Nedim Zahirović




KATASTARSKI DEFTERI U ARHIVU TUZLANSKOG KANTONA S KRAJA OSMANSKE UPRAVE U BOSNI


    1. Uvod



Postojanje različitih vrsta turskih popisnih deftera ima neprocjenjiv značaj za izučavanje historije Osmanske države i društva. Kada je riječ o bosanskohercegovačkoj osmanistici, zapažen uspon ona je doživijela nakon Drugog svjetskog rata. Značajan dio tih rezultata nastao je upravo na izuča- vanju popisnih deftera. Većina tih deftera potječe iz 15. i 16. stoljeća i oni su poslužili kao jedan od temeljnih izvora za proučavanje važnih historij- skih pitanja kao što su uspostava i organizacija osmanske vlasti, struktura stanovništva, demografska kretanja, privredne aktivnosti itd. Građa iz 19. stoljeća, posebno njegove druge polovine, znatno je manje korištena, ili su to tek rjeđi izuzeci. Stoga se, kao jedan od primarnih zadataka osmanisitike nameće izučavanje osmanskih izvora skraja osmanske vladavine, posebno kada se tiče pitanja agrarnih odnosa.

U Arhivu Tuzlanskog kantona nalazi se pet katastarskih deftera iz

  1. vijeka, koji su ostali nezapaženi od strane istraživača.1 Cilj ovoga rada je da skrene pažnju na postojanje ovih deftera, ukratko ih predstavi i ukaže na njihov značaj za historijsku nauku. Razlog više za to je i činjenica da u kataloškom pregledu Orijentalne zbirke Arhiva Tuzlanskog kantona koji se pojavio 1990. godine ovi defteri nisu uopće spomenuti.2 Nema podataka o licima, koja su unosila podatke u ove deftere niti imamo datume kada se počelo sa njihovim unošenjem, ali na osnovu drugih pokazatelja moguće je utvrditi da su oni nastali u zadnjim godinama osmanske vladavine u Bosni. Naime, u defterima je ponekad bilježeno vrijeme prijenosa vlasniš-


  1. Pretpostavljamo da je za deftere koji se odnose na Bijeljinski kadiluk svojevremeno znao i u izvjesnoj mjeri ih koristio Mustafa Grabčanović (Mustafa H. Grabčanović), istraživač prošlosti Bijeljine, v. Mustafa Grabčanović, Bijeljina i Bijeljinci, Bijeljina, 2006.

  2. Up. Nermana Hodžić, Orijentalna zbirka 1578−1936 (analitički inventar), Sarajevo, 1990.

tva, odnosno prava uživanja, i na tim mjestima je upisivano da je taj prije- nos pravno regulisan tapijama koje potječu iz 1292., 1293., 1294. i 1295. (1875.−1878.) godine. Također, u defterima koji se odnose na Bijeljinu ubilježeno je da je veliki broj kuća u sâmoj Bijeljini i još u nekim selima gorio.3 Ove pojave svakako stoje u direktnoj vezi sa napadom srpske vojske i ustanika na Bijeljinu u ljeto 1876. godine, kao i sa odgovorom osmanske vojske, odnosno bosanskih snaga na ovaj napad.4 Iako to u defterima nigdje ne stoji, smatramo da se može kazati da su oni nastali na osnovu fermana koji je 28. safera 1284. (1. juli 1867.) godine stigao u Sarajevo i kojim je bilo naređeno da se izvrši popis nekretnina i obradive zemlje u Bosanskom vilajetu.5 Ferman je upućen u okviru napora osmanske centralne vlasti da se nakon propasti timarskog sistema izvrši klasifikacija i registracija zemlje i poreza prema Zemljišnom zakonu iz 1858. godine.6

Defteri su prilično velikih dimenzija, 50cm x 36cm, sadrže više od 300 stranica i imaju odštampan formular sa rubrikama u koje su bilježeni podaci.

