Osman Lavić
RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU
Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od početka XVI do kraja XIX stoljeća osnovano je približno stotinu medresa. Svaka medresa je u svo- me sastavu imala manju ili veću biblioteku. Kada se uzme u obzir da su i veće džamije, tekije i druge obrazovne ustanove imale priručne biblioteke, onda dolazimo do mnogo većeg broja biblioteka koje su postojale u naznačenom periodu u Bosni i Hercegovini.
Knjižni fond većine ovih biblioteka je usljed raznih katastrofa na na- šim prostorima (ratovi, požari) te nemara i pomanjkanja osjećaja o značaju i vrijednosti ovoga kulturnog blaga, upropašten ili raznesen po svijetu.
Nerijetko, vrlo vrijedni rukopisi koji se ljubomorno čuvaju u orijental- nim zbirkama u Beču, Istanbulu, Bratislavi, Parizu svjedoče o bibliotekama Mostara, Sarajeva, Počitelja, Prusca i drugih gradova u Bosni i Hercegovini.
Mostar je, inače, bio administrativni, prosvjetni i kulturni centar Her- cegovine pa su se, shodno njegovom položaju i značaju, u njemu osnivale i razvijale mnoge obrazovno-kulturno ustanove. Među tim ustanovama bibli- oteke su, svakako, zauzimale vrlo važno mjesto.
U radu pod naslovom Muslimanske biblioteke u Mostaru, rahmetli Hivzija Hasandedić na kraju kaže: “Rezimirajući sve što smo naprijed iznije- li, možemo zaključiti da je u Mostaru, za vrijeme turske vladavine, osnovano više od 150 javnih i privatnih biblioteka koje su posjedovale bar po nekoliko knjiga na orijentalnim jezicima, pretežno iz islamistike.“1
Ono što je Gazi Husrev-begova biblioteka značila za Sarajevo, to je za Mostar bila Karađoz-begova biblioteka. Osnovao ju je 977/1570. godine hadži Muhamed-beg, sin Ebu Seadetov, poznat po imenu Karađoz-beg, bez sumnje najveći dobrotvor Mostara i Hercegovine.2
Hifzija Hasandedić, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, drugo dopunjeno izdanje, Islamski kulturni centar, Mostar, 2005., str. 107.
Tri prepisa Karađoz-begove vakufname iz 977/1570. godine nalaze se u Gazi Husrev- begovoj biblioteci u Sarajevu (Sidžil Vakufnama I, br. 141, str. 226, te br. 178 i 179).
Prema do sada poznatim izvorima, to je najstarija ustanova te vrste u Mostaru.3 Karađoz-beg je prvom vakufnamom, kojom je osnovao džamiju u Mostaru, uvakufio i sedam naslova rukopisa, po svemu sudeći za normalno funkcionisanje džamije ili pak mekteba koji je istom vakufnamom osnovan. Iste godine, ali drugom vakufnamom uvakufio je 100.000 dirhema za finan- siranje medrese. Nakon osnivanja medrese, biblioteka je postala njenom pri- druženom ustanovom.4
Nakon što je osnovana, knjižni fond biblioteke smješten je u istoime- noj džamiji, da bi kasnije bila dograđena posebna prostorija za tu namjenu koja se nalazila uz samu džamiju. U prvo vrijeme muderris medrese brinuo se i o samoj biblioteci, da bi kasnije, kada je knjižni fond narastao, postavljen bi- bliotekar koji je brinuo o knjižnom fondu, pozajmljivanju i vraćanju knjiga, njihovom inventarisanju itd. Kasnije su i drugi vakifi u Mostaru svojim va- kufima pomagali rad Karađoz-begove medrese i biblioteke. Tako je Mehmed Ćišić, vakufnamom iz 1848. godine odredio da se iz sredstava njegovog va- kufa plaća bibliotekaru Karađoz-begove biblioteke po 150 groša godišnje.5 Posljednja dva bibliotekara u Karađoz-begovoj biblioteci bili su Bešir Čola- ković i hadži Mehmed-ef. Spahić. Biblioteka je preživjela sve nedaće koje su pratile Mostar i održala se do prve polovine dvadesetog stoljeća. Prestala je sa radom 1934. godine.
Na osnovu odredbe vakufname iz 977/1570. godine znamo da je vakif za svoju biblioteku uvakufio sljedeće naslove:
“sedam kompletnih, kaligrafski dotjeranih mushafa, u kožnom pove- zu, onakvih kakvi se samo poželjeti mogu, koji su napisani prema pravilima tedžvida. Mushafi su uvezani po džuzevima;6
Osim Karađoz-begove, u Mostaru su, za vrijeme turske vladavine, postojale biblioteke Derviš-paše Bajezidagića, Ćejvan-ćehajina, Ahmed-agina i Ali-paše Rizvanbegovića (Hasandedić, op. cit. str. 100-102.)
Muhamed Ždralović, Prepisivači djela u arabičkim rukopisima, Sarajevo, 1988., knj. I, str. 56.
Vakufnama Mehmeda Ćišića, Sidžil vakufnama GH biblioteke, I, broj. 298, str. 49; Hifzija Hasandedić, Spomenici kulture..., str. 100.
Prijevod vakufname, uz neznatne stilske korekcije, korišten prema: Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek), Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1985., str. 159-168. Inače, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se ukupno dva mushafa iz Karađoz-begove biblioteke. Jedan od njih je uvakufio gatački hanedan Derviš Salih-paša (Dedaga) Čengić, sin Ismail-agin, za Karađoz-begovu biblioteku u
savršeno djelo u jednom svesku iz oblasti tumačenja Kur’ana /tefsir/ pod nazivom al-Kaššāf od Mu¥liõuddína al-Êawārizmíja;7
drugo savršeno djelo u jednom svesku, također iz /oblasti/ tumačenja Kur’ana, koje je napisao al-Qāñí al-Bayñāwí aš-Šāfi‘í8 kao i djelo
Šarõ Šir‘a al-islām iz /područja/ islamske tradicije /hadis/ od mevlana Sayyid ‘Alíja al-Bursawíja;9
djelo iz područja arapskog jezika od Šayê al-Aêtaríja10, neka im svima Allah podari svoju milost.
/Vakif je odredio/ da mutevelija čuva sva /navedena djela/ i da ih daje jedino licima koja su u stanju da se njima služe, uz jak zalog i pouzdana jamca i da on ovlasti lice koje će se brinuti o njima.“
Na mnogim rukopisima nalazi se bilješka o uvakufljenju, na turskom jeziku:
Mostaru, mjeseca ša‘bana 1287/ novembra 1870. godine (R-10139). Vidi više: Kasim Dobrača, "Mushaf porodice Čengića iz Odžaka, Foča", Glasnik VIS-a, XLI, Sarajevo, (1978)., br. 5, str. 502-504; Osman Lavić, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosan- skih rukopisa, Sarajevo, 2006., sv. XV, str. 20-21.
al-Kaššāf ‘an õaqā’iq at-tanzīl, komentar Kur’ana poznat pod kraćim naslo- vom al-Kaššāf što ga je napisao znameniti učenjak mu‘tezilijske provenijencije Abū al-Qāsim Maõmūd ibn ‘Umar ibn Muõammad ibn ‘Umar el-Êawārizmī, az-Zamaõšarī, poznat još i pod nadimkom Ğārullāh. Rođen je u mjesecu redžebu 467/1075., a umro 9. zul-hidždžeta (uoči Arefata) 538/12. april 1144. godine. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuva se ukupno 15 rukopisa Zamahšerijeva tefsira. Najstariji među njima je prepisan 10. safera 661/23. decembra 1262. godine, a potječe iz Karađoz-begove biblioteke.
Anwār at-tanzīl wa asrār at-ta’wīl, komentar Kur’ana koji je napisao ‘Abdullāh b. ‘Umar b. Muõammad b. ‘Alī aš-Širāzī al-Bayñāwī, rodom iz kasabe al-Bayña kod Širaza u Perziji, umro u Tibrizu 685/1286. godine.
Mafātīõ al-ğinān wa ma¥ābīõ al-ğanān, komentar djelu Šir‘a al-islām, koji je napisao Ya‘qúb b. Sayyid ‘Alī ar-Rúmī al-Brusawī, umro 931/1524. godine.
Arapsko-turski rječnik. Napisao Mu¥ãafā b. Šamsuddín Aõmad al-Qaraêi¥ārí al-Aêtarí, umro 968/1560. godine. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se nalazi više primjeraka rukopisa ovoga rječnika. Jedan od njih (R-7562) prepisan je 962/1554. godine, odnosno za autorova života. Smatramo vjerovatnim da je ovaj primjerak Karađoz-beg uvakufio za svoju džamiju, odnosno biblioteku. Činjenica da je pre- pisan 16 godina prije pisanja vakufname, da potječe iz Mostara (poklon porodica Ridžanović i Velagić) te da se na njemu nalazi bilješka ﻒﻗو (l. 47b-48a) slična bilješ- kama na drugim rukopisima Karađoz-begove biblioteke, govori u prilog ovoj pretpo- stavci. Na l. 2a nalazi se namjerno brisana bilješka o uvakufljenju.
“Vakuf biblioteke Karađoz Muhamed-bega u Mostaru.”11 Ni na jed- nom rukopisu nismo pronašli pečat vakifa kao ni pečat Biblioteke.
Mnoge biblioteke u Bosni i Hercegovini su, zbog nedostatka sred- stava, propadanjem vakufa iz kojeg su izdržavane, nepridržavanjem izričite odredbe osnivača ili drugih razloga, prestajale sa radom a njihov fond bivao pripojen drugim većim bibliotekama. Tako je, zahvaljujući Gazi Husrev-be- govoj biblioteci u Sarajevu, Elči Ibrahim-pašinoj biblioteci u Travniku kao i Behrem-begovoj biblioteci u Tuzli, sačuvano mnogo dragocjenih rukopisa manjih biblioteka ili biblioteka sa slabijim vakufom. Rukopisi ovih biblio- teka bi doživjeli sudbinu sličnih biblioteka koje nisu imale takvu sreću da budu prenesene u jednu od navedenih biblioteka, nego za njihovo postojanje i djelovanje znamo samo iz dokumenata. Sličnu ulogu imala je i Karađoz- begova biblioteka ne samo u Mostaru nego i znatno šire. U njenim policama su sačuvani rukopisi brojnih manjih privatnih, školskih i drugih biblioteka Počitelja, Mostara, Stoca i drugih mjesta u Hercegovini. Ovdje ćemo ukratko predstaviti nekoliko biblioteka koje su vremenom prestale sa radom a njihov knjižni fond pripojen Karađoz-begovoj biblitoeci u Mostaru. Na kraju, i Ka- rađoz-begova biblioteka doživjela je sudbinu naprijed navedenih manjih bi- blioteka, pa je njen fond, da ne bi propao, premješten u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu.
Tokom vremena u Karađoz-begovu biblioteku prispjele su mnoge ko- lekcije knjiga manjih biblioteka kao što su:
Biblioteka Derviš-paše Bajezidagića
Biblioteka Ahmed-age, daru-s-seadeta,
Biblioteka šejha Juje,
Biblioteka Ibrahim-pašine medrese u Počitelju
Biblioteka Ali-paše Stočanina i druge.
11 ﻚﺑ ﺪﻤﺤﻣ زﻮﻛ هﺮﻗ رد رﺎﺘﺳﻮﻤﻠﻟ ﻒﻗو - رﺎﺘﺳﻮﻣ رد ﻚﺑ ﺪﻤﺤﻣ زﻮﻛ هﺮﻗ ءﻪﻧﺎﺨﺒﺘﻛ رد ﻒﻗو
Derviš-paša Bajezidagić, pjesnik, državnik i dobrotvor12, jedna od naj- svestranijih ličnosti Mostara s kraja XVI i pošetka XVII stoljeća, drugom va- kufnamom iz 1602. godine, pored ostalog osnovao je i Biblioteku. Na kraju ove vakufname naveden je spisak knjiga koje je uvakufio, određujući da se iste “ne smiju nikome pokloniti, prodavati, u posjed uzimati, niti igdje iz Mosta- ra iznositi”. Iz ovog spiska znamo da je Derviš-paša uvakufio 46 svezaka13, uglavnom akaidskih, šerijatskopravnih i djela iz oblasti tesavufa. Biblioteka je zatvorena zajedno sa medresom, prije 1890. godine i prenesena u Karađoz- begovu biblioteku. Nije poznato kakva ih je sudbina kasnije zadesila budući da se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva samo pet rukopisa koji su tu dospjeli u sklopu Karađoz-begove biblioteke.14
Na rukopisima Derviš-pašine biblioteke nalazi se vakifov veći pečat ovalnog oblika i bilješka sljedeće sadržine:
„Vakuf Derviš-paše al-Gazija, al-Mostarija, neka mu Gospodar grijehe oprosti.”15
Više o Derviš-paši Bajezidagiću vidi: Hazim Šabanović, Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (bio-bibliografija), Sarajevo, 1973., str. 116-129; Hifzija Hasandedić, Spomenici kulture... str. 100-101; Adnan Kadrić, Muradnama Derviš- paše Bajezidagića, Sarajevo, 2008., str. 41-52; Hasan Nametak, "Vakufnama Derviš- paše Bajezidagića", Narodna uzdanica, kalendar za 1940. godinu, str. 187-192.
Popis djela donosimo onako kako su navedena u vakufnami od 15. ramazana 1010/8. marta 1602. godine (Gazi Husrev-begova biblioteka, Sidžil vakufnama I, br. 147, str. 216 ) prepis br. 182):
ﻊﺑاﺮﻟاو ﺚﻟﺎﺜﻟا ﺪﻠﺠﻟا )مماﺘﻟﺎﺑ يروﴎ ﺎﻧﻻﻮﳌ يﻮﻨﺜﻣ حﴍ ,يرﻄﻟا ﻖﻄﻨﻣ ﺔﻴﺷﺎﺣ ,ﺪﺣاو ﺪﻠﺟ ﰲ ﻞﻣﺎﻜﻟا ,يﻮﻨﺜﳌا تنﻣ ﻪﻠﻟا سﺪﻗ يﻮﻨﺜﳌا ﻢﻇﺎﻧ) يﻮﻟﻮﳌا ﺐﻗﺎﻨﻣ ,(ﺮﺧﻻا ﻂﺨﺑ نيﺎﺜﻟاو لوّ ﻷا ﺪﻠﺠﻟاو ﻪﻴﻟا ﻰﻣﻮﳌا حرﺎﺸﻟا ﻂﺨﺑ سدﺎﺴﻟاو ﺲﻣﺎﺨﻟاو حﴍ ,ﺔﻳﺎﻗﻮﻟا حﴍ ,لﻮﻄﳌا ,ﺪﻳﺮﺠﺘﻟا ﺔﻴﺷﺎﺣ ,رﺮﻐﻟاو ررﺪﻟا ,ﺔﻌﻳﴩﻟا رﺪﺻ ,ﺢﻴﺑﺎﺼﳌا حﴍ ,قرﺎﺸﳌا حﴍ ,(كيﻼﻓﻼﻟ هﴎّ
,ةدﱪﻟا ةﺪﻴﺼﻗ حﴍ ,يدﺮﭘرﺎݘﻟ ﺔﻴﻓﺎﺸﻟا حﴍ ,يﺪﻨﻬﻠﻟ ﺔﻴﻓﺎﻜﻟا حﴍ ,ﻪﺘﺷﺮﻓ ﻦﺑﻻ رﺎﻨﳌا حﴍ ,ﺺﻴﺨﻠﺘﻟاو رﺎﻨﳌا تنﻣ ,ﺪﺋﺎﻘﻌﻟا
ﰲ ةرﻮﺟﺄﳌا لماﻋﻷا بﺎﺘﻛ ,لماﻋﻷا جاﺮﻌﻣ ,ﺢﺋﺎﺼﻨﻟا بﺎﺘﻛ ,لﻮﺼﻔﻟا بﺎﺘﻛ ,نآﺮﻘﻟا ﺮﻫاﻮﺟ ,تﺎﺴﻤﺨﳌا حﴍ ,حاﺮﳌا حﴍ
,تﺎﻐﻠﻟا جرد ,حﺎﺤﺼﻟا رﺎﺘﺨﻣ ,مﻼﺳﻻا ﺔﻋﴍ تنﻣ ,ﻦﻳﺮﻛاﺬﻟا ةﺎﺠﻧ ,ﴘﻟﺪﻧﻷ ضوﺮﻌﻟا حﴍ ,حﺎﺒﺼﳌا حﴍ ,ةرﻮﺛﺄﳌا ﺔﻴﻋدﻷا
,ينﺼﺤﻟا ﻦﺼﺤﻟا حﴍ ,يﺪﻌﺴﻟا تﺎﻴﻠﻜﻟا ,تﺎﺤﺷﺮﻟا ,ﻲﻣﺎﺠﻟ تﺎﺤﻔﻨﻟا ,دﺎﺒﻌﻟا دﺎﺻﺮﻣ ,ءﺎﻴﻟوﻷا ةﺮﻛﺬﺗ ,ﺪﺻﺎﻘﳌا ﺔﻠﻴﺳو
.ﺎﺷﺎﭘ نﺎﻨﺳ تﺎﺟﺎﻨﻣ ,ﻖﺋﺎﻘﺤﻟا ﻖﺋﺎﻗد ,ﻆﻓﺎﺣ ناﻮﻳد ,نﺎﺘﺳرﺎﻬﺑ ,نﺎﺘﺴﻠﯕ
Jedan rukopis se nalazi u Arhivu Hercegovine (inv. br. R-559).
