ﻀ ﻴ ﺑ ﻲ ﺿ ﺎ ﺗ ﺮ ﻴ ﺴ ﻔ ﺗ ﺐ ﺘ ﻛ
ﻢﻈ ﻋ ﻻ ا ب ﺰ ﺣ ﺮ ﻴ ﺴ ﻔ ﺘ ﻟ ا ﻖ ﻳ ﺎ ﻘ ﺣ ت ا د ﺎ ﻳ ز
ﺪ ﻧ اﺮ ﻐ ﻟ ا ﻲ ﻓ ه ﺪ ﻳ ﺮ ﺟ ﻖ ﻤ ﻟ ا ﻊ ﻣ ﺪﺋﺎﻘﻋ ح ﺮ ﺷ ﺪ ﺋ ﺎ ﻘ ﻋ ﺐ ﺘ ﻛ
ﻪ ﻟﺎﺳ ى ﺎﻣ ) ن ﺎ ﻣ ل ﺎ ﺳ ر ه ﺰ ﻤ ﺣ ﺪ ﻧ ﺎﺘﻋ ح ﺮ ﺷ ﺮ ﻜ ﻳ د
(ﻲ ﺳ عﻮﻌﺠﻟا ﻊ ﻣ ي ﻮ ﻨﺗ حﻮﺷ يﻮﻛﺮﺑ
ﻪ ﻟ ﺎ ﺳ , ٠ح ﺮ ﺣ ﻖﻧ ﺎﺘﺤﻟا ة ﺪ ﺒ ﻧ حﺮﺷ يﻮﻛﺮﺑ
ﻲ ﻧ ﺎ ﺒ ﻴ ﺷ ﺀئﺪﻴﻘﻋ ة ﻮ ﻠﻌ ﻤ ﻟ ا ل ﺪﻬﻣ ح ﻮ ﻤ ﺷ
ﻦ ﻴﺤ ﺻ ﺎﻨﻟا ﺔﺿور يرازﺎﺒﻜﺑ حﺮ ﺷ يﻮﻛﺮﺑ ﺪﺋﺎﻘﻌ ﻟا ﻲ ﻓ ﻲ ﺳ ﻮ ﻨ ﺳ ح ﺮ ﺷ
ﻰ ﺨ ﺗ ا ﺮ ﻐ ﻟ ا ﻢﻠﻋ ﻦ ﻣ ﺔ ﻴ ﺋ ﺎﻴ ﻌ ﺨ ﻟ ا
ح ﺮ ﺷ ﺖ ﻨ ﻣ أ ب ﻮ ﻠ ﻘ ﻟ ا ﺀﻼﺟ ﻲ ﻠﺴ ﻤ ﻟا ج ا ﺮ ﺳ ذ
ﻢ ﻴ ﺘ ﻳ رد ﻦ ﻴ ﻜ ﻟ ﺎ ﻬ ﻟ ا ﺬ ﺛ ﺎ ﻘ ﻳ ﻻ هدﺎﻧ ﻲﺿﺎﻗ حﺮﺷ يﻮﻛﺮﺑ
ﻲﻠﻋ ي ﺪ ﻴ ﺳ مﺪﻠﺳ ﻻ ا ﺔ ﻋ ﺮ ﺷ ح ﻮ ﺷ
ﻞ ﺿ ﺎ ﻔ ﻟ ﻦ ﻴ ﻠ ﻫ ﺄﺘ ﻤ ﻟا
ﻲ ﺳ ٠ ي ﻮﻛﺮﺒﻟا
ﻚ ﻟ ا ﺪ ﻴ ﺳ ح ﺮ ﺷ ﻪ ﻴ ﻧ ﺎ ﺷ ي ﻮ ﻛ ﺮ ﺒ ﻟ ﺶ ﻠﻫ ﺄﺘﻤﻟا ﺮ ﺧ ذ
ﻪ ﻴ ﻧ ﺎ ﺷ ﺔ ﻤ ﺟ ﺮ ﺗ ر ﺎ ﻴ ﺘ ﺧ ا
ﻊ ﻣ ي ر ﺎ ﻨ ﻓ ﻊ ﻣ ﺪ ﻤ ﺣ ا ل ﻮ ﺗ ﻖ ﻠﺤ ﻨﻣ ﺔ ﻋ ﻮ ﻤ ﺠ ﻣ ﻪ ﻣ ﻮ ﻈ ﻨ ﻣ ﻪ ﺘ ﻧ ﻊ ﻣ ﻦ ﻳ ﺪ ﻟ ا ﻲ ﺤ ﻣ ﻊ ﻣ ﻲ ﺗ ﺎ ﻜ ﻤ ﺳ
ب ﻼ ﻠﻌ ﻟ ا ﻲ ﻨ ﻐ ﻣ ﻊ ﻣ ﻲ ﺟ ﻮ ﻏ ﺎ ﺴ ﻳ ا ي ﺮ ﺼ ﻤ ﻟا ي ﺮ ﺻ ﻮ ﺒ ﻟ ا ﺦ ﻴ ﺸ ﻟ ا ﺔ ﻳﺮ ﻀ ﻤ ﻟ ا ة ﺪ ﻳ
ن اﺰ ﻴﻟا ﻢﻠﻋ ﻲ ﻧ نﺎﻫﺮﺑ ﺶ ﻠﻫ ﺄ ﺘ ﻟا
ت ﺎ ﺘ ﻳ ﺪ ﺼ ﺗ
ﻦ ﻴ ﻣ ا ﺪ ﻤ ﺤ ﻣ ي ﻮ ﺒ ﻧ د ﻮ ﻟﻮ ﻣ ﺔ ﻌ ﻧ د
ت ا ر ﻮ ﺼ ﺗ ﺔ ﻳ ﺰ ﻤ ﻫ
م ﻼ ﻜ ﻟ ا ف ﺮ ﻠﻫ ﻊ ﻣ ﺐ ﻴ ﻨ ﻬ ﺗ ﺶ ﻣ ح ﺮ ﺷ ﻊ ﻣ ﺶ ﻣ ﻲ ﻧ ا ﺪ ﻴ ﻛ ﻪ ﺘ ﻧ
ﻪ ﻴ ﻌ ﺿ ا و ح ﺮ ﺷ ﻪ ﻣ ﺎ ﻧ ن ﺎ ﻄ ﻴ ﺷ
ﺔ ﻤ ﻜ ﺤ ﻟا ﻢﻠﻋ ﻦ ﻣ ﻪ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ
ﻲ ﻛ ﺮ ﺗ ﻪ ﻴ ﻗ ﺰ ﺟ ﺀ ه د ار ا ﺔ ﻟ ﺎﺳ ر
ب ﺎ ﺴ ﺤ ﻟ ا ﻢﻠﻋ ﻦ ﻣ ﻪ ﺻ ﻼ ﺧ ٠ﻼ ﻣ
ﺶ ﻣ ﻲ ﻔ ﺴ ﻧ ﺮ ﻤ ﻋ
ﻪ ﻴ ﻧ ﺎ ﻛ
ﺐ ﻴ ﺟ ﻊ ﻣ ﺮ ﻠ ﻌ ﻨ ﺘ ﻣ ﻲ ﺳ ﻪ ﻟ ﺎ ﺳ ر ﻪ ﻔﺨ ﺗ ﻊ ﺑ ر
ﻚ ﻠ ﻣ ﻦ ﺑ ﻻ ﻪ ﻴ ﻔ ﻟ ا ﻖ ﻟ ز ﺎ ﻤ ﻧ ﻪ ﻧ ﺎ ﺤ ﺒ ﺳ ﻖ ﺣ
ﻞ ﻴ ﻘ ﻋ ﻦ ﺑ ﻻ ﻪ ﻴ ﻔ ﻟ ا ح ﺮ ﺷ ﺀ ﺮﺑ ، ﺪ ﻴ ﺼ ﺗ
ﻞ ﻣ ا ﻮ ﻌ ﻟ ا ﻊ ﻣ ر ﺎ ﻬ ﻇ ا س ﻮ ﻣ ﺎ ﻧ ﺪ ﻘ ﻔ ﻟ
ه د ﺎ ﻧ ﻦ ﻳ ﺰ ﻟ ﺪ ﻳ ﺪ ﺠ ﻟ ا ﻞ ﻣ ا ﻮ ﻌ ﻟ ب ﺮ ﻌ ﻣ ﻲ ﻟ ﻮ ﺘﻧاو
(ﻲ ﻟ ﻪﻃأ) ر ﺎ ﻬ ﻇ ﻻ ا ﻰﻠﻋ ﻲ ﻟ ﺪ ﻌ ﻟ ا ح ﺮ ﺷ ﺮ ﻴﺒﻛ ى ﺮﺘﺧ ا
د ﺎ ﺷ ر ﻻ ﺎ ﺣ ﺮ ﺷ ٠ ﻪ ﺠ ﻬ ﻠ ﺘ ﻐ ﻟ
ﻪ ﺠ ﻬ ﺒ ﻟ ا ﺔ ﻳ ﺎﻬ ﻧ
ي ﺪ ﻫ ﺎﺷ
ﻪﻴﻣوﺮﺟ|حﺮﺷ ﻲ ﺒﻫ و ﻪﻔﺤﺗ
ﻮ ﺤ ﻧ ﻦ ﻣ ﻪ ﺨ ﺴ ﻧ
ﺪ ﻓ ﺎﻛ ح ﺮ ﺷ ﻊ ﻣ ﺎﺎﺟﺣ د ﺎ ﻣ
ح ﺮ ﺷ ﻊ ﻣ ﺪ ﻳ ﺪ ﺠ ﻟ ا ﻞ ﻣ ا ﻮ ﻌ ﻟ ا ﻰﻠﻋ ﻪ ﻔ ﺤ ﺗ ح ﺮ ﺷ ﻲﻧﺎﻫﺮﺑ ﻊ ﻟ ﺎﺗ
ﻲ ﺳ ﻪﻃأ ش ﻮﺗ
ﻪ ﻴ ﺟ اﺮ ﺳ ﺲ ﻣ ﺾ ﻧ ا ﺮ ﻓ ﺐ ﺘ ﻛ ﺪ ﻴ ﺳ ت ﺎ ﻐ ﻳ ﺮ ﻌ ﺗ ﺾ ﻧ ا.رذ ﻪ ﻋ ﻮ ﻤ ﺠ ﻣ
ي ﺪ ﻫ ﺎ ﺸ ﺣ ﺮ ﺷ
ﺾ ﺋ ا ﺮ ﻔ ﻟ ا ﻦ ﻣ ة ﺪ ﻳ ﺮ ﺟ
رﺎﻄﻋ ﺪ ﻨ ﺑ ح ﺮ ﺷ
ﺔ ﻳ ﺪ ﻟ و ﺶ ﻣ
رﺎﻄﻋ ﺪ ﻨ ﺑ ﺶ ﻣ
ﻦ ﻴﻧاﻮﺗ ﺮ ﺑﺮ ﺘﺗ ن ﺎ ﺘ ﺴ ﻠ ﻛ
ﻪ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ
ﺖ ﻐ ﻟ
ﻪ ﻳ ا ﺪ ﻫ ﺶﻣو يﺮﺑﻮﻛ شﺎﻃ حﺮﺷ ﺔﻋﻮﻤﺠﻣ ي ﺪ ﻫ ﺎ ﺷ ﺮ ﻴ ﻈ ﻧ
ﻮ ﺤ ﻨ ﻟ ا ﻦ ﻣ ﻪ ﻴ ﺷ ﺎ ﺣ و ﻪﻤﻜﺤ ﻟا ﻦ ﻣ
ن ﺎ ﺘ ﺴ ﻠ ﻛ ح ﺮ ﺷ
ﻲ ﻳور دﻮﻌﺴﻣ حﺮﺷ ﺲ ﻟو ﺪ ﻧ ا ض وﺮﻋ ﺐ ﺘ ﻛ
ر ﺎ ﻨ ﻣ ﺶ ﻣ ﺡﴩ ﻌﻤﳱ ﺟ ﺭﺰﺧ
ﻚ ﻠ ﻣ ﻦ ﺑ ﻻ ر ﺎ ﻨ ﻣ ٠حﺮﺷ
وﺎﻨﻤﻟاﺀ ٠ح ﺮ ﺗ
ﻪ ﻣ ﻮ ﻈ ﻨ ﻣ ﻪ ﻟ ﺎ ﺳ ر ن ل ﺪ ﻧ ﺎﻘﻋ ﺀ ﺎ ﻌ ﺳ ﻻ ا ن ﻮ ﻌ ﺑ ر ﻻ ا ح ﺮ ﺷ
ﻲ ﺒ ﻃ ﺮ ﻘ ﻟ ا د و اﺪ ﻟ ﻪ ﻠ ﺜ ﻣ ا ح ﺮ ﺷ