Prije nego su stigli u Arhiv, defteri su se nalazili u Katastarskim uredima u Bijeljini, odnosno u Gračanici. Radi se o tri, odnosno četiri knjige koje se odnose na Bijeljinski kadiluk i o jednoj knjizi koja se odnosi na područje kadiluka Gračanica:

    1. Beline qażāsını - birinci emlāk defteri

Popis Bijeljinskog kadiluka, I knjiga, mulkovna dobra (signatura: OZ 317/1)

    1. Beline qażāsını- ikinci emlāk defteri

Popis Bijeljinskog kadiluka, II knjiga, mulkovna dobra (OZ 315)

    1. Beline qażāsını- üçüncü esâs erāżi defteri

Popis Bijeljinskog kadiluka, III knjiga, zemljišne površine (OZ 316).

    1. Defter-i vuqū῾āt-ı emlāk


  1. Defteri bilježe veći ili manji broj izgorjelih kuća u Bijeljini, Popovima, Gornjoj i Donjoj Čađavici, Dragaljevcu (Dragaljevac-Jašaragić), Gornjem Crnjelevu, Maloj Obarskoj, Batkoviću (Batković-Karavlah, Batković-Gajić), Golom Brdu.

  2. O borbama za Bijeljinu v. Milorad Ekmečić, Ustanak u Bosni 1875−1878, Sarajevo, 1960., str. 256−257.

  3. Salih Sidki Hadžihuseinović − Muvekit, Povijest Bosne II, Prijevod: Abdulah Polimac i drugi, Sarajevo, 1999., str. 1127. Također v. Galib Šljivo, Bosna i Hercegovina 1861.−1869., Tešanj, 2005., str. 433.

  4. Up. Roderic H. Davison, Reform in the Ottoman Empire, Princeton, 1963., str. 99.

Defter zbivanja sa dobrima (OZ 317/2)7

5) Ġradçaniçe qażāsını- ikinci emlāk defteri

Popis Gračaničkog kadiluka, II knjiga, mulkovna dobra (OZ 328)



    1. Formular deftera



U glavnom polju formulara odštampan je naziv deftera, defter-i esās-ı emlāk (temeljni defter nekretnina). U prvu rubriku ῾aded-i ῾umūm unese- na je opća numeracija koja se proteže kroz čitav defter. U narednu rubriku nev῾-i emlāk ubilježene su različite vrste nekretnina koje su bile predmet popisa: kuća (hāne), koliba (külübe), čardak, konak, štala (ahır), hambar, vodenica (degirmen), pušnica (hošaf-hāne), džamija, mekteb, crkva (kilise), groblje (qabristān), sinagoga (havra), škola, dućan, magaza, kahva, mejhana, njiva (tarla), trnjak (čalı), šuma (orman), bašča, povrtnjak (sebzelik), mera- ja itd. Pojavljuju se i kombinacije nekretnina kao ”kuća sa povrtnjakom”, ”kuća sa baščom”, ”njiva sa šumom” itd. Popisivač također ponekad bliže opisuje nekretninu pa bilježi: hāne ma῾a havalā (kuća sa tarabom), hāne-i ğedid (nova kuća), hāne-i harāb (ruševna kuća) i slično.

U treću rubriku esāmi-i ğādde ve zuqāq ve mevāqi῾-i erāżi bilježena su imena mahala, putova, sokaka, njiva, šuma. U rubriku raqam-ı ebvāb bilježena je numeracija koja iznova počinje sa brojem jedan za svako mjesto, odnosno lokalitet.

Rubrika u koju je bilježena površina posjeda müsāmaha-ı erāżi ima tri podrubrike, dönüm, evlek i zirā῾. Naredna rubrika dereğāt-ı erāżi (kate- gorije zemljišta) nije nam potpuno jasna. U nju su ponekad upisivane bilje- ške kao s,amanlı (slamnat, od slame), kār-gir (od čvrstog materijala, kame- na, cigle), ahšāb (od drveta, dasaka). Budući da ove bilješke stoje u onim slučajevima kada su u defter upisivane kuće, možemo zaključiti da se radi o materijalu od koga su građene. Međutim ponekad kod popisa okućnica, a naročito kod popisa zemljišnih površina, u ovu rubriku su ubilježena arap-


  1. Četvrta knjiga (OZ 317/2) koja se odnosi na Bijeljinski kadiluk je ustvari defter u kojem je bilježen prijenos vlasništva nad nekretninama, odnosno prava uživanja (def- ter-i vuqū῾āt-ı emlāk). On također ima odštampan formular. Inače, ova vrsta deftera stoji u uskoj vezi sa ovim defterima u kojima su popisane nekretnine i zemljišne površine. U ovom defteru koji se odnosi na Bijeljinu tek je u desetak slučajeva zabilježen prijenos vlasništva, odnosno prava uživanja, a nakon toga na nekoliko stranica popisane su izgorjele kuće u Bijeljini.

ska slova ﻉ, ﻂ, د, ن. Smatramo da su slova ﻥ i ﺩ oznaka za arapski pridjev ﻥﻭﺩ

8, koji ima značenje ”prezren”, ”nizak”, ”bijedan” i slično. U ovom slučaju ova slova označavala bi nizak kvalitet nekretnine. Slovo ﻃ je ustvari arapski pridjev ﻭﺳﻃ (srednji, prosječan) i služi kao oznaka srednjeg kvaliteta, a slovo ﻉ oznaka za arapski pridjev ﻰﻟﺎﻋ (visok, prvorazredan, odličan), dakle ozna-

čavalo bi visok kvalitet nekretnine. U rubriku ešrāf-ı erba῾a erāżi bilježeni su nazivi lokacija, odnosno imena ljudi čiji se posjedi graniče sa upisanim posjedom, a u rubriku esāmi-i ashāb-ı emlāk bilježena su imena vlasnika nekretnina, odnosno uživalaca posjeda. Kod vlasnika nekretnina obično su navedeni prezime, ime i ime oca. Kod pripadnika begovskih porodica pisar ponekad odstupa od ovog pravila i umjesto očevog imena vlasnika, odnosno uživaoca, navodi njegove tazbinske veze. Ukoliko vlasnik, odnosno uživalac nekretnine, živi u jednom mjestu a nekretnina se nalazi na drugom mjestu, pisar redovno navodi njegovo mjesto boravka. Ako su upisivane nekretnine koje su bile zajednička svojina, kao što su džamije, crkve, škole, mektebi, mezaristani, meraje, pisar bilježi da nekretnina pripada stanovnicima nase- lja, odnosno određenoj zajednici.

Sljedeća rubrika müsaqqefāt otası može se prevesti kao ”natkriven prostor”, ”nastrešnica”, a čemu bi ona tačno služila ne može se kazati jer ostaje nepopunjena.

U rubriku qimet-i hāliyye bilježena je procijenjena vrijednost nekre- tnina u momentu popisa. U naredne rubrike, irād-ı senevi (godišnji pri- hod), vergi-yi ğedid (novi porez) i qadim vergi ve senevi bedel-i a῾šār-ı erāżi (stari porez i godišnji iznos desetina) nijesu ubilježeni nikakvi iznosi.9

Rubrika mu῾āmele-i senedāt (postupak sa dokumentima) ima tri podrubrike: tārih-i sened (datum sastavljanja dokumenta), senedde muhar- rer qimet (u dokumentu ubilježena vrijednost), ğins-i sened (vrsta doku- menta). U ovu rubriku, odnosno u njene podrubrike, bilježeni su podaci u slučaju prijenosa vlasništva nad nekretninama, odnosno prava na uživanje posjeda. Dokument koji je u tom slučaju sastavljan obično je bila tapija. Naredna rubrika vuqū῾āt (promjene, zbivanja) ima dvije podrubrike: defter- i vuqū῾āt (knjiga promjena) i ῾umūm-i vuqū῾āt. Ova rubrika, odnosno njene podrubrike, također je vezana za prijenos vlasništva, odnosno prava


  1. Nekoliko puta pisar ovako i bilježi.

  2. Ponekad su u defteru OZ 328, u rubriku vergi-yi ğedid, ubilježeni iznosi, ali suhom olovkom. Očigledno je riječ o naknadno ubilježenim vrijednostima.

uživanja. U prvu podrubriku bilježen je broj tzv. deftera promjena, dok je u drugu podrubriku bilježen redni broj u defteru promjena pod kojim je upisana promjena u pogledu vlasništva, odnosno prava na uživanje.


    1. Popisano područje



    1. Područje Bijeljinskog kadiluka



Na osnovu deftera koji se odnose na Bijeljinski kadiluk može se pre- tpostaviti da se kod popisivanja nekretnina i zemljišnih površina postupalo na sljedeći način: prvo bi se na području kadiluka popisala veća naselja, odnosno kasabe, zatim sela, i na kraju zemljišne površine. Drugim riječi- ma, popisom su najprije obuhvaćena mulkovna dobra kao i dobra koja su pripadala zajednici, a nakon toga su popisivane zemljišne površine koje su zapravo predstavljale begovske posjede. U ovim defterima skoro potpuno su zaobiđene vakufske zemlje i objekti.

Područje Bijeljinskog kadiluka koje je obuhvaćeno ovim popisom nekretnina i zemljišta predstavlja teritoriju čije su sjeverna i istočna granica rijeke Sava, odnosno Drina. Zapadna granica popisanog područja počinje na sjeveru područjem kasabe Brezovo Polje i ide prema jugu obuhvatajući Ražljevo, Mrtvicu, Koraj, Puškovac i završava područjem Bogutovog Sela. Južna granica ove teritorije počinje od Bogutovog Sela i ide preko sela Ugljevik, Atmačići, Modran, Ruhotina i izlazi na Drinu južno od kasabe Janja u području sela Batar.

      1. Popis Bijeljinskog kadiluka, I knjiga (OZ 317/1) str. 1-129 kasaba Bijeljina ﻪﻧﻟﺑ

str. 130-217 kasaba Janja ﻪﻴﻧﺎﻴ

str. 218-245 kasaba Brezovo Polje ﻪﻠﻮﭙ ﻩﻮﺯﻩﺮﺒ

str. 246-299 Korajski Džemat ﻰﺗﻋﺎﻣﺟ ﻯﺍﺮﻮﻗ

str. 300-314 selo Janjari ﺮﺎﻧﻴ

S. 315-331 selo Atmačić ﻚﻴﭽﺎﻤﻄﺍ

S. 332-336 nemuslimanski dio sela Janjari

S. 337-339 selo Korajska Tetima ﻯﺍﺮﻮﻗ ﻪﻤﺘﺘ

  1. 1. 2. Popis Bijeljinskog kadiluka, II knjiga (OZ 315)


S. 1−4 selo Marić ﻚﻴﺮﺎﻤ

S. 5−15 selo Batković-Klisa ﺎﺳﻳﻟﻛ ﻙﻳﻭﻗﻄﺎﺒ

S. 16−22 selo Batković-Gajić ﻙﻳﻳﺎﻏ ﻙﻳﻭﻗﻄﺎﺒ

S. 23−29 selo Batković-Lipovica ﻪﺟﻳﻭﭘﻟ ﻙﻳﻭﻗﻄﺎﺒ

S. 30−35 selo Mala Obarska ﺭﻳﻐﺻ ﻪﻘﺳﺭﺎﺑﻭﺍ

S. 36−37 selo Batković-Karavlah ﺡﻻﻭﻩﺭﻗ ﻙﻳﻭﻗﻄﺎﺒ

S.37−41 Velino Selo ﻯﻭﻛ ﻰﻟﻭ

S. 41−55 selo Gornji Brodac ﻻﺎﺒ ﻪﺟﺗﻭﺭﺑ

S.55−67 selo Donji Brodac ﺭﻳﺯ ﻪﺟﺗﻭﺭﺑ

S. 68−73 selo Triješnica ﻪﺟﻳﻨﺷﺭﺗ

S. 73−79 selo Brodac-Trnjak ﻕﺎﻨﺭﻳﻃ ﻪﺟﺗﻭﺭﺑ

S. 80−87 selo Popovi ﻩﻭﭘﻭﭘ

S. 88−100 selo Amajlije ﻪﻟﻳﺎﻣﺣ

S. 101−106 selo Dvor-Hanište10 ﻪﺗﺷﻨﺎﺣ ﺭﻭﻭﺩﻳﺍ

S. 107−113 selo Dvor-Rakić ﭻﻳﻗﺍﺭ ﺭﻭﻭﺩﻳﺍ

S. 114−115 selo Kovanluk ﻕﻟﻨﺍﻭﻗ

S. 116−127 selo Korenita ﻪﻁﻨﺭﻭﻗ

S. 128−129 selo Hrišćansko Brezovo Polje ﻥﺎﻳﺗﺳﺭﺣ ﻪﻠﻮﭙ ﻮﺯﻩﺮﺒ

S. 130−133 selo Gornja Čađavica ﻻﺎﺒ ﻪﺟﻳﻭﺎﺟﺎﺟ

S. 134 selo Golo Brdo ﻭﺩﺭﺑ ﻭﻟﻭﻏ

S. 134−135 selo Dragaljevac-Jašaragić11 ﻙﻴﻏﺍﺭﺎﺷﻳ ﭺﺍﻭﻻﻏﺭﻳﺩ

S. 135−139 selo Ugljevik ﻕﻳﻭﻟﻏﻭﺍ

S. 140 zabunom još jedanput upisane pa precrtane nekretnine naselja

Brezovo Polje-Hrišćani

S. 141−143 selo Bobetino Brdo ﻭﺩﺭﺑ ﻭﻨﺗﻭﺑﻭﺑ

S. 143−144 selo Piperci ﻰﭼﺭﺑﻳﺑ

S. 145−151 selo Gornje Crnjelovo ﻻﺎﺑ ﻭﻭﻟﻨﺭﭼ

S. 152−156 selo Hrišćanski Modran ﻥﺎﻳﺗﺳﺭﺣ ﻥﺍﺭﺩﻭﻣ

S. 157 selo Modran-Romski Karavlasi ﻯﺭﻟﺣﻻﻭﻩﺭﻗ ﻥﺎﻳﻃﺑﻗ ﻥﺍﺭﺩﻭﻣ


  1. Postoji dio sela Dvorovi koji se zove Lanište. Međutim pisar je u ovom defteru jasno napisao Hanište i mi smo taj oblik ovdje naveli.

  2. Radi se ustvari o selu Srednji Dragaljevac. Ime Dragaljevac-Jašaragić dato je prema porodici Jašaragić, odnosno Jašaragić Jusuf-begu iz Donje Tuzle, koji je na lokali- tetu Ravnjak imao posjed, v. str. 290−293 (jedan dio sela Srednji Dragaljevac kao i zemljišni kompleks u njegovoj blizini naziva se Ravnjak).

S. 157−158 selo Popovo polje ﻪﻟﻭﺑ ﻭﻭﭘﻭﭘ

S. 158−159 selo Ćipirovine ﻪﻨﻳﻭﺭﻳﺑﻛ

S. 159−160 selo Dazdarevo ﺭﺍﺩﺰﺍﺩ

S. 160 selo Bajir Crna Bara ﻩﺭﺎﺑ ﻩﺭﻗ ﺭﻳﺎﺑ

S. 161 selo Krivaci ﻕﺍﻭﻳﺭﻗ

S. 161−165 selo Donja Čađavica ﺭﻳﺰ ﻪﺟﻳﻭﺎﭼﺎﺟ

S. 166−172 selo Zagoni ﻥﻭﻏﺍﺰ

S. 172−176 selo Magnojević ﻙﻳﻭﻨﻏﺎﻣ

S. 176−179 selo Glogovac ﺝﺍﻭﻏﻭﻟﻏ

S. 179−184 selo Tutnjevac ﺝﺍﻭﻧﻃﻭﻃ

S. 184−186 selo Kojčinovac ﭺﺍﻭﻨﭼﻳﻭﻗ

S. 186 selo Čardačine ﻪﻨﭼﺍﺩﺭﺎﭼ

S. 187 selo Ruhotina ﻪﻨﺗﺧﻭﺭ

S. 188−193 selo Vršani ﻥﺎﺷﺭﻳﻭ

S. 193−195 selo Brijesnica sa Hasama ﻪﺻﺣ ﻊﻣ ﻪﺟﻳﻨﺳﺭﺑ

S. 195−198 selo Zabrđe ﻪﭼﺭﺑﺍﺰ

S. 199−201 selo Suho Polje ﻪﻟﻭﭘﻬﺴ

S. 202−207 selo Bukovica ﻪﺟﻳﻭﻗﻭﺑ

S. 207−209 selo Svinjarevac ﭺﺍﻭﺭﺎﻨﻳﻭﺳﺍ

S. 209−212 selo Ljeljenča ﻪﭼﻨﻟﻟ

S. 212−217 selo Balatun ﻥﻭﻃﻻﺎﺑ

S. 218−221 selo Donji Dragaljevac ﺭﻳﺰ ﭺﺍﻭﻻﻏﺭﻳﺩ

S. 221−232 selo Donje Crnjelovo ﺭﻳﺰ ﻭﻭﻟﻨﺭﭼ

S. 233−235 selo Mrtvica ﻪﭼﻳﻭﺗﺭﻳﻣ

S. 236−238 selo Puhare-Pučile ﻪﻟﻳﭼﻭﭘ ﻩﺭﺎﻫﻭﭘ

S. 239−240 selo Ražljevo ﻭﻭﻟﮊﺍﺭ

S. 241−244 selo Međaši ﺵﺎﺟﻣ

S. 245−246 selo Puškovac ﭘﻭﺷﻗﻭﺍﭺ

S. 247−249 selo Gornji Dragaljevac ﻻﺎﺑ ﭺﺍﻭﻻﻏﺭﻳﺩ

S. 250−253 selo Batar ﺭﺎﻃﺑ

S. 254−259 Bogutovo Selo ﺕﻭﻏﻭﺑ

S. 260−265 selo Velika Obarska ﺭﻳﺑﻛ ﻪﻗﺳﺭﺎﺑﺍ

S. 266−268 područje sela Gornje Brezovo Polje

S. 268−269 okolica Donjeg Brezovog Polja

S. 270 okolica Varoši

S. 270−271 okolica Starog Brezovog Polja

S. 271−288 zemljišne površine sela Gornja Čađavica

S. 288−293 područje sela Dragaljevac-Jašaragić

S. 294−327 zemljišne površine Bogutovog Sela

S. 328−340 zemljišne površine sela Gornji Dragaljevac


3.1.3. Popis Bijeljinskog kadiluka, III knjiga (OZ 316)

Kako je već ranije kazano, u III knjizi popisane su zemljišne površine (erāżi) koje ustvari predstavljaju begovske posjede. Budući da popisivač popisuje sela, odnosno područja koja pripadaju selima, skoro istim redoslijedom kako je to već učinjeno u II knjizi, ovdje ih nećemo ponovo navoditi.


3.2. Popis Gračaničkog kadiluka, II knjiga (OZ 328)12

Područje koje je popisano u ovoj knjizi je onaj dio Gračaničkog kadiluka koji leži zapadno od Gračanice. Istočna granica popisanog podru- čja počinje na jugu područjem sela Stjepan-Polje i na sjeveru završava područjem sela Skipovac. Sjeverna granica počinje od područja Skipovca, ide prema zapadu preko razuđenog sela Paležnica, zatim Čivčija, Gornjih Osječana i završava područjem sela Kožuhe. Zapadna granica popisanog područja je rijeka Bosna, a južna rijeka Spreča.


S. 1−9 selo Skipovac ﻪﭼﻓﻭﭘﻳﻗﺳﺍ

S. 10−18 selo Paležnica

S. 19−65 selo Lukavica ﻪﺟﻳﻭﺎﻗﻭﻟ

S. 66−86 selo Kožuhe ﺎﻫﮊﻭﻗ

S. 87−97 selo Bušletić ﻙﻳﺗﻼﺷﻭﺑ

S. 98−111 selo Gornji Osječani ﻻﺎﺑ ﻥﺎﺟﻳﺳﻭﺍ

S. 111−130 selo Donji Osječani ﺭﻳﺰ ﻥﺎﺟﻳﺳﻭﺍ

S. 131−155 selo Sjenina ﻪﻨﻳﻨﺳﺍ

S. 156−161 selo Poturice ﻪﺟﻳﺭﻭﻃﺑ

S. 161−169 selo Čivčije ﻥﺎﻳﺟﺗﻓﭼ

S. 169−188 selo Muslimanska Grapska ﻪﻘﺳﺑﺍﺭﻏ ﻡﻟﺳﻣ

S. 190−198 selo Hrišćansko Postinje ﻪﻨﻳﺗﺳﻭﭘ ﻥﺎﻳﺗﺳﺭﺧ

S. 199−201 selo Muslimansko Postinje ﻪﻨﻳﺗﺳﻭﭘ ﻡﻟﺳﻣ

S. 202−207 selo Hrišćanska Grapska ﻪﻘﺳﭘﺍﺭﻏ ﻥﺎﻳﺗﺳﺭﺧ


  1. U ovom defteru nalazi se jedan priručni defter (el-defteri) u kojem su popisani nekret- nine i muški stanovnici sela Orahovica, koje se nalazi u drugom dijelu Gračaničkog kadiluka. Defter sadrži 14 listova i potječe iz 1289.−1290. (1872.−1873.) godine.

S. 208−218 selo Stanić Rijeka ﻪﻗﻳﺭ ﻙﻳﻨﺎﺗﺳﺍ

S. 219−254 selo Klokotnica ﻪﺟﻳﻧﺩﻭﻗﻭﻟﻗ

S. 255−287 selo Brijesnica ﻪﺟﻳﻨﺳﺭﺑ

S. 288−314 selo Stjepan-Polje ﻪﻟﻭﭘ ﻥﺎﺑﺗﺳﻳﺍ


  1. Katastarski defteri kao historijski izvori


Na kraju ovog rada kratko ćemo ukazati na neka područja za koja bi ovi defteri mogli biti od važnosti. Na prvom mjestu spomenut ćemo činjeni- cu da defteri pružaju obilje podataka o begovskim posjedima na popisanom području. Npr., u I knjizi popisa Bijeljinskog kadiluka posjede imaju: Pašić Mehmedali-beg iz Bijeljine (posjedi u selima Gornja Čađavica, Kovanluk, Popovi, Gornji Brodac itd.); Pašić Jusuf-beg iz Bijeljine (Batković-Gajić); Rifatbegović Hasan-beg iz Bijeljine (Donji Brodac13); Hadži Tosun-beg iz Tuzle (Gornji Brodac, Ražljevo14); njegov sin Tosunbegović Mehmedali- beg iz Tuzle (Gornji Brodac); Osmanbegović Šemsi-beg iz Tuzle (Gornji Brodac); Osmanbegović Mehmed-beg iz Tuzle (Dvor-Rakić); Sijerčić Abdi-beg iz Goražda (Gornja Čađavica); Sijerčić Mehmed-beg iz Tuzle (Gornja Čađavica); Sijerčić Osman-beg iz Goražda (Gornja Čađavica);

Hanumica, žena Džafer-begova, iz sela Gornji Zovik (ﻻﺎﺑ ﻪﺟﻭﺰ) u Brčanskom

kadiluku (selo Brezovo Polje); kćerke i zetovi Fidahić Mahmud-paše iz

Zvornika (Batković-Klisa, Batković-Lipovica, Mala Obarska); Ljubović Osman-beg iz Nevesinja (Dvor-Lanište) i drugi. Kako smo već naprijed kazali, III knjiga popisa Bijeljinskog kadiluka sadrži isključivo podatke o begovskim posjedima i u njoj se, osim ovih navedenih, pojavljuje i mnoštvo drugih imena. Na popisanom dijelu Gračaničkog kadiluka posjede su imali Alajbegović Behdžet-beg, sin Emin-bega, iz Kule, tj. Gradačca (Skipovac, Kožuhe, Gornji Osječani), Hatidža, kćerka Mahmuda Alajbegovića iz Gradačca (Gornji Osječani), Hadžibegović Numan-beg iz nahije Doboj (Postinje-Hrišćani15, Grapska-Hrišćani) Etmekčibaši Petri (Petraki), sin Todora, iz Sarajeva (Gornji Osječani) i drugi.16


  1. Hasan-beg je u Donjem Brodcu imao i konak, v. OZ 315, str. 55, br. 2232.

  2. Hadži Tosun-beg (Zaimbegović Tosun-beg) imao je u Ražljevu konak, v. OZ 315, str. 239, br. 9775.

  3. Ovdje Numan-beg ima ruševnu kulu, v. OZ 328, str. 190, br. 7729.

  4. O begovskim posjedima u Bosni i Hercegovini na koncu osmanske i u periodu austrougarske vlasti v. Husnija Kamberović, Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini od 1878. do 1918. godine, 2. izdanje, Sarajevo, 2005.

Defteri također omogućavaju rekonstrukciju kako područja koja su pripadala naseljima tako i naselja samih. To posebno vrijedi za kasabe gdje su nekretnine popisane prema mahalama i sokacima u kojima su se nalazile. Defteri pružaju i podatke na osnovu kojih možemo dobiti stanovitu sliku o stepenu razvoja kako gradske tako i seoske privrede. U I knjizi popisa Bijeljinskog kadiluka vidimo da je samo u bijeljinskoj čaršiji, ne uzimajući u obzir druge gradske mahale, bilo više od 150 različitih dućana i radnji, oko osamdeset magaza, po nekoliko kahvi i mejhana. U čaršiji kasabe Janja bilo je oko 100 dućana, petnaestak magaza i desetak kahvi. U čaršiji kasabe Brezovo Polje bilo oko 60 dućana, po nekoliko kahvi i magaza, a u korajskoj čaršiji 18 dućana, jedna magaza i dvije kahve.

Onomastika je još jedno područje za koje ovi defteri pružaju drago- cjene podatke. Uvidom u deftere možemo vidjeti da je naročito u seoskim sredinama bio intenzivan proces formiranja muslimanskih i nemusliman- skih prezimena prema formuli očevo ime + ov/ev + ić, dakle riječ je o direktnim patronimima. U kasabama, međutim, značajan je udio i onih prezimena koja su nastala prema mjestu porijekla, zanimanju, staleškoj tituli. Od posebnog značaja je i činjenica da pisar ponekad navodi i drugo prezime lica čije su nekretnine uvedene u defter. Pada u oči i pojava, izra- žena samo kod muslimana, da se sinu često nadijeva očevo ime.17 Pored onomastičkih istraživanja defteri mogu također pružiti korisne podatke i kod genealoških istraživanja.18




Ključne riječi: Defteri, katastarski, arhiv, Tuzla, kadiluci, Osmanlije




  1. Npr. u selu Klokotnica (Gračanički kadiluk), samo u mahali Habib (Habibovići), nailazimo na sljedeće vlasnike kuća: Džakula Mustafa, sin Mustafe (OZ 328, str. 222, br. 9040), Halilović Mustafa, sin Mustafe (br. 9042), Hasančević Mustafa, sin Mustafe (br. 9045), Mehanović Ibrahim, sin Ibrahima (br. 9059).

  2. Npr., u mahali Rijeka koja pripada selu Lukavica, kadiluk Gračanica, ubilježena je jedna kuća na ime Amidžić Hasan, sin Hasana (OZ 328, str. 22, br. 898). Njegovi sinovi Mustafa i Ibrahim ne uzimaju očevo prezime, nego novo koje se sastoji od očevog imena i prezimena, dakle Hasanamidžić, pa je na str. 23, pod brojem 907, u istoj mahali ubilježena bašča na ime Hasanamidžić Mustafa, sin Hasana, a na str. 24, pod brojem 958, u mahali Delići, upisana je kuća sa baščom na ime Hasanamidžić Ibrahim, sin Hasana.


Summary



Turkish property defters in the Archive of Tuzla canton



This paper gives information about five Ottoman defters (records) located in the Archives of Tuzla Canton. The defters are dating from the last decade of Ottoman rule in Bosnia, more precisely, between 1875 and 1878. Four defters are related to the district of Bijeljina, one however, to the district of Gračanica. The defters have printed form, in whose fields are reg- istered the data about the kind, location, size, quality, value and ownership of properties. The real estates as houses, stables, meadows etc. (freehold property), mosques, churches, cemeteries, schools etc. (public property), and big parts of the land (state-owned land assigned to large landholders by the state) are registered in these defters. The properties of endowments were scarcely inscribed. These surveys are valuable historical sources for the study of the land-owning elite, settlements, economy, place names, personal names and surnames in the recorded area.