Na rukopisu br. R-3769, fol. 1a, nalazi se bilješka u kojoj se kaže da je vakif u svojoj vakufnami postavio posebne uvjete za korištenje ovoga djela navodeći da ga može koristiti samo muderris i njegov pomoćnik, iz bojazni od oštećenja, da se iz njega ne prepisuje, te da je ovaj peti svezak autograf:
Tabela rukopisa Derviš-pašine biblioteke
signatura 3769
3770
3779
tema
يﻮﻨﺜﻣ حﴍ يﻮﻨﺜﻣ حﴍ يﻮﻨﺜﻣ حﴍ
naslov djela tesavuf tesavuf tesavuf
god. prepisa 936/1556
-- 999/1590
3780
3800
ﻲﻣوﺮﻟا ﻚﻠﳌا ﻦﺑ ﺪﻤﺤﳌ ﺢﻴﺑﺎﺼﳌاحﴍ
يﺪﻨﻓأ يدﻮﺴﻟ يﺪﻌﺳ نﺎﺘﺴﻠﯕ حﴍ
hadis književnost
-- 1006/1597
Kao što se vidi, centralna tema djela Derviš-pašine biblioteke bila su djela iz tesavufa, budući da je on osnovao katedru za Mesneviju početkom XVII stoljeća. Iz ove katedre nastala je medresa a vjerovatno i biblioteka.16
Ahmed-aga, sin Alijin, Bošnjak, dār as-sa‘āda,17 osnovao je medresu u Mostaru prije 1063/1652. godine. Naime, te godine je, kao nadzornik ha- rema na carskom dvoru u Topkapi-saraju (dār as-sa‘āda), uvakufio više ru- kopisa za svoju medresu. Pošto do sada nije pronađena vakufnama niti neki drugi dokument na osnovu kojeg bi mogli sa sigurnošću utvrditi koliko i koje rukopise je Ahmed-aga tom prilikom uvakufio, moramo se zadovoljiti bilješkama na samim rukopisima da bi mogli prezentovati tabelu naslova dje-
ﻻو دﻮﺟﻮﻟا ﰲ ﻪﻟ ﻰﻨﺛ ﻻ يﺬﻟا ﺰﻳﺰﻌﻟا ﻒﻴﻄﻠﻟا حﴩﻟا اﺬﻫ لواﺪﺘﻳ ﻻو ﻞﻤﻌﺘﺴﻳ ﻻ نأ ﺎﻬﺑ لﻮﻤﻌﳌا ﻪﺘﻴﻔﻗو ﰲ ﻒﻗاﻮﻟا طﴍ ةدﺎﻓإﻻ تﻮﻔﻳو ﻊﻴﻀﻳو سرﺪﻨﻳ ﻪﻧّ ﻷ ﺐﺘﻜﺘﺴﻳ ﻻو ﻪﻨﻣ ﺦﺴﻨﺘﺴﻳ ﻻو ىﺰﺠﺘﻳ ﻻ رﻮﻛﺬﳌا ﻞﻗﺎﻨﻟا سرﺪﳌا ﻻا لمﺎﻌﻟا ﰲ ﻪﻟ يرﻈﻧ
.ﻪﻠﻟا ﻪﻤﺣر يﺪﻨﻓأ يروﴎ ﻪﺣرﺎﺷ ﻂﺨﺑ ﺲﻣﺎﺨﻟا ﺪﻠﺠﻟا اﺬﻫو , ةدﺎﻔﺘﺳﻹاو
Ismet Kasumović, Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave, Mostar., 1999, str. 193-194.
Ahmed-aga, još dok je bio dječak, odveden je u Istanbul. Brzo je napredovao na Carskom dvoru. Tako je već 1061/1650. godine imenovan kilerdžibašom a iduće godine postao je carski odobaša, zatim kapu-aga i napokon, 1063/1652. daru-s-sea- de. Ahmed-agina medresa u Mostaru, za koju su rukopisi uvakufljeni 1064/1653. godine, nije dugo radila. Zatvorena je, najvjerovatnije, zbog nedostatka sredstava za izdržavanje. Njenog osnivača Ahmed-agu iznenada je zadesila smrt u jednoj pobuni u Carigradu 1066/1655. godine, ne ostavivši iza sebe značajniji vakuf za medresu u Mostaru. Pokopan je na groblju na Hajdar-paši. Osim medresu u Mostaru, na Uskudaru je, kao vakuf majke Kerime, sagradio džamiju, a drugu kao svoj vakuf u Čengel-köyu. Više o Ahmed-agi vidi: Mehmed Sureyya, Sicilli Osmani, Istanbul, 1308-16/1890-98., I, 217; Safvet-beg Bašagić, „Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini“, u Izabrana djela, Sarajevo, 1986., knj. III, str. 331- 332; Hifzija Hasandedić, Spomenici kulture... str. 93 i 101-102.
la koja je ovaj vakif uvakufio a koja su, nakon prestanka rada medrese, uklju- čena u Karađoz-begovu biblioteku i danas se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Na rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka sljedećeg sadržaja:
Na šerijatski potpuno valjan i ispravan način, uvakufljujem (ovu knji- gu), pod uvjetom da se ne može prodati, davati u zalog niti iznositi iz moje medrese koja se nalazi u kasabi Mostar. Onaj ko to izmijeni, a zna kako glasi
– pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju; - a Allah, zaista, sve čuje i zna (bilješka na R-3749, fol. 1a).18 Na sljedećoj stranici iste folije nalazi se utisnut vakifov pečat u kojem se čita: ﲇﻋ ﻦﺑ ﺪﻤﺣأ ءهﺪﻨﺑ/Bende-i Ahmed ibn ‘Ali /Božiji rob, Ahmed ibn ‘Ali/. Na nekim drugim rukopisima nalazi se bilješka sa ne- što različitim sadržajem što ukazuje da vakif nije istovremeno uvakufio sve rukopise. Tako na nekim rukopisima iz 1064/1652. godine nalazimo bilješ- ku: “Uvakufio ovu knjigu Aõmad-aÿā, nadzornik harema u carskom dvoru za svoju medresu u gradu Mostaru 1064. godine (R-3584., fol, 1a).19 Bilješka o uvakufljenju kodeksa R-3844, (fol. 1a) u mnogome se razlikuje od ostalih i navodi na zaključak da se radi o istom vakifu, ali bez jasne potvrde za to. Naime, bilješka je na turskom jeziku, vjerovatno pisana prije ostalih, dok je vakif bio qapú-aÿā i prije nego je osnovao medresu jer je ovaj rukopis uvaku- fio za javna predavanja u Mostaru: Uvaženi Ahmed-aga, kapu-agasi, uvakufio je ovaj tefsir za održavanje javnih predavanja u Mostaru, pod uvjetom da se ne može iznositi ni zamijeniti. Onaj ko to izmijeni, a zna kako glasi – pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju; - a Allah, zaista, sve čuje i zna.20 U prilog ovoj tvrdnji ide i vlasnička bilješka na R-3805, fol. 1a, kojom Ahmad-aÿā kao daru-s-seade uvakufljuje rukopis za održavanje javnih predavanja u Mostaru. Prema ovim bilješkama, u sastavu Karađoz-begove biblioteke nalazilo se 35 rukopisa iz medrese Ahmed-age daru-s-seadeta.21 Rukopisi su veoma lijepo likovno opremljeni, sa unvanima, pozlaćenim tekstom, kaligrafski ispisani na kvalitetnom papiru, lijepo i stručno uvezani.
18 ﻪﻟﺪﺑ ﻦﻤﻓ رﺎﺘﺳﻮﻣ ءﻪﺒﺼﻘﺑ ﺔﻌﻗاﻮﻟا ﻲﺘﺳرﺪﻣ ﻦﻣ ﻞﻘﻨﻳ ﻻو ﻦﻫﺮﻳ ﻻو عﺎﺒﻳ ﻻ طﴩﺑ ﺎﻴﻋﴍ ﺎﺤﻴﺤﺻ ﺎﻔﻗو ﱃﺎﻌﺗ ﻪﻠﻟ ﺖﻔﻗو ﻢﻴﻠﻋ ﻊﻴﻤﺳ ﻪﻠﻟا نّ إ ﻪﻧﻮﻟﺪﺒﻳ ﻦﻳﺬﻟا ﲆﻋ ﻪثما ﺎنمﺎﻓ ﻪﻌﻤﺳ ﺎﻣ ﺪﻌﺑ
19 ﻊﺑرأ ﺔﻨﺴﻟ رﺎﺘﺳﻮﻣ ةﺪﻠﺑ ﰲ ﺔﻌﻗاﻮﻟا ﻪﺘﺳرﺪبم تدﺎﻌﺴﻟا بﺎﺑ ءﺎﻏا ﺪﻤﺣأ تﺎﻨﺴﺤﻟاو تايرﺨﻟا ﺐﺣﺎﺻ بﺎﺘﻜﻟا اﺬﻫ ﻒﻗو ﺪﻗ ﻒﻟأو ينﺘﺳو.
20 ﻞﻳﺪﺒﺗو ﻞﻘﻧ پوﺪﻳا ﻒﻗو ﻪﻨﻐﻠﻣﺎﻋ سرد ﻊﻗاو هدرﺎﺘﺳﻮﻣ يﺮﻠﺗﴬﺣ ﺎﻏا ﺪﻤﺣأ ﳼﺎﻏا ﻮﭙﻗ يرﺨﻟا ﺐﺣﺎﺻ ﻲﻔﻳﴍ يرﺴﻔﺗ ﻮﺑ ﻢﻴﻠﻋ ﻊﻴﻤﺳ ﻪﻠﻟا نّ إ ﻪﻧﻮﻟﺪﺒﻳ ﻦﻳﺬﻟا ﲆﻋ ﻪثما ﺎنمﺎﻓ ﻪﻌﻤﺳ ﺎﻣ ﺪﻌﺑ ﻪﻟﺪﺑ ﻦﻤﻓ رﺪﺸتما طﴍ ﴘﻤﻤﻨﻟوا.
Rukopis br. R-2559, vakuf medrese ovoga vakifa bio je u kolekciji biblioteke Elči Ibrahim-paše iz Travnika.
Tabela rukopisa Ahmed-agine medrese iz Mostara
signatura 3637
3662,1
3662,2
3662,3
3662,4
4062
3969
4049
3868
4059
3949
3584
3740
3741
3749,1
3749,2
3749,3
3749,4
3749,5
3749,6
3749,7
3749,8
3749,9
3749,10
3749,11
3749,12
3753
3786
3789
3790
3813
3830
tema
يوﺎﻀﻴﺒﻟا يرﺴﻔﺗ ﲆﻋ مﺎﺼﻌﻟا ﺔﻴﺷﺎﺣ
ﺮﻔﻜﻟا ظﺎﻔﻟأ بﺎﺘﻛ قﻼﺧﻷا ﰲ ﻒﺋﺎﻄﻠﻟا ﻊﻣﺎﺟ ءﺎﺠﻨﺘﺳﻻا ﰲ ﺔﻟﺎﺳر حاورﻷا حاﺮﻣ حﴍ
I-III رﺎﺒﺧﻷا تﺎﻘﺒﻃ ﰲ راﻮﻧﻷا ﻊﻗاﻮﻟ
ﺔﻐﻠﻟا ﰲ يﱰﺧﻷا يﺮﻫﻮﺠﻟا حﺎﺤﺻ ﴫﺘﺨﻣ ﷺ ﻪﻠﻟا لﻮﺳر ﺐﺴﻧ
بيﻮﻜﺳا ىوﺎﺘﻓ يرﺎﺨﺒﻟا ﺢﻴﺤﺻ حﴍ ىرﺎﻘﻟا ةﺪﻤﻋ
ﺔﻳاﺪﻬﻟا حﴍ ﺔﻳﺎﻨﻌﻟا
يﻮﺒﻨﻟا ﺐﻄﻟا ﻞﺋﺎﺴﳌا رﺎﺼﺘﺧا ﰲ ﻞﺋﺎﺴﻟا ﺔﻴﻐﺑ
ﺔﺒﻫﺬﳌا ﺔﻟﺎﺳﺮﻟا ﺔﺤﺼﻟا ﻆﻔﺣ ﰲ ﺔﻟﺎﺳر ﺔﻳودﻷا بﺎﺘﻛ ﻦﻣ ةﺬﺒﻧ
ﺔﻋﺎﺳ ءﺮﺑ
ةدﻮﻤﺤﳌا ينﻌﻟا ﰲ ﺔﺳاﺮﻔﻟا ﺔﺳﺎﻴﺴﻟا ﻞﺟﻷ ﺔﺳاﺮﻔﻟا ﺎﻨﻴﺳ ﻦﺑﻻ تﺎﺑﺮﺠﻣ
عﻮﻤﺠﻣ ﺐﻄﻟا ﰲ ﺔﻣﻮﻈﻨﳌا
ةﺪﺋﺎﻓ
مﺎﻜﺣﻷا لﻮﺻﻻ مﺎﻜﺣﻹا لﻮﺼﻓ (رﺎﻄﻋ ﺪﻨﭘ حﴍ) ﺪﻴﻔﳌا
I-II ﺔﻨﺴﻟا ﺢﻴﺑﺎﺼﻣ ﺢﻴﺤﺼﻟا ﻊﻣﺎﺠﻟا
ﺐﻟﺎﻃ ﻞﻜﻟ ﻊﺿﻮﳌا بﺎﻫﻮﻟا جاﴪﻟا
جﺎﺘﺤﻣ
naslov djela tefsir
fikh etika fikh jezik
biografija rječnik
rječnik
biografija fetve hadis fikh medicina medicina medicina medicina medicina medicina
fiziognomija
fiziognomija farmacija farmacija medicina medicina fikh
etika
hadis hadis fikh
god. prepisa 1080/1669
1190/1776
1190/1776
1109/1697
1190/1776
1015/1640
1000/1592
982/1574
667/1269
XI/XVII
-- XVI
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
--
-- 1001/1592
1064/1653
-- 880/1475
875/1470
3845
3833-4
3826-7
3844
3804
3805
3888
3892
3897
3920
3946
4017
4075
4094
7564
ناﻮﻴﺤﻟا ةﻮﻴﺣ I-III نآﺮﻘﻟا مﻮﻠﻋ ﻦﻣ بﺎﺒﻠﻟا
ﳾاﻮﻜﻟا يرﺴﻔﺗ راﻮﻧﻷا قرﺎﺸﻣ حﴍ ﰲ راﺮﺑﻷا ﺔﻔﺤﺗ
يوﺎﻀﻴﺒﻟا ﴈﺎﻘﻟا يرﺴﻔﺗ
نﻮﻨﺠﻣو ﲆﻴﻟ
نﺎﺘﺳرﺎﯖﻧ ﺔﻴﺠﻨﻣ ﺔﻟﺎﺳر ءﺎﺸﻧﻻا ةﻮﻬﻗ بﺎﺘﻛ
ﺔﻳﺎﻗﻮﻟا رﺪﺻ - ﺔﻌﻳﴩﻟا رﺪﺻ ﺪﺋاﻮﻔﻟا ﺮﺤﺑ ﻰﻤﺴﳌا رﺎﺒﺧﻷا نيﺎﻌﻣ
ﻂﻴﺤﳌا سﻮﻣﺎﻘﻟا
veterina tefsir
tefsir hadis tefsir
književnost historija tedžvid inša
fikh hadis rječnik
-- 978/1573
791/1391
--
--
-- 986/1578
--
-- 1041/1633
XIV st 921/1515
Mustafa Ejubović, poznatiji pod imenom Šejh Jujo, jedan je od pro- duktivnih pisaca na orijentalnim jezicima iz Bosne i Hercegovine. Živio je na prelazu iz XVII u XVIII stoljeće a slavu pisca stekao je zahvaljujući širokom opusu od najmanje 27 naslova iz raznih naučnih oblasti: usuli-fikha, fikha, nasljednog prava, akaida, sintakse arapskog jezika, stilistike, logike, disputa- cije, leksikografije i propovjedništva.22
Najveći broj Šejh-Jujinih djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj bibli- oteci u Sarajevu. Za Karađoz-begovu biblioteku uvakufljena su 34 djela, od toga 15 autografa a ostala je, ili prepisao ili su bila u njegovom vlasništvu.23
Na nekim rukopisima nalazi se bilješka koju je ispisao njegov učenik i biograf Ibrahim Opijač da je rukopis autograf i da je uvakufljen u Mosta- ru, zajedno sa ostalim djelima autora, pod uvjetom da se nikome ne daje na upotrebu, osim sa svjedokom i zalogom i da se pri tom odredi tačno vrijeme,
O Šejhu Juji više vidi: Hazim Šabanović, "Mustafa b. Yusuf al-Mostari, POF, VIII-IX, Sarajevo, 1958-9., str. 29-35; Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima..., str. 390-400; Muhamed A. Mujić, "Šejh Jujo (1650-1707) u svjetlu književnoistorij- skog materijala", Zora, počasni broj, Mostar 1968/69., str. 219-300.
O rukopisima šejha Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci više vidi: Mustafa Jahić, "Rukopisi djela Šejh-Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci", Anali GHB, XI-XII, Sarajevo, 1985., str. 39-54.
preko koga se rukopis ne smije zadržavati, a u kome se može prepisati - kako bi se mogao i drugima dati na korištenje pod istim uvjetima.24
U ovaj popis uvrstili smo djela (autografe, djela koja je prepisao ili bio njihov vlasnik) koja su u sklopu Karađoz-begove biblioteke uključena u fond Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Samo na nekim od njih nalazi se bilješka njegovog učenika Ibrahima Opijača o uvakufljenju, dok su ostala dje- la koja je Šejh Jujo napisao, prepisao ili samo posjedovao drugim putevima dospjela u Karađoz-begovu biblioteku u Mostaru.
Tabela rukopisa Šejha Juje koji su bili u sastavu Karađoz-begove biblioteke u Mostaru
signatura 3675,1
3855
3858
3860,1
3860,2
3871
3883
3915,1
3957
3974,1
3974,2
3987
4027
3860,3
3860,4
3870
3915,2
naslov djela
ﻲﺟﻮﻏﺎﺴﻳﻻا حﴍ بادﻵا حﴍ ﳾاﻮﺣ ﲆﻋ ﳾاﻮﺣ
لﻮﺻﻷا ﺐﺤﺘﻨﻣ حﴍ ﰲ لﻮﺼﺤﻟا ﺐﺤﺘﻨﻣ
ﺾﺋاﺮﻔﻟا ﺐﻟ حﴍ ﺾﺋاﺮﻔﻟا ﰲ ﻲﻔﺴﻨﻟا مﺎﻣﻻا ﺔﻟﺎﺳر ﲆﻋ خﴍ
لﻮﺻﻷا ةآﺮﳌ لﻮﺼﺤﻟا حﺎﺘﻔﻣ
ﺔﻳﺪﺒﻌﻟا ﺪﺋاﺮﻔﻟا بادﻵا ﰲ ﺔﻴﻔﻨﺤﻟا ﺔﻟﺎﺳر ﲆﻋ ﺔﻴﺷﺎﺣ
ﻊﺿﻮﻟا ﰲ ﺔﻳﺪﻀﻌﻟا ﺔﻟﺎﺳﺮﻟا حﴍ ﲆﻋ ﺔﻴﺷﺎﺣ
ﻲﺟﻮﻏﺎﺴﻳﻻا حﴍ دﻮﻌﺴﳌا بادﻵا حﴍ ﺔﻴﺷﺎﺣ ﲆﻋ حﴍ
يرﺎﺘﺳﻮﻤﻠﻟ
ﺢﺘﻔﻟا بيا ﺔﻴﺷﺎﺣ ﲆﻋ ﺔﻴﺷﺎﺣ ﻲﻨﻐﳌا حﴍ - راﴎﻷا ﺢﺘﻓ
ﺾﺋاﺮﻔﻟا بﺎﺘﻛ نيماﺜﻌﻟا ﺾﺋاﺮﻓ
ﺢﻴﻘﻨﺘﻟا ﻖﺋﺎﻘﺣ ﻒﺸﻛ ﰲ ﺢﻳﻮﻠﺘﻟا لﻮﻄﳌا ﺔﻴﺷﺎﺣ ﲆﻋ ﱄﺎﻴﺨﻟا ﱃﻮﻤﻠﻟ ﳾاﻮﺤﻟا
tema logika disputacija
usuli-fikh
šer. nas. pravo šer. nas. pravo usuli-fikh gramatika etika disputacija logika
disputacija disputacija
usli-fikh
šer. nas. pravo šer. nas. pravo usuli-fikh
stilistika
god. prepisa 1155/1742
--
1110/1698
1119/1707
1103/1691
1103/1691
--
-- 1102/1691
1093/1682
-- 1095/1684
1109/1697
1119/1707
1119/1707
1087/1676
1104/1692
24 يﺪﻨﻓأ ﻒﺳﻮﻳ ﻦﺑا يﺪﻨﻓأ ﻰﻔﻄﺼﻣ ﺔﻣﻼﻌﻟا ﱃﻮﳌا ﺮﻳﺮﺤﺘﻟاو ﺮﻳﺮﻘﺘﻟا ﺐﺣﺎﺻ ﺮﻳﺮﺤﻨﻟا ﻒﻨﺼﳌا ﻂﺨﺑ ﺔﻔﻳﴩﻟا ﺔﺨﺴﻨﻟا هﺬﻫ ﻒﻳﴩﻟا ﻪﺣوﺮﻟ رﺎﺘﺳﻮبم ةماﺴﳌا ةﺪﻠﺒﻟا ﰲ ﻪﺗﺎﻔﻨﺼﻣ ﺮﺋﺎﺳ ﻊﻣ ﺖﻔﻗو ﱃﺎﻋﻷاو ﻞﻓﺎﺳﻷا قﻼﺧ ماﻬﻣﺮﻛأ يرﺎﺘﺳﻮﳌا ﻲﺘﻔﳌا ﻦﻜيم ةﺪﻣ ﻦﻣ ثرﻛا ﻚﺴتم ﻼﻓ ﺎﻬﻛﺎﺴﻣإ ينﻌﻳ ناو ﺪﻫﺎﺸﺑ ﻻا نﺎﻛ ﻦﻣ ﺎﻨﺋﺎﻛ ﺪﺣأ ﱃا ﻊﻓﺪﺗ ﻻ ﻪﻧأ طﴍو ﻒﻴﻄﻠﻟا ﻪﻠﻟا هﺮﻔﻏ ﴩﻋ ﻊﺴﺗ ﺔﻨﺳ ﻢﻴﺣر رﻮﻔﻏ ﻪﻧا ﻢﻳﺮﻜﻟا ﻪﻠﻟا ﲆﻋ ﺮﺟﻻاو عﻼﻃّ ﻻاو عﺎﻔﺘﻧﻻا ﻢﻌﻴﻟ هﺮﺧآ ﱃا ﻊﻓﺪﺗو ﺬﺨﺣﺆﺗ ﻞﺑ ﻪﺧﺎﺴﻨﺘﺳا فﴩﻟا ﲆﻋأ ﻪﻟ ﻦﻣ ةﺮﺠﻫ ﻦﻣ ﻒﻟأو ﺔﺋﺎﻣو (R-3860, l. 2b)
3915,3
3915,4
4071,1
4097
4105,1
4105,2
4105,3
4104,4
4105,5
4105,6
4105,7
4105,8
4594
3638
3755
3847
4071,2
... ﻖﻘﺤﻤﻠﻟ ﳾاﻮﺤﻟا راﻮﻧﻷا ﻊﻟﺎﻄﻣ حﴍ ﲆﻋ ﺔﻴﺷﺎﺣ
ﺔﻴﻘﻄﻨﳌا ﺪﻋاﻮﻘﻟﺎﻴﻓ ﺔﻴﺴﻤﺸﻟا ﺔﻟﺎﺳﺮﻟا ﺪﺋاﻮﻔﻟا ﺮﺤﺑ ﻰﻤﺴﳌا رﺎﺒﺧﻷا نيﺎﻌﻣ
ﺔﻴﺟاﴪﻟا ﺾﺋاﺮﻔﻟا حﺎﺘﻔﳌا ﺺﻴﺨﻠﺗ ةﺮﻇﺎﻨﳌا ﰲ ﺔﻟﺎﺳر
ﺔﻴﻘﻄﻨﳌا ﺪﻋاﻮﻘﻟا ﰲ ﺔﻴﺴﻤﺸﻟا ﺔﻟﺎﺳﺮﻟا ﻊﺿﻮﻟا ﰲ ﺔﻳﺪﻀﻌﻟا ﺔﻟﺎﺳﺮﻟا
ﺔﻴﻔﺴﻨﻟا ةﺪﻴﻘﻌﻟا ﺐﻫاﺬﳌا ﰲ ﺔﻟﺎﺳر ﺔﻤﻜﺤﻟا ﺔﻳاﺪﻫ حﴍ
رﺎﻜﻓﻷا ﺞﺋﺎﺘﻧ ﻮﺤﻨﻟا ﰲ بﺎﺒﻠﻟا خﴍ
راﻮﻧﻷا قرﺎﺸﻣ حﴍ ﰲ راﺮﺑﻷا ﺔﻔﺤﺗ
حﺎﺘﻔﳌا حﴍ - حﺎﺼﳌا
ﻢﻠﻌﺘﳌا ﻢﻴﻠﻌﺗ
stilistika logika logika hadis feraiz stilistika disputacija disputacija disputacija akaid
fikh filozofija usuli-fikh gramatika hadis stilistika etika
--
-- 1099/1688
--
--
--
--
--
--
--
--
-- 1096/1684
755/1354
-- 864/1460
--
Jedan od dobrotvora Počitelja, Ibrahim-paša Počiteljac, poznat kao Šišman Ibrahim-paša25, uvakufio je značajan broj rukopisa za džamiju u Poči- telju, čime je udario temelje prvoj biblioteci u ovom gradu. Na svim rukopi- sima ovoga vakifa nalazi se bilješka na perzijskom jeziku u kojoj se navodi da je rukopis za džamiju u Počitelju uvakufio Ibrahim-paša (bilješka na R-3777, fol. 1a):
Samo na jednom rukopisu (R-661), koji nije bio u sastavu Kara- đoz-begove biblioteke, nalazi se uz bilješku i podatak da je uvakufljen 1083/1672-1673. godine.
Šišman Ibrahim-paša bio je ćehaja Ahmed-paše Ćuprilića, a kasnije beglerbeg Halepa (1668), Egipta (1669), Šama (1673) te serdar Bagdada sve do pred smrt (1676). Više o Ibrahim-paši, njegovoj medresi i biblioteci vidi: Hamdija Kreševljaković, Počitelj na Neretvi, Sarajevo, 1933., 16 str.; Hifzija Hasandedić, "Počitelj na Neretvi u doba turske vladavine", Glasnik VIS-a, Sarajevo, XXXV/1972., br. 10; str. 420; Ismet Kasumović, Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu... str. 229; Evlija Čelebi, Putopis: odlomci o jugoslovenskim zemljama, preveo, uvod i komentar: Mehmed Mujezinović, Sarajevo, 1979., str. 461, bilješka 15; Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knj. III, str. 408.
Više rukopisa iz ove biblioteke sačuvano je sve do danas. Neki od njih, preko Karađoz-begove biblioteke u Mostaru, dospjeli su u Gazi Husrev-be- govu biblioteku u Sarajevu. Drugi su na razne načine dospjeli u Orijentalni institut u Sarajevu26, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Zagrebu27, Arhiv Hercegovine u Mostaru28, Nacionalnu i univerzitetsku biblioteku Bo- sne i Hercegovine29 i Provincijalat hercegovačkih franjevaca u Mostaru.30
Tabela rukopisa Ibrahim-pašine medrese iz Počitelja
signatura 75
563
661
3617
3656
3695
3726
3758
3768
3777
3792
3796
naslov djela
٢٧ ,١٤ ,٨ ,٥ ءﺰﺟ
لﻮﺳﺮﻟا ﺚﻳدﺎﺣأ ﰲ لﻮﺻﻷا ﻊﻣﺎﺟ ﴫﺘﺨﻣ
ﺔﻐﻠﻟا حﺎﺒﺼﻣ حاورﻷا حاﺮﻣ
مﻮﻠﻌﻟا ﺢﻴﺗﺎﻔﻣ ﻦﻣ ﺚﻟﺎﺜﻟا ﻢﺴﻘﻟا حﴍ فﺎﺸﻜﻟا ﲆﻋ ﺪﻴﺴﻟا ﺔﻴﺷﺎﺣ حﺎﺘﻔﳌا ﴫﺘﺨﻤﺣﺎﺒﺼﳌا ءﻮﺿ ﺔﻴﻟﺪﻬﻟا حﴍ ﺔﻳﺎﻨﻌﻟا
ﺔﻳﻮﺒﻨﻟا ﻦﻨﺴﻟا ﻖﺋﺎﻘﺣ ﻦﻋ ﻒﺷﺎﻜﻟا
ﴘﺧﴪﻠﻟ طﻮﺴﺒﳌا مﻮﻠﻌﻟا ﺢﻴﺗﺎﻔﻣ ﻦﻣ ﺚﻟﺎﺜﻟا ﻢﺴﻘﻟا حﴍ رﺎﺒﺧﻷا حﺎﺤﺻ ﰲ ﺔﻳﻮﺒﻨﻟا راﻮﻧﻷا قرﺎﺸﻣ
ﺔﻳﻮﻔﻄﺼﳌا
tema Kur'an hadis rječnik morfologija jezik
tefsir
gramatika
fikh hadis fikh jezik
hadis
god. prepisa
-- 691/1291
--
-- 816/1413
--
--
-- 1043/1633
963/1555
809/1406
835/1431
Orijentalni institut je zapaljen 17. maja 1992. godine kada je izgorio kompletan rukopisni fond Instituta.
"Nekoliko rukopisa iz te biblioteke, porijeklom su iz Egipta, a danas se nalaze u Orijentalnom institutu u Sarajevu, a jedan krasan prepis Kur'ana, iste provenijen- cije, posjeduje Orijentalna zbirka Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu," Mujezinović, Islamska epigrafika..., knj. III, str. 408.
U Arhivu Hercegovine čuva se djelo iz gramatike arapskog jezika Šarõ al-mirāõ (Hifzija, Hasandedić, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, Mostar, 1977., 541, str. 209).
U zbirci rukopisa Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine nalazi se djelo al-Ğawåhir at-tafsír li tuõfa al-amír. Djelo je prepisao Õasan b. ‘Alī al-‘Imādī u Mekki na vratima Darusselam 6. ramazana 936/4. maja 1530. godine (Rs 532).
U Provincijatu hercegovačkih franjevaca nalazi se jedan rukopis iz gramatike arap- skog jezika (Hifzija Hasandedić, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, Provincijat hercegovačkih Franjevaca u Mostaru, br. 33, u rukopisu).
3801
3989
3996
4064
4083
ﻢﻠﺴﻣ ﺢﻴﺤﺻ ﴫﺘﺨﻣ ﲆﻋ حﴍ ﻪﺨﻳﺎﺸﻣو ﺔﻔﻴﻨﺣ بيأ ﻢﻈﻋﻷا مﺎﻣﻻا ﺐﻗﺎﻨﻣ
ﻪﺑﺎﺤﺻأو
صاﻮﺨﻟا مﺎﻫوأ ﰲ صاﻮﻐﻟا ةرد ﺔﻴﻓﺎﺸﻟا حﴍ ﰲ ﺔﻴﻓﺎﻜﻟا ﺞﻫﺎﻨﳌا
ﺔﻳوﻮﻨﻟا ينﻌﺑرأ حﴍ ﰲ ﺔﻴﻬﺒﻟا ﺮﻫاﻮﺠﻟا
hadis biografija
književnost morfologija hadis
-- 1070/1659
--
--
--
Galib Ali-paša Rizvanbegović Stočević, sin Zulfikar-kapetana, rođen je oko 1783. godine. Od 1813. godine, kada postaje kapetan stolačke kape- tanije, počinje njegov javni i kulturni rad u Hercegovini. Ali-paša je podigao mnoge zadužbine s ciljem vjerskog i obrazovnog uzdizanja stanovnika Mo- stara, Blagaja, Foče i drugih hercegovačkih gradova. Između ostalog, uz svoj mekteb na Luci u Mostaru podigao je tekiju nakšibendijskog reda kojem je i sam pripadao.31
Za ovu tekiju uvakufio je 1841. i 1842. godine više primjeraka rukopi- sa koji su, preko Karađoz-begove biblioteke, dospjeli u Gazi-Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu. U njegovim vakufnamama ne nalazimo traga o uvaku-
O njegovoj mladosti ne zna se mnogo. Dosta rano otišao je u svijet da bi se nakon očeve smrti (1805) vratio u Stolac. Zbog pomirljivog odnosa prema reformama u turskoj vojsci (tanzimat), stavljanja na stranu turske vojske u bitki kod Sarajeva 1832. godine protiv Husein-kapetana Gradaščevića i dobrog poznavanja pri- lika u Hercegovini, carskim fermanom od 14. januara 1833. godine, Ali-paša Rizvanbegović je imenovan hercegovačkim vezirom, čime je Hercegovinu dobio na upravu. Tokom svoje vladavine doprinio je unapređenju zemljoradnje, voćarstva i stočarstva u Hercegovini te pomagao unapređenje pčelarstva i stočarstva. Sam Ali- paša bio je veoma pobožan čovjek. Pogubio ga je Omer-paše Latasa u Banjoj Luci 1851. godine gdje je i ukopan. Više o njegovom životu i djelovanju vidi: Safvet-beg Bašagić, Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini, u: Izabrana djela, knj. III, Sarajevo, 1986., str. 343; Ćurić Hajrudin, "Ali-paša Rizvanbegović- Stočević, hercegovački vezir", Godišnjica Nikole Ćupića, XLVI, Beograd, 1937., str. 201-296; Hifzija Hasandedić, Spomenici kulture, str. 102; Isti, "Zadužbine Ali-paše Rizvanbegovića na Buni", Glasnik VIS-a, XXXIX(1976), Sarajevo, br. 1, str. 18-23; Ćurić Hajrudin, "Vakufnama Ali-paše Rizvanbegovića" Glasnik VIS-a, III (1952), Sarajevo, str. 47-53; isti, "Husein Bračković o Ali-paši Rizvanbegoviću i njegovom vremenu", Glasnik VIS-a, V(1954), Sarajevo, br. 4-6, str. 88-92; Kasim Gujić, "Šta je Ali-paša Rizvanbegović uvakufio u prosvjetne i dobrotvorne svrhe", Gajret, XVIII (1937), Sarajevo, br. 2, str. 20-21; Izet Rizvanbegović, "Vakufname i vasijetnama Ali- paše Rizvanbegovića Stočevića", POF 52-53/2002-03, Sarajevo 2004., str. 295-328; Hamdija Kapidžić, Ali-paša Rizvanbegović i njegovo doba, Sarajevo, 2001.
fljenju ovih rukopisa, nego za uvakufljenje znamo na osnovu bilježaka koji se nalaze na samim rukopisima. Bilješka o uvakfljenju obično se nalazi na prvoj stranici rukopisa u kojoj se kaže da je rukopis, tražeći Božije zadovoljstvo, uvakufio za biblioteku svoje tekije u Mostaru. Iznad bilješke nalazi se veći pečat ovalnog oblika u kojem se čita: “ﲇﻋ ﺐﻟﺎﻏ هﺪﺒﻋ - Njegov rob, Ÿālib, ‘Alí.” Pečat je iz 1248/1833. godine.32
Tabela rukopisa biblioteke Ali-pašine tekije u Mostaru
signatura 3589
3626
3646
3669
3670
3680
3716
3737
3738
3743
3747
3752
3781
3763
3793
3799
3840
3879
3891
3893
3901
3930
3935
3947
naslov djela
يرﻐﺻ ﻲﺒﻠﺣ - ﲇﻤﺘﳌا ﺔﻴﻨﻏ ﴫﺘﺨﻣ ﺔﻴﺋﺎﻴﻀﻟا ﺪﺋاﻮﻔﻟا ﲆﻋ ﺔﻴﺷﺎﺣ نيﺎﺟﺮﺠﻠﻟ تﺎﻔﻳﺮﻌﺘﻟا
ﺔﻤﻜﺤﻟا ﺔﻳاﺪﻫ ﲆﻋ يرﻣ ﴈﺎﻗ حﴍ ﲆﻋ ﺔﻴﺷﺎﺣ
حﺎﺘﻔﳌا ﺺﻴﺨﻠﺗ حﴍ - لﻮﻄﳌا
ﺔﻳﺪﻤﺤﳌا ﺔﻘﻳﺮﻄﻟا ﺢﻴﻘﻨﺘﻟا ﻖﺋﺎﻘﺣ ﻒﺸﻛ ﰲ ﺢﻳﻮﻠﺘﻟا
ﺢﻴﺤﺼﻟا ﻊﻣﺎﺠﻟا ﻖﺋﺎﻗﺪﻟا ﺰﻨﻛ حﴍ ﰲ ﻖﺋاﺮﻟا ﺮﺤﺒﻟا
يوﺎﻀﻴﺒﻟا ﴈﺎﻘﻟا يرﺴﻔﺗ
لﻮﺻﻻا ةآﺮﻣ ﲆﻋ ييرﻣزﻻا ﺔﻴﺷﺎﺣ راﻮﻧﻻا قرﺎﺸﻣ حﴍ ﰲ رﺎﻫزﻻا قرﺎﺒﻣ ﺮﻳﺬﻨﻟا يرﺸﺒﻟا ﺚﻳﺪﺣ ﻦﻣ يرﻐﺼﻟا ﻊﻣﺎﺠﻟا رﺎﻜﻓﻻا تﺎﺼﻳﻮﻋ ﻞﺣ ﰲ رﺎﻈﻧﻻا ءﻼﺟ
ﻞﻫّ ﺄﺘﳌا ﺪﺷﺮﻣ
لﻮﺻﻮﻟا تﺎﻗﺮﻣ حﴍ - لﻮﺻﻻا ةآﺮﻣ
ينﻟﻼﺠﻟا يرﺴﻔﺗ ﺔﻳﺪﻣﴪﻟا ﺔﻌﻳرﺬﻟاو ﺔﻳﺪﻤﺣﻻا ﺔﻠﻴﺳﻮﻟا حﺎﺘﻔﳌا ﺺﻴﺨﻠﺗ حﴍ - لﻮﻄﳌا تايرﺨﻟا ﻞﺋﻻد ءﻼﺠﺑ تاﴪﳌا ﻊﻟﺎﻄﻣ
tema
fikh gramatika filozofija fikh stilistika etika usuli-fikh
hadis
fikh tefsir
usuli-fikh hadis hadis logika fikh
usuli-fikh tefsir etika stilistika dove
god. prepisa 1019/1610
--
1163/1750
1110/1698
-- 1019/1610
933/1526
1253/1838
1144/1731
1080/1669
1238/1822
1122/1710
--
--
-- 1237/1821
1164/1750
1222/1807
1050/1641
--
32 ءﺎﺿر هرزوا ﻖﻤﻨﻟوا ﻆﻔﺣ هﺪﻨﺳ ﻪﻧﺎﺨﺒﺘﻛ ﻪﻔﻴﻨﻣ ءﻪﻜﺗ ﺰﻤﻐﻳﺪﻟوا ﻖﻓﻮﻣ ﻪﻨﺳﺎﺸﻧا هدرﺎﺘﺳﻮﻣ ءﻪﻨﻳﺪﻣ ﺔﻔﻳﴩﻟا ﻒﻗﻮﻟا هﺬﻫ
1258 ﺔﻨﺳ يﺪﻨﻟوا يرﻬتمو ﻒﻗو ﺐﺘﻛ ﻮﺒﺷا ﱃﺎﻌﺗ ﻪﻠﻟ (R-4053, fol. 1a)
3962,1
3962,2
3983
4010
4053
4055
4065
4092,1
4092,2
4092,3
7034
نياوﺪﻠﻟ مﻼﻜﻟاو ﻖﻄﻨﳌا ﺐﻳﺬﻬﺗ حﴍ يرﳌ مﻼﻜﻟاو ﻖﻄﻨﳌا ﺐﻳﺬﻬﺗ حﴍ ﲆﻋ ﺔﻴﺷﺎﺣ
ﺦﺘﻔﻟا بيأ
ﻚﻠﳌا ﻦﺑﻻ رﺎﻨﳌا حﴍ ﻚﻠﻣ ﻦﺑﻻ رﺎﻨﳌا حﴍ ﲆﻋ يوﺎﻫﺮﻟا ﺔﻴﺷﺎﺣ
ﺔﻳﺎﻗﻮﻟا حﴍ ﺔﻌﻳﴩﻟا رﺪﺻ ﻚﻟﺎﻣ ﻦﺑﻻ ﺔﻴﻔﻟأ ﱃا ﻚﻟﺎﺴﳌا ﺞﻬﻨﻣ ﱄﺎﻴﺨﻟا ﻮﻴﺷﺎﺣ ﲆﻋ لماﻛ هﺮﻗ ﺔﻴﺷﺎﺣ
ﻲﻬﺘﻨﻜﻟا ﴫﺘﺨﻣ حﴍ ﲆﻋ نيﺎﺟﺮﺠﻟا ﺔﻴﺷﺎﺣ
ﺪﻀﻌﻠﻟ ﺪﻀﻌﻠﻟ ﻲﻬﺘﻨﳌا ﴫﺘﺨﻣ حﴍ ﺐﺟﺎﺤﻟا ﻦﺑﻻ ﻲﻬﺘﻨﳌا ﴫﺘﺨﻣ لﻮﻄﳌا ﲆﻋ نيﺎﺟﺮﺠﻟا ﺔﻴﺷﺎﺣ
logika logika
usuli-fikh usuli-fikh fikh gramatika akaid
usuli-fikh usuli-fikh
usuli-fikh
sintaksa
--
-- 1072/1661
-- 1091/1680
1183/1769
950/1543
--
--
-- 814/1411
Prema popisu knjiga iz decembra 1949. godine Karađoz-begova bibli- oteka je posjedovala 738 bibliografskih jedinica, od toga 526 rukopisa i 212 štampanih knjiga.33 Ovaj broj se ne slaže sa podacima Zapisnika o reviziji fonda Gazi Husrev-begove biblioteke, iz 1950. godine, dakle iste godine kada je Karađoz-begova biblioteka uključena u njen fond, prema kojem je sadrža- vala 552 kodeksa rukopisa i 272 knjige štampane na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.34 Na osnovu baze podataka rukopisa Gazi Husrev-begove
Neposredno prije prenošenja Karađoz-begove biblioteke u Sarajevo, izvršen je popis njenog knjižnog fonda. Popis je uradio Bešir Pintul u decembru 1949. godine, a naslovljen je kao "Spisak knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru". Ovaj popis sadrži šest kolona i to: redni broj, naziv djela, ime pisca, sadržaj, rukopis ili štampa i primjedba. Popisani su prvo rukopisi, a zatim štampane knjige. Redni broj u ovom popisu odgovara starom inventarskom broju pod kojim je određena knjiga bila registrovana u Biblioteci. Ovom spisku nedostaju prva dva lista a čuva se u Arhivu Gazi Husrev-begove biblioteke (Arhiv Gazi Husrev-begove biblioteke, V/1-3). Hafiz Mahmud Traljić je, 1977. godine, u Hadžijskoj džamiji u Sarajevu pronašao inventar knjiga Karađoz-begove biblioteke u Mostaru, koji, najvjerovatnije, nije popis o kojem je ovdje riječ (Fejzulah Hadžibajrić, "O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove bibli- oteke", Anali GHB, V-VI (1978.), str. 62.)
Vakufska direkcija u Sarajevu je 1950. godine osnovala komisiju za pregled i popis fondova Gazi Husrev-begove biblioteke. U Zapisniku rada ove komisije konstatuje se, nakon navođenja broja knjiga da „od gornjeg broja rukopisa i štampanih djela na istočnim jezicima navedenim pod 1 i 2 otpada na Karađoz-begovu biblioteku, koja je u martu ove godine prenesena iz Mostara u Sarajevo, 552 rukopisa i 272 štampana
biblioteke, do sada je katalogizirano 520 rukopisa iz ove biblioteke u kojima se nalaze 856 djela.
U fondu rukopisa zastupljena su djela iz enciklopedistike, kur’anskih i hadiskih disciplina, dogmatike, zbornika dova, osnova šerijatskog prava, ali i medicine, matematike i drugih naučnih disciplina.35
Detaljnijim uvidom u ovaj fond zaključujemo da je Biblioteka posje- dovala djela prepisana u trinaestom36 i četrnaestom stoljeću37, da su ovdje pohranjeni autografi bosanskih pisaca38, djela napisana ili prepisana u Kara- đoz-begovoj medresi39 kao i drugim medresama Mostara40, Počitelja41, Sara- jeva42 i drugih gradova.
Kako smo naprijed spomenuli, Karađoz-begova biblioteka je radila do 1934. godine. Te godine umro je njen posljednji bibliotekar hadži Mehmed- ef. Spahić43, a biblioteka je zatvorena. Nakon prestanka sa radom, biblioteka je bila u dosta lošem stanju. Smještena u neuvjetnim prostorijama, bez naro- čitog nadzora, bila je izložena opasnosti da je zadesi sudbina mnogih biblio- teka i drugih kulturnih ustanova u Bosni i Hercegovini toga perioda.
Pošto su neki naslovi u međuvremenu i otuđeni, a da bi se sačuvao pre- ostali fond, Biblioteka je početkom 1950. godine prenesena i pripojena Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Na rukopisima postoje stari brojevi sa oznakom (K). Inventarisana je u knjizi stalnog inventara rukopisa Gazi Hu- srev-begove biblioteke pod brojevima 3569-4113.
Skoro svi rukopisi Karađoz-begove biblioteke su kataloški obrađeni i pohranjeni u depoima Gazi Husrev-begove biblioteke. Dio rukopisa je, nekim drugim načinom i putevima završio u drugim ustanovama. Tako, u
djela. Ova se biblioteka vodi odvojeno". (Arhiv Vakufske direkcije u Gazi Husrev- begovoj biblioteci br. 3072; V-8-2.
U Karađoz-begovoj biblioteci je, u odnosu na temu, najviše djela iz jezika (199), sli- jede: fikh (142), etika (64), tefsir i njiževnost (po 47), akaid (42), logika (41), hadis
(40), disputacija (35), fetve (32), usuli-fikh (29), rječnik (24), tesavvuf (20) itd. 36 R-563; R-3836; R-3838; R-3873; R-3949.
37 R-478; R-3638; R-3816; R-3819; R-3854; R-3941.
38 R-4006; 3858; 3855; 3858; 3883; 3940.
39 R-3785; R-3956.
40 R-3855; 3915; 3987; 3957.
41 R-3999.
42 R-3982,3
43 Mustafa Hadžimulić, „Islamske javne zgrade turskog perioda u Mostaru“, Novi Behar, X/19336-37., br. 20-22, str. 274.
Arhivu Hercegovine se nalaze tri kodeksa rukopisa iz ove biblioteke44 a u Bošnjačkom institutu u Sarajevu45 poznato djelo Bošnjaka Hasana Imamo- vića ينﳌﺎﻌﻟا بر ﺐﻴﺒﺣ ةرﺎﻳز ﱄا ﻦﻳﺮﻓﺎﺴﳌا ﻞﻴﻟد/Vodič onome ko želi posjetiti mezar mi- ljenika Gospodara svjetova/ koje je Handžić našao u Karađoz-begovoj bibli- oteci 1932. godine i spomenuo ga u radu objavljenom u Glasniku Vrhovnog Starješistva IZ-e.46
Ključne riječi: Karađoz-begova biblioteka, rukopisi, Mostar, Šejh Jujo, Admed-aga daru-s-eade, Ibrahim-paša Počiteljac, Počitelj, Derviš-paša Bajezidagić, Ali-paša Rizvanbegović Stočević.
Summary
Manuscripts of the Karadjoz-bey library in Mostar
The founder of the Karadjoz-bey library in Mostar was hadji Muhammed-bey, son of Ebu Sead, known as Karadjoz-bey. Based on his vakufnama from the 977/1570 we could say that he was the biggest endower of Mostar and Herzegovina.
He endowed eleven codices of manuscripts and with vakufnama he prescribed the way of using manuscripts from the Library.
Many other public and private libraries were added to this Library. The most important of these libraries, by their collection and number, were the library from the medresa of Ahmed son of Ali, then darus-seadet, Šejh Jujo’s, Šišman Ibrahim-pasha’s from Počitelj, Ali-pasha Rizvanbegović from the town of Stolac and other libraries. The functioning of this library ended in the year 1934. At the beginning of 1950 the collection of this Library were united with the collection of the Gazi Husrev-bey library in Sarajevo. (552 codices of manuscripts and 272 printed books on Arabic, Turkish and Persian languages)
44 R.318, inv. br. 164; R-319, inv. br. 173 i R-369, inv. br. 259.
Fehim Nametak, Salih Trako, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih ruko- pisa iz zbirke Bošnjačkog instituta, Bošnjački institut, Zurich - Sarajevo, 2003., svezak II, kat. br. 734, str. 82
Mehmed, Handžić, „Nekoliko dragocjenih rukopisa u Krađozbegovoj bibioteci u Mostaru“.Glasnik IVZ Kraljevine Jugolavije, II/1934., br. 2, str. 635-636.
In the collection of manuscripts of this library could be found ency- clopedic works, works on Qur’an and Hadith, dogmatic, collection of dua, principles of Shari‘a law, medicine, mathematics and scientific discipline. Thanks to the Karadjoz-bey Library from Mostar many invaluable works were preserved from perishing.
R-3581, fol. 1a.
R-3777, fol. 1b.
R-3813, fol. 1b-2a.
R-3871, fol. 1a.