Hercegovački vakufi i vakifi
Sažetak
Mnogi vakufi su osnovani u Hercegovini tokom perioda turske i austrijske vladavine, ali je nemoguće utvrditi njihov pravilan broj jer su vakufnamame uništene ili izgubljene. Bili su uglavnom evladijet-vakufi, i. e. porodični vakufi, čiji su prihodi samo djelimično trošeni na istinski vakufski interes, dok je ostatak bio podijeljen među potomke vakifa.
Uspostavljanje vakufa u Hercegovini počelo je odmah nakon što su je Turci osvojili. Turci nisu donijeli samo novi društveni sistem već i novu religiju islama. Zbog toga je u svim osvojenim mjestima , počela izgradnja raznih islamskih spomenika itd. Izgradnja ovih zgrada zahtijevala je osnivanje vakufa čiji su fondovi podržavali njihovo održavanje. Vakufi Hercegovine su opisani prema administrativnim okruzima koji vrijede danas. Osnivači ovih vakufa bili su iz različitih klasa društva, od malih majstora i trgovaca do visokih državnih zvaničnika. Ovdje je potrebno napomenuti da su svi vakufi Hercegovine sa izuzetkom džamija uzurpirani, eksploatisani, nacionalizovani i uništeni.
U Mostaru, glavnom i najvećem gradu u Hercegovini, osnovano je više od 150 vakufa. Najveći vakifi Mostara bili su: Mehmed-beg Karađoz, Nesuh-aga Vučjaković, Ćejvan Ćehaja, Mehmed-paša Ksokija, Derviš-paša Bajezidagić, Ibrahim-aga Šarić i hadži- Ahmed Lakišić. U Stocu je osnovano više od 50 vakufa među kojima su najbogatiji vakufi: Ismail-kapetana Šarića, Hadži Alije Hadžisalihovića i Ali-paše Rizvanbegovića. Veliki vakifi su takođe: Hadži Ali-aga, sin Musa-aga iz Počitelja, Mustafa-aga Ljubinac (Kizlar-aga) iz Ljubinja, Defterdar Husein ef. iz Uboškog (opština Ljubinje), Ali Ćafi ef. iz Nevesinja, Mehmed spahija Zvizdić iz Gacka, Osman paša Kazanac iz Kazanaca, Hasan-paša Predojević iz Bileće i Osman-paša Resulbegović iz Trebinja.