ب اد ﻻ ا ﻦ ﻫ ح ﺮ ﺷ ي ﺮ ﺒ ﻛ ش ﺎ ﻃ
ﻪ ﻠ ﺜ ﻣ ا ح ﺮ ﺷ ﺮ ﻜ ﻳ د ﺔ ﻳ ﺮ ﺒ ﻟ ا ب ر ﺢ ﺘ ﻔ ﺑ ﻰ ﻌ ﺴ ﻟ ا ح ﻮ ﺸ ﻟ ا ب ﺎ ﺘ ﻛ ض و ﺮ ﻌ ﻟ ا ﻢ ﻠﻋ ﻲ ﻓ ﻪ ﻴ ﺟ ر ﺰ ﺨ ﻟ ا ة ﺪ ﻴ ﺴ ﻘ ﻟ ا
Well-off people have left numerous utilitarian institutions to the com- munity as a lasting legacy. They have played an invaluable role in thc creat- ing o f various humane forms and relalionships.
Those are schools and libraries, where education in the spirit o f lslamic scientific methods and disciplines was acquired. A large numbe r o f person- alities in culture and other public pers onalities owned private collections of bo o k s . These collections were donated to private and public libraries, thus making them common property. Some o'f these books, by the abudance
and refinement o f decorative elements, wealth and harmony o f colours, and overall artistic expressivity, form a'part o f the world's art hertiage. Three collections of books which were donatcd by private persons to the public Osman Shehidiya Library in Sarajevo are presented in this paper: the col- lection o f the Sarajevo M , Salih lze t , contained 165 manuscripts in lcath- er binding, and the Fazlagić Ibrahim aga collection of 171 manuscript, also leather bo u n d .
