Nusret Kujraković

050:008(497.6=163.43*)

016:050(497.6)



ĐULISTAN KNJIŽEVNOHISTORIJSKA MONOGRAFIJA I BIBLIOGRAFIJA


Sažetak


Ovaj rad bavi se književnohistorijskom monografijom i bibliografijom Đulista- na, prvog bošnjačkog časopisa za žene. Skroman je doprinos bibliografiji časopisa u Bosni i Hercegovini. Đulistan je izlazio u periodu mart-maj 1926. godine. Njegov je značaj prvenstveno kulturno-historijski i jedan je od važnih događaja u bošnjačkoj kulturi i historiji između dva svjetska rata. Predstavljao je svojevrsno glasilo bošnjač- kog feminističkog pokreta koji se oformio oko njega na temeljima islamskog femi- nizma. Institucionalni okvir spomenutog pokreta bili su Đulistanovi akcioni odbori, sastavljeni od muške i ženske sekcije. Promovirao je umjerenu modernističku orijen- taciju i srednji put između radikalnog i konzervativnog pristupa rješenju bošnjačkog ženskog pitanja. To je put evolutivnih promjena putem prosvjete, a ne revolucionarih prevrata. Njegova afirmacija autorskih priloga Bošnjakinja, historijski je značajna. Đulistan nije, zbog kratkog tromjesečnog vremenskog trajanja, odigrao značajniju ulogu u rješavanju bošnjačkog ženskog pitanja.


Ključne riječi: Đulistan, časopis, bibliografija, žensko pitanje, emancipacija.


Uvod


Suočavanje s izazovima moderniteta u razdoblju od 1878. do 1941. godi- ne Bošnjaci doživljavaju na poseban način, i nije ga moguće uspoređivati sa slučajem ostalih naroda u Bosni i Hercegovini. Valjalo je, u okrilju zapadno- evropskih kulturoloških obrazaca, prema kojima su iskazivani kontinuirani otpor i averzija, pronaći prihvatljiv i adekvatan način moderniziranja boš- njačkog društvenog života. Bošnjačkoj inteligenciji nametnulo se pitanje pro- jektiranja narodnog napretka u novim okolnostima i u duhu novog vremena.

U rješavanju tadašnjih vitalnih nacionalnih pitanja bošnjačkog naroda, kao što su, npr., ekonomija, vakufi, reintepretacija šerijata, nošnja, ispoljila su se dva pristupa: modernistički i tradicionalistički. Prvi je zagovarao refor- miranje i moderniziranje sveukupnog bošnjačkog društvenog života, dok je drugi promovirao konzerviranje i očuvanje postojećih tradicionalnih obrazaca življenja.1


1 Vidi opš.: Fikret Karčić, Društveno-pravni aspekti islamskog reformizma, Sarajevo, 1990. Enes Karić, Prilozi za povijest islamskog mišljenja u BiH u 20. stoljeću, El-Kalem, Sarajevo, 2004.


Pitanje bošnjačke žene, po mišljenju skoro svih ondašnjih polemičara, označeno je kao najvažnije društveno pitanje kod Bošnjaka. Uzroci podre- đenosti Bošnjaka u tadašnjem jugoslavenskom društvu, njihove ekonomske i kulturne zaostalosti viđeni su, pored ostalog, i u onovremenom položaju Bošnjakinje u porodici i društvu. Konstatirana je njezina nepismenost, pasiv- nost i isključenost iz društvenih tokova, posebno kad se radi o zaposlenju i zaradi sredstava za život. Promjena tog položaja bošnjačke žene, reformiranje i moderniziranje njezinog društvenog statusa putem kulturne preobrazbe i socijalne uključenosti i mobilizacije, po ocjeni modernista, zasigurno bi pri- donijelo bošnjačkom narodnom napretku i općem blagostanju. U tom smislu vođene se žučne rasprave i polemike o socijalnoj emancipaciji Bošnjakinja u vremenu od 1918. do 1941. godine.2 Pojedine grupacije polemičara okupljale su se oko određenih postojećih listova ili su čak inicirale pokretanje novih. U cilju poboljšanja položaja bošnjačkih žena, u spomenutoj kulturno-historij- skoj situaciji, došlo je do pokretanja Đulistana 1926. godine, prvog bošnjač- kog časopisa za reformu kulturnog i socijalnog života Bošnjakinja.

Njegovoj pojavi prethodilo je konstituiranje stanovitog feminističkog pokreta s izazitim obilježjima islamskog feminizma.3 Ovaj rad bavi se knji- ževnohistorijskom monografijom i bibliografijom Đulistana.4



Pojava Đulistana


Đulistan je prvi bošnjački časopis za socijalno i kulturno pridizanje muslimanske žene.5




  1. Vidi: Nusret Kujraković, Žensko pitanje i socijalni položaj Bošnjakinje u BiH između dva svjetska rata, magistarski rad, 2009., neobjavljeno.

  2. Ideja o pokretanju lista za žene i konstituiranje ovog pokreta, pored drugih uzroka, može se smatrati i kao rezultat blage kampanje u prilog emancipacije u listu Gajret iz 1925. i polemike o bošnjačkom ženskom pitanju na stranicama Večernje pošte krajem oktobra 1925. godine. Vidi: Gajret, IX/1925, br. 24, str. 370 i 372; Večernja pošta, br. 1290-1295

od 21-26.10.1925. godine.

  1. Književnohistorijska monografija i bibliografija Đulistana urađena je po uzoru na monografije Behara i Bisera. Vidi: Muhsin Rizvić, Behar - književnohistorijska mono- grafija, Svjetlost, Sarajevo, 1971. i Emina Memija, Lamija Hadžiosmanović, Biser - književnohistorijska monografija i bibliografija, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine,1998. Autor ovog rada objavio je članak o gledištima Đulistana o bošnjačkom ženskom pitanju. Vidi: Nusret Kujraković, Đulistan - prvi bošnjački ženski časopis, Diwan, časopis za kulturu, god.XIII, br. 29-30, april 2010, str. 150-155.

  2. Đulistan znači ružičnjak. Ova riječ sastoji se od perzijske riječi gul-ružica i sufiksa stan za građenje imenica mjesta. Vidi: Abdulah Škaljić, Turcizmi u srpskohrvatskom-hrvatsko- srpskom jeziku, Svjetlost, Sarajevo, 1983, str. 256.


Njegovoj pojavi prethodilo je organiziranje svojevrsnog prosvjetiteljskog feminističkog pokreta, čiji je inicijator i pokretač Ahmed Ljubunčić. Zami- šljeno je da časopis bude organ/glasilo ovog pokreta, a njegov institucionalni okvir akcioni odbori po gradovima širom Bosne i Hercegovine i Sandžaka. Glavni cilj pokreta jeste „da riješimo naše najvažnije socijalno pitanje, pita- nje naše žene“.6 Na temelju stajališta saradnika Đulistana, naročito Ahmeda Ljubunčića, razložno je konstatirati da se ovaj feministički pokret temeljio na islamskom feminizmu, jer je promovirao emancpaciju Bošnjakinja u duhu islamskih propisa i rekonstrukciji bošnjačkog društva „na sliku i priliku onome gigantskom arapskom društvu prije devet stoljeća, čija moć i slava stajahu za uzor cijelome svijetu.“7

Moto ovog pokreta, kako su ga nazvali sami inicijatori8, bile su riječi nekog sociologa „U mlijeku matera leži budućnost naroda“.9

Institucionaliziranje pokreta u akcionim odborima imalo je za cilj oku- pljanje saradnika, prijatelja i simpatizera, a, što je još važnije, i sistemsko i zajedničko djelovanje svih zainteresiranih društvenih činilaca. Upravo, zapostavljenost, površnost, nesistematičnost i razjedinjenost inteligencije u rješevanju bošnjačkog ženskog pitanja bile su glavne zamjerke inicijatora i saradnika Đulistana. Prvi Đulistanov akcioni odbor osnovan je u Sarajevu sredinom februara 1926. godine. Sastojao se od 18 članova i činile su ga muška i ženska sekcija. Poslije njegovog osnivanja u Sarajevu je pokrenuta trenutačna prosvjetiteljska akcija putem analfabetskih tečajeva.

Akciju su predvodili mladi i poletni ljudi, koji su udarali temelje „za kulturno i socijalno razvijanje našeg zaostalog muškog, a naročito ženskog društva.“10 Drugi akcioni odbor Đulistana konstituiran je u Mostaru 21. 02. 1926. godine. Činile su ga muška i ženska sekcija. Ženska sekcija imala je 9 članica, a predsjednica je bila Uzejfa-hanuma Hadžiomerović.11 Uprkos



  1. Ahmed Ljubunčić, Kulturno i socijalno podizanje naše žene, Đulistan, I/1926, 03. 03.

1926, br. 1, str. 10. Također, važnost ovog pitanja akcentirana je u: Uredništvo, Uvodna riječ, Đulistan, I/1926, 03. 03. 1926, br. 1, str. 1 i Mustafa Bećirbegović, "Potreba

zajedničkog rada inteligencije i uleme", Đulistan, I/1926, 16. 05. 1926, br. 3, str. 45.

  1. Ahmed Ljubunčić, nav.čl., str. 10.

  2. O tome vidi: Ibrahim Džafčić, Naš ideal, I/1926, 03. 03. 1926, br. 1, str. 8; Listak,

Đulistan, I/1926, br. 1, str. 16 i br. 2, str. 32.

  1. Vidi, Listak, Đulistan, I/1926, br. 1, 03. mart 1926, str. 16.

  2. Listak, Đulistanov Akcioni odbor u Sarajevu, Đulistan, I/1926, 03. 03. 1926, br. 1, str. 16.

  3. Listak, Đulistanov Akcioni odbor u Mostaru, Đulistan, I/1926, 03. 03. 1926, br. 1, str.

16. Formiran je dan poslije uspješnog predavanja Ahmeda Ljubunčića u Derviš-pašinoj džamiji u Mostaru na poziv mostarskog antialkoholičarskog društva Svijest. Predavanje je bilo posvećeno pokretu i ciljevima Đulistana, a bilo je prisutno preo 600 Bošnjakinja. Vidi: Listak, Predavanje našeg urednika u Mostaru, I/1926, 03. 03. 1926, br. 1, str. 16.


velikoj kampanji koju je vodio Ahmed Ljubunčić po raznim mjestima prije pojave prvog broja Đulistana i u kasnijem periodu, nema podataka o osniva- nju sličnih odbora u drugim gradovima.12

Pojava Đulistana13, prvog časopisa za žene u Bošnjaka, koji se zalagao za „opštu jednakost između muškarca i žene u muslimanskom društvu“14,

„jedan je od najvažnijih događaja u našoj muslimanskoj kulturnoj historiji.“15 Časopis je naišao na odobravanje, pozitivne reakcije i recepciju bošnjačke intelektualne zajednice.16

Pokretač časopisa bio je Ahmed Ljubunčić. Izlazio je jedanput mjesečno u Sarajevu. Izašla su svega tri broja: prvi je izašao 03. 03. 1926., drugi 01. 04. 1926. i treći 16. 05. 1926. god. Glavni i odgovorni urednik u prva dva broja bio je Ahmed Ljubunčić, a u trećem broju pridružio mu se Malik Kulenović. Prvobitno sjedište redakcije i administracije bila je Salomova palača III/22, a kasnije Piruša ulica br. 5 u Sarajevu. Štampala ga je štamparija „Obod“ Sara- jevo, smještena u Krekovoj ulici 4 preko puta nekadašnje Zemaljske banke u Aleksandrovoj ulici. Godišnja preplata časopisa iznosila je 50, polugodišnja 30, a po jednom broju 5 jugoslavenskih dinara. U čast Đulistana napisane su dvije pjesme.

U jednoj od njih stoje i ovi stihovi:



Noć je prošla, nema jada, Već je grano beli dan Bajan miris slušaj sada To miriše Đulistan. 17


  1. Vidi: Listak, "Odjek naše akcije u provinciji", Đulistan, I/1926, br. 1, 03. mart 1926, str.

16; Listak, Putovanje g. Ahmeda Ljubunčića, Đulistan, I/1926, 16. 05. 1926, str. 48.

  1. Izlazak prvog broja najavljen je u: Gradska hronika, Jugoslavenski list, 02. 02. 1926, br.

26, str. 5. Izvještavajući o osnivanju Đulistanovog akcionog odbora u Sarajevu i pokre- tanju istoimenog časopisa, redakcija Jugoslavenskog lista uputila je apel muslimanskim društvima i čitaonicama da se priključe ovom sarajevskom odboru i da pomognu njegov rad. Vidi: "Muslimanskim društvima i čitaonicama", Jugoslavenski list, 13. 02. 1926, br. 36, str. 5. Vijest o izlasku prvog broja Đulistana sa sadržajem priloga objavljena je u: "Književnost", Pravda, glasilo Muslimanske narodne organizacije, 09. 03. 1926, br. 10/ VIII, str. 5.

  1. Listak, "Braćo i sestre!", I/1926, br. 2, 01. april 1926, str. 32.

  2. Vidi, Listak, Đulistan, I/1926, br. 2, 01. april 1926, str. 32.

  3. Zejna Hodžić iz Mostara, "Utisci", Đulistan, I/1926, br. 1, 03. mart 1926, str. 7; Listak,

Odjek naše akcije, Đulistan, I/1926, br. 2, 01. april 1926, str. 32.

  1. Omer F. Čampara, "Đulistan", Đulistan, I/1926, br. 1, 03. mart 1926, str. 9. Pjesmu Đuli- stanu posvetio je i Ilijas Dobarhodžić iz Bijelog Polja u Sandžaku. Vidi: Đulistan, I/1926, br. 3, str. 46.


Đulistanov program je orijentiran na bošnjačku ženu, a njegovi glavni ciljevi su njezina kulturna i socijalna emancipacija i napredak. Pod kulturnom emancipacjom podrazumijevalo se školovanje i opće obrazovanje (ne samo vjersko), a socijalna je označavala uključivanje žene u društvene tokove, njeno pripremanje za rad i privređivanje izvan kuće u korist općeg blago- stanja društva i vlastite materijalne neovisnosti od muškarca. Na taj način izvršilo bi se moderniziranje i reformiranje tadašnjeg nepovoljnog socijalnog statusa bošnjačke žene. Otklonila bi se njena društvena isključenost i izola- cija i omogućila njena društvena angažiranost i afirmacija. Šire obrazloženje programske orijentacije lista dato je u uredničkoj Uvodnoj riječi, koja je pla- sirana u prvom broju. U njoj je akcentirano:

„Naš list je uglavnom namijenjen našoj obitelji, našem domu, našem famelijarnom životu - jednom riječi našem muslimanskom ženskinju. Tu je po našem uvjerenju široko polje djelovanja, gdje treba valjano i mnogo raditi, da naš ženski svijet podignemo na što veći stupanj znanja i umijeća, kako bi u poslu i u narodu, u društvu i familiji s vremenom mogle zauzeti svoje dolično mjesto i kako bi bile u porodici najrazumnije drugarice svojih muževa, dobre i uzorite majke svoje djece, kratko rečeno, dosljedne kćeri uzvišenog islama.“18

Sukladno svojim programskim zadacima, Đulistan je objavio najviše radova koji su tretirali bošnjačko žensko pitanje, zatim tekstove o islamu, školstvu i prosvjeti, te književne priloge.

Oko Đulistana okupili su se tadašnji utjecajni intelektualci i intelektualke različite profilacije i nacionalne pripadnosti. Spomenimo, npr., Safvet-bega Bašagića, Šemsudina Sarajlića, reisa Džemaludin-ef. Čauševića, Ahmeda i Saliha Ljubunčića19, Jovanku Šiljak itd. Konstatirajući nedovoljnu, skoro sporadičnu i individualnu pojavu angažiranosti bošnjačke žene u poboljšanju svog položaja u porodici i društvu, Đulistan je insistirao na uključivanju žena u društveni proces rješavanja ženskog pitanja i plasirao njihove priloge na svojim stranicama. Tako su u Đulistanu zastupljeni radovi i književni prilozi Umije Vranić, Nire B. Filipović, Šefike Nesterin Bjelevac, Asije Kavazović i Kajdafe Efice.20 Bila je to značajna kulturna pojava u bošnjačkom društvu.21


  1. Uredništvo, "Uvodna riječ", Đulistan, I/1926, (03. 03. 1926.), br. 1, str. 1.

  2. O životu i djelovanju Saliha Ljubunčića vidi: Zlatko Hasanbegović, Muslimani u Zagre- bu 1878.-1945. Medžlis Islamske zajednice u Zagrebu i Institut za društenih znaosti Ivo Pilar, Zagreb, 2007., str. 142-147.

  3. O životu i pjesništvu navedenih saradnica. Vidi: Ajša Zahirović, Od stiha do pjesme, Tuzla, 1985.

  4. Aktiviranje i mobilizacija bošnjačkih žena u rješevanju vlastitog položaja zatražena je u nekoliko Đulistanovih priloga: Uredništvo, "Uvodna riječ", Đulistan, I/1926, (03. 03. 1926.), br. 1, str. 1; Abdurahman Nusret, "Reč ženi", Đulistan, I/1926, br. 1, str. 7; Salih Ljubunčić, "Zaboravljeni i napušteni rod", Đulistan, I/1926, br. 2, 01. april 1926, str. 22-24.


U grafičkom pogledu Đulistan slijedi ustaljene načine kompozicije i prezentiranja građe. Naslovna strana podijeljena je na dva dijela. U gornjem dijelu je naziv lista i impresum. Značenje naziva ovog časopisa simbolizira ruža koja je upletena u slova naziva. Impresum je ostao isti sve vrijeme tra- janja lista. Naslov lista ja na vrhu zaglavlja, a ispod je podnaslov: „Časopis za socijalno i kulturno pridizanje muslimanske žene“. Ispod toga u lijevom uglu je ime glavnog i odgovornog urednika, u sredini ime odgovorne osobe za štampariju Obod, a u desnom uglu informacija o visini preplate. Ispod toga na dvije horizontalne linije u lijevom uglu stoji oznaka broja, u sredini mjesto i datum izlaženja, i u desnom uglu godište. Na naslovnoj stranici štampan je sadržaj ovog lista.

Datiranje je bilo sve vrijeme po gregorijanskom računanju vremena. Štampan je latinicom, a, pored ijekavice, objavljeno je nekoliko radova na ekavici. Đulistan je sadržajno podijeljen na dva dijela - prednji u kojem su primani tekstovi iz raznih oblasti, i Listak, koji je bio namijenjen za sitnije priloge, vijesti iz kulture i uredništva. Na posljednjoj stranici korica bile su smještene reklame. To je bio način osiguranja finansijskih sredstava za potrebe uređivanja i štampanja ovog časopisa. Boja korica prvog broja bila je zelena, drugog ljubičasta, a trećeg narandžasta. Svaki broj imao je 16 stranica.



Književni prilozi


Obim književnih priloga objavljenih u Đulistanu nije velik s obzirom na kratak period izlaženja. Najzastupljenije su pjesme, zatim slijede pripovijet- ke, male priče i dosjetke. Objavljen je neznatan broj narodnih poslovica i mudrih izreka.

Šemsudin Sarajlić bio je najpoznatiji pjesnik koji objavljuje pjesme u Đulistanu pod pseudonimom Karanfilaga.22 Objavio je dvije ljubavne pjesme: Čežnja23 i Daleko je...24 U pjesmi Čežnja Sarajlić pjeva o svojoj dragoj, iska- zuje svoja ljubavna osjećanja i čežnju zbog još neostvarene sreće koju stalno sanja. U toj pjesmi on pjeva:



„Često sanjam našu sreću, A ta samo da se sniti,

Da ćemo se nekad, dušo, Razumiti, zagrliti


  1. O njegovom životu i radu. Vidi: Emina Memija, Lamija Hadžiosmanović, nav. dj., str. 98.

  2. Karanfilaga: "Čežnja", Đulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 11.

  3. Karanfilaga: "Daleko je...", Đulistan , I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 11.


Stani, kaži: dokle tako Ubijaćeš srce moje? Kaži, dokle čekaćemo

Sretne čase za nas dvoje?“



U pjesmi Daleko je... Sarajlić ispoljava pozitivno raspoloženje i stanovitu dozu optimizma glede ostvarenja vlasite sreće i susreta s voljenom osobom, bez obzira na očite prepreke. Pjesnik poručuje da je borba za njeno ozbiljenje trajna i neizbježna:



„Daleko je sreća naša, Daleki su do nje puti, Nit se može do nje doći Nit se od nje otrgnuti.“



Đulistan je objavio i proznu pjesmu svog pokretača Ahmeda Ljubunčića Srce tvoje duše25, u kojoj pjeva o sreći djevojke koju treba potražiti u ljubavi. Pjesma je savjetodavnog i edukativnog karaktera. Tako Ahmed veli:

„Stisni oči i pogledaj u dubinu duše svoje i poslušaj glazbu u prostoru vrelih grudi. Tamo je svijet. Kraljevstvo. Carstvo. Kozmos. Tamo u misteriji tvoga svijeta, djevojko mlada, čuje se pjesma srca tvoga - himna ljubavi. Tamo se sjaji kraljevski tron i na njemu sjedi Njezino Veličanstvo.“

Abdurahman Nusret iz Sarajeva objavio je dvije pjesme Reč ženi26 i Mi nismo.27 Obje govore u prilog emancipacije žena, o kojoj se tada uvelike raspravljalo. U prvoj se pjesmi Abdurahman, u duhu onovremenih moderni- stičkih mislilaca među Bošnjacima, zalaže za emancipaciju bošnjačke žene i njenu afirmacju u društvenom životu.

Po njemu, žena treba zbaciti okove tradicije, osvijestiti se i biti društveno angažirana, svjesna svoje veličine i dostojanstva, odmah stupiti u odlučnu akciju za poboljšanje svog statusa u porodici i društvu:



„Oslobodi se, ženo, letargije svoje,

Prezri one što telesne tvoje vrline veličaju i broje,



  1. Ahmed Ljubunčić: "Srce tvoje duše", Đulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 27-28.

  2. Abdurahman Nusret: "Reč ženi", Đulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 7.

  3. Abdurahman Nusret: "Mi nismo", Đulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 24.


Budi izvor svetlosti i duha, A ne vašar šarenoga ruha.



Ničije sredstvo ne budi

Da te posljednji muškarac omalovažava i sudi,

Čovečanstvu nove vrednote pruži,

S ljubavlju dostojanstvo majke združi.“



Iz pjesme Mi nismo vidljivo je da Abdurahman naglašava šta žene tre- nutno jesu, šta neće, a šta hoće da budu. On oslikava tadašnji položaj žene uspoređujući ga prolaznim stvarima kao što su cvijet, vrt ruža, blijesak i pehar slasti. Sve to ima prolaznu i kratkotrajnu vrijednost. On se buni protiv toga i traži da žene zauzmu svoje odgovarajuće mjesto u društvu i da zajedno s muškacima grade bolju budućnost. Tako on veli:



„Mi hoćemo s čovjekom da kročimo Da društveni razvitak ne kočimo Otkrile smo riznicu svoje duše

Pod nama se truli temelji ruše.“



Abdurahman je protiv isključenosti i ovisnosti žena od muškaraca. To se vidi iz narednog stiha iste pjesme:



„Mi ćemo zato dati snage i poriva Da žena postane nezavisno biće

Iz kojeg ljudstvu čovječanska ljubav sviće.“



Ideja promjene dotadašnjeg položaja žene i njezine pune društvene uključenosti i afirmacije prisutna je kod R. Softić iz Travnika u pjesmi Tebi.28 Autor poziva žene na akciju pjevajući:



„Ne znaš da je došlo proleće tvoje Kojeg si čekala,

I da su prošli dani u kojima si

Čeznula-plakala.


  1. Softić R.: "Tebi", Đulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 45.


Ustaj sestro, zapoj i ti pesmu novu Proleća sveg!

Ne tuguj, ne čezni, već pokaži polet Srca mladenačkog!“



Husnija Čengić iz Sarajeva na stranicama Đulistana objavio je pjesmu Šapat prošlosti.29 Pjesma ima poučni karakter. Na temelju posmatranja starog groblja, prepunog simbola, autor sugerira prolaznost svijeta. Đulistan je oba- vio pjesmu S. A. Burine iz Mostara Sen greha.30 Riječ je o razbludnom životu punom grijeha.

Tri pjesnikinje plasirale su svoje priloge u Đulistanu. Šefika Bjelevac oglašava se jednom pjesmom Dođu časi.31 Pjesma je liriski intonirana, puna je melanhonije, neke sjete i prisjećanja, žudnje za nečim izgubljenim, dalekim, a tako potrebnim: „Da ogrije srca naša, naše duše da okrijepi.“



Kajdafa Efica iz Mostara javlja se dvije pjesme Uz proljeće32 i U svetoj noći.33

Pjevajući o radosti zbog dolaska proljeća i buđenja novog života, pjesni- kinja se nada da će i u njenom životu doći do promjena, do novog sunca na njenom nebu:



„I ja bijah leptir s pregršti snova,

Al' ih zima pokri s mramornijem ledom. Proljeće se budi i na mome nebu

Zasjati će valjda novo sunce jednom.“



Pjesma U svetoj noći govori o čarima i darovima ramazanske noći Lej- letu-l-Kadr. Svi su posvećeni molitvi i dovi tražeći od Svevišnjeg uslišenje molbi, bezbrojnih i raznovrsnih. Autorica vjeruje da rad donosi napredak, što se vidi u njenim stihovima:





  1. Husnija Čengić: "Šapat prošlosti", Đulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 44.

  2. Burina S.A.: "Sen greha", Đulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 29.

  3. Šefika Bjelevac: "Dođu časi", Đulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 19.

  4. Kajdafa Efica: "Uz proljeće", Đulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 27.

  5. Kajdafa Efica: "U svetoj noći", Đulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 34.


„Noć Lejlei Kadra - tajanstvena, sveta, Serdžade su pune mnogih koji mole, Oprost, ljubav, sreću da im Višnji poda, I utješi srca i njihove bole.



Molila sam i ja života i snage, Za sve što nam doba novo nosi,

Da osnaži krošnje stabla, našeg mlada Koje plodom rada - vremenu prkosi.“



Sarajka Asija Kavazović oglašava se u Đulistanu s dvije pjesme Bolesnoj prijateljici u bolnici34 i Predvečerje.35

Prva pjesmu posvetila je svojoj bolesnoj prijateljici koja čezne za domom, majkom i zavičajem. Kroz pjesmu se nazire nebriga za stanje drugih, odnosno da zdrav bolesnog ne razumije. Druga pjesma prikazuje dolazak predvečerja, zalazak sunca, rađanje mjeseca i zvijezda. Kao da neka tuga i žal izviru iz pjesme:


„Nestalo je sunca za daljinom plavom, Izišao mesec sa bojom krvavom.

Sva priroda drhti u njegovom sjaju. Slavuljak bigliše i mirisnom gaju

I zvezde izlaze u srebrenom sjaju, A sunce se gubi za daljinu plavu.“


Đulistan je objavo jednu ljubavnu pjesmu Zavet36 Mar. Božić-Spaićeve iz Vukovara, kao i pjesmu Proljetni akordi37 Salihe Smailbegović, učenice iz Sarajeva. Saliha u svojim mladenačkim stihovima, prepunih optimizma, navješćuje dolazak boljih vremena i zore novog dana:


„A nas zove miris đula Da u složnu, marnu radu


  1. Asija Kavazović: "Bolesnoj prijateljici u bolnici", Đulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 26.

  2. Asija Kavazović: "Predvečerje", Đulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 43.

  3. Spaićeva Mar. Božić: "Zavet", Đulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 46.

  4. Saliha Smailbegović: "Proljetni akordi", Đulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 39.


Pokažemo braći svuda, Što pčelice male znadu. Stog se marno okupljamo, Oko našeg Đulistana

Da zarudi rodu dragom, Skoro zora novog dana!“


Đulistan je objavio dvije priče Šemsudina Sarajlića: Stara pjesma38 i Objava na vratima.39 Prva priča posvećena je jednom nesretnom Dedi iz ugledne gradske porodice koji se zaljubio u begovsku kćerku. Beg saznaje o njihovoj ljubavi i namjeri Dede da mu ukrade kćer, te odluči da je uda za drugoga. Dedo je pokušao s prijateljima da presretne svatove i da otme svoju dragu, ali nije uspjelo. Shrvan od tuge i žalosti za voljenom djevojkom, Dedo je napustio rodni kraj i otisnuo se u bijeli svijet, od Bosne, preko Bugarske, do Istanbula, gdje je prodavao novine i zarađivao za život. Na kraju se, ipak, vraća u jednu bosansku kasabu u kojoj bi po danu prodavao novine, a večeri bi provodio u kafani prisjećajući se prošlih dana uz starinske bosanske pjesme. U priči „Objava na vratima“ Sarajlić portretira socijalni život žena koje su, obično nezaposlene izvan kuće, svakodnevno činile zijarete jedne drugima.

Taj adet, u suštini dobar, zbog pretjerivanja imao je i svoje loše poslje- dice. Jedna mlada domaćica odlučila je da na vratima kuće okači natpis da prima ženske posjete samo četvrtkom. To je naišlo na osudu ženske popu- lacije. Sazvana je svojevrsna ženska konferencija kod sestre Zlate na kojoj se vijećalo o tom slučaju. Vagane su loše i dobre strane. Zaključeno je da jedna delegacija uglednih žena posjeti tu domaćicu i nagovori je da skine tu objavu s vrata i drži se starih običaja. U razgovoru s njima mlada domaćica je naglasila da ona želi da racionalizira svoje vrijeme i da joj je cilj da jedan dan prima posjete, tri dana radi kućne poslove, a tri dana da čini zijarete drugim ženama. I pored stanovitih poteškoća, na kraju je većina žena prihvatila ovu novu modu, a kad ona pređe u običaj, ništa je ne može iskorijeniti.

Prijevodna književnost zastupljena je u sva tri broja Lejlom40, pričom iz Indije od Aleksandra R. Rangabea, a u prijevodu Osmana Aziza. Priča opisuje događaje u Indiji iz polovine 19. stoljeća. Iz objavljenog nedovršenog teksta ne može se razaznati o čemu se tačno radi, ali moglo bi se kazati da je to ljubavna priča Lejle i nekog mladića.


  1. Šemsudin Sarajlić: "Stara pjesma", Đulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 4-5.

  2. Šemsudin Sarajlić: "Objava na vratima", Đulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 20-22.

  3. Rangabe Aleksandar R.: "Lejla", preveo Osman-Aziz, Đulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 12-13; 01. april 1926, br. 2, str. 30-31; 16. maj 1926, br. 3, str. 46-47.


Edukativnog i poučnog sadržaja jeste i priča Jedna po jedna41 Sejfudina Sijerčića iz Sarajeva. Naglasak priče je na školovanju i obrazovanju žene. Bogatstvo je od danas do sutra, a nauka je trajna. Doktor Ahmed oženio se siromašnom i učenom Safijom, a ne bogatom ali neškolovanom Avdaginom Fatimom. Đulistan je, kao i drugi tadašnji listovi, posvetio dužnu pažnju narodnom blagu, narodnoj lirskoj i proznoj književnosti. Dominiraju male narodne priče, dosjetke, anegdote i mudre izreke. Sakupljač je M. Đumugija.



Muslimanska žena, obrazovanje, porodica


Tekstovi Đulistana o muslimanskoj ženi, o potrebi njezinog školovanja i savremenog odgoja, i o porodičnom životu su najbrojniji. Oni obrađuju tada aktualno bošnjačko žensko pitanje i normativne su naravi. Iz njih se može zaključiti po kojim uzusima treba pristupiti reformiranju i moderniziranju statusa Bošnjakinje u javnom i porodičnom životu. Tu spadaju uvodnici uredništva, zatim radovi dr. Safvet-bega Bašagića, Saliha i Ahmeda Ljubun- čića, Ibrahima Džafčića, Nire Bećirbegović-Filipović i Jovanke Šiljak. Na taj način Đulistan se uključio u tadašnje polemičke rasprave o muslimanskom ženskom pitanju.42

Mustafa Bećirbegović iz Bugojna ističe da je za uspjeh emancipacije muslimanskih žena nužan zajednički rad inteligencije i uleme. On konstatira da se na oslobođenju i kulturnom podizanju muslimanke radilo neznatno, površno i bez sistema. Dobro naroda mora biti na srcu i inteligencije i uleme. U tom pravcu moraju zajednički djelovati. Perom. Govorom. Primjerom.

Posebno treba istaknuti rad Nire Bećirbegović-Filipović iz Bugojna pod naslovom Odgojna uloga žene u društvu. Ona je jedina Bošnjakinja od saradnica Đulistana, koja je otvoreno ilustrirala svoja gledišta o emancipaciji muslimanske žene. Ona ne prihvata uzuse moderne evropske emancipacije žene, koja je, kako ona kaže, veće ropstvo od našeg. Odbacila je akciju trenu- tačnog i revolucionarnog otkrivanja muslimanki i stupanja u društveni život.



  1. Sejfudin Sijerčić: "Ja sam jedna po jedna", Đulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str.

42-43.

  1. Programska orijentacija, glavni ciljevi i metodološki pristup Đulistana vidljiv je iz sljedećih autorskih priloga: Jovanka Šiljak, "Svojim sestrama", Đulistan, I/1926, br. 1, str. 6 i "Muslimanka i žensko pitanje", br. 2, str. 28-29; Ibrahim Džafčić, "Naš ideal", Đulistan, I/1926, br. 1, str. 8, Ahmed Ljubunčić, "Kulturno i socijalno podizanje naše žena", Đulistan, I/1926, br. 1, str. 9, Salih Ljubunčić, "Zaboravljeni i napušteni rod", Đulistan, I/1926, br. 2, str. 22, Safvet-bega Bašagić, "Žene su ures svojih muževa", Đuli- stan, I/1926, br. 1, str. 3, br. 2, str. 19 i br. 3, str. 35; Nira B. Filipović, "Odgojna uloga žene u društvu", Đulistan, I/1926, br. 2, str. 24-25 i Sadruddin, "Položaj žene u islamu", s njemačkog preveo Malik Kulenović, Đulistan, I/1926, br. 3, str. 41.


Zalažući se za evolutivni put rješenja bošnjačkog ženskog pitanja, ista- knula je da je prosvjeta/obrazovanje sredstvo za pripremanje bošnjačkih žena za prekoračenje kućnog praga i vršenje raznih poslova u društvu.43 Ukrako, Đulistan promovira umjerenomodernističku orijentaciju i srednji put između radikalnog i konzervaivnog pristupa rješenju bošnjačkog ženskog pitanja. To je put evolutivnih promjena putem prosvjete, a ne revolucionarih prevrata.44

Porodični savjeti za sretan bračni život i uspješno vođenje domaćinstva mogu iščitati iz tekstova Jergović Svetlane i Bernadikovske B. Jelice. Dr. Salih Uđvarlić iz Dervente, u svom uratku Poziv učiteljicama i učenicima45, poziva bošnjačku inteligenciju da se uključi u prosvjećivanje muslimanskih masa, a posebno apelira na školovane Bošnjakinje da više porade na opi- smenjavanju bošnjačkih žena. To je jedan od uvjeta kulturnog i ekonomskog napretka muslimanskog društva u Bosni i Hercegovini.

O savremenom odgoju muslimanskog ženskinja u duhu islama pisao je Ibrahim Džafčić u svom radu Naš ideal.46 Riječ „savremeno“, po mišljenju autora, ne znači bubikopf, šimi, suknje, ples i druge poroke evropskog druš- tva. Kao uzor za emancipaciju muslimanke navodi primjer Sukejne, kćerke imama Husejna i praunuke Muhameda, a. s., koja je bila naslavnija žena svog vremena po ljepoti, obrazovanju i dobrim djelima. To je ideal reformističkog kruga inteligencije okupljene oko Đulistana.

O moralnom odgoju djece pisala je Sarajka Umija Muftić.47 Istaknula je trenutno ekonomsko i moralno propadanje društva i porodice. Jedan od nači- na da se to spriječi jeste moralni odgoj i školovanje mlađih naraštaja. Po njoj, presudan je odgovarajući porodični, školski i društveni odgoj djece. Majka je odgajateljica, to je njezina misija. Ona treba razviti kod djeteta moralnu svi- jest. Njezina je obaveza „da u djetinjoj duši izgradi teren na kojem će vrijedni učitelj nesmetano nastaviti svoj pedagoški rad.“ 48 Osim porodičnog, veoma je važan i školski odgoj i rad učitelja, kao i drugih društvenih činilaca.

Salihagić A. oglasio se u Đulistanu tekstom Majka49, u kojem veliča nji- hovu uogu i doprinos u historiji Bošnjaka, počev od odgajanja do očuvanja svete tradicije ljubavi prema rodu i domovini.



  1. Vidi opš.: Nira B. Filipović, nav. čl., str. 24-25.

  2. Vidi više: Nusret Kujraković, nav. čl., str. 152-154.

  3. Uđvarlić dr. Salih: "Poziv učiteljicama i učenicima", Đulistan, I/1926, 16. maj 1926, br.

3, str. 38-39.

  1. Ibrahim Džafčić, nav. čl., str. 8.

  2. Muftić Umija: "Moralni uzgoj djeteta", Đulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 26-27.

  3. Muftić Umija: nav. čl., str. 26.

  4. Salihagić A.: "Majka", Đulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 11-12.


Islam


Prilozi o islamu neizbježni su dio u svim bošnjačkim listovima i glasilima između dva svjetska rata. To ne treba čuditi, jer je islam igrao vrlo značajnu ulogu u životu tadašnjih muslimana. Objavljivanje tekstova o islamu imalo je za cilj oživljavanje i jačanje vjerskog duha. Đulistan je u sva tri broja objavio uratke o islamu. Njihovi autori spadali su u krug modernista i reformista. Ovakva autorska orijentacija uklapala se u programsku koncepciju časopisa. Od objavljenih radova o islamu najznačajnija su dva vaza reisa Džemaludina ef. Čauševića, poznatog vjerskog moderniste, reformatora i prosvjetitelja, koji se snažno zalagao za poboljšanje položaja muslimanske žene.50 Prvi je objavljen u nastavcima u prva dva broja, a drugi u trećem broju.

Prvi reisov vaz jeste razrada i tumačenje 36. ajeta kur’anske sure En- Nisa.51 Sadrži jedanaest zapovijedi i, kako veli reisu-l-ulema, temelj je usavr- šenog ćudoređa muslimana, njegovog etičkog kodeksa. Radi se o sljedećim zapovijedima: obožavanje samo Allaha Uzvišenog, zabrani širka, činjenje dobročinstva rediteljima, i rođacima, i siročadi, i siromasima, i komšijama bližnjim, i komšijama daljnjim, i drugovima, i putnicima namjernicima i onima koji su u vašem posjedu. Ajet se završava isticanjem da Allah Moćni ne voli one koji se hvale i ohole.

Reis to tumači ovako: „Ima ih pa se ističu: ja zauzimam visoki položaj, imam toliko bogatstvo, kuće, konje, automobile. To je fehur; a ovamo ako se radi o koristi ljudske zajednice, nema ga; ako se radi, da štogod doprinese u korist opće zajednice, da se podigne kakav zavod ili dom, njega nema.“ 52

U trećem broju objavljen je reisov vaz o potrebi brige za unutrašnju i vanjsku čistoću. Nije dovoljno održavati samo čistoću tijela, nego se mora njegovati i čistoća srca i duše.53

O uratku Ibrahima Džafčića pod naslovom Naš ideal već je bilo riječi.54


  1. O djelovanju reisa vidi: Enes Karić, Mujo Demirović, Reis Džemaludin Čaušević, Pro- svjetitelj i reformator, knjiga 1, El-Kalem, Sarajevo, 2002. Interesantno je napomenuti da je list Večernja pošta br. 1384 od 13. 02. 1926. godine u rubrici Lokalna hronika na str. 7 donio vijest o tome da će reis Čaušević u Begovoj džamiji održati predavanje o socijal- nom pitanju muslimanske žene s islamskog gledišta.

  2. "Reisov vaz", Đulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 1-3 i br. 2, str. 18. Štampanje ovog vaza u Đulistanu, koji je održan 19. februara u Begovoj džamiji u Sarajevu najavio je Jugoslavenski list. Vidi: "Gradska hronika", Jugoslavenski list, 20. 02. 1926, br. 42, str. 4

  3. "Reisov vaz", Đulