Zbornik radova “Islamska tradicija Bošnjaka: izvori, razvoj i institucije, perspektive”.

Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, 2008. ISBN: 978-9958-23-222-0

Iz štampe je u 2008. godine izašla knjiga Zbornika radova sa naučnog skupa ‘’Islamska tradicija Bošnjaka: izvori, razvoj i institucije, perspekti- ve’’. Naučni skup održan je u Sarajevu u periodu od 14. do 16. novembra 2007. godine. Izdavač ove knjige je Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Knjiga sadrži 525 stranica uključujući stručne radove, uvodne riječi, cjeloviti program naučnog skupa sa radnim predsjedništvom, fotogra- fije, diskusije učesnika skupa te završne riječi urednika izdanja koji je ujedno bio i koordinator za pripremu i organizaciju ovog naučnog skupa.

Radovi u Zborniku uglavnom tretiraju islamski aspekt tradicije Bošnjaka. Grupisani su u nekoliko cjelina. Bave se pitanjima razumijevanja i ocjene primjene osnovnih normativnih izvora islamskog učenja na ovim prostorima. U Zborniku se mogu naći radovi i o tome kako su osnovni normativni izvori shvaćeni i prihvaćeni. Osim toga, pored identifikacije i kritičke ocjene islamske tradicije Bošnjaka, kroz ponuđene radove i objavlje- ne diskusije ukazano je i na one dijelove islamske tradicije Bošnjaka koju je potrebno posebno promovisati i ciljno dalje razvijati.

Prilozi u zborniku kategorisani su u tri tematske cijeline. U prvoj cijelini koja se odnosi na izvore islamske tradicije Bošnjaka, izlaganja mr. Muharema Omerdića (Ehlu-s-sunnet ve-l-džemat) i mr. Nusreta Abdibegovića (o najznačajnijim muslimanskim sljedbama) dala su općti historijski pregled i okvir za naredne priloge. Posebna se pažnja obratila na teološko-pravna shvatanja Ebu Hanife, el-Maturidija i Hasana Kafije Pruščaka zboh njihovog dominantnog utjecaja na razvoj islamske tradicije Bošnjaka.

U drugoj cijelini o razvoju islamske tradicije Bošnjaka, nalazi se šesnaest članaka koji počinju sa prilogom o Bošnjacima u predosmanskom periodu (Ševke Omerbašića), Osmansko-islamskoj kulturnoj zoni (dr. Ismeta Bušatlića), i postosmanskom periodu (prilozi dr. Enesa Durmiševića o institucionalizaciji i dr. Richarda Potza i Izete Džidić o Austro-ugarskoj politici prema vjerskim zajednicama). Pojedini članci odnose se na odabra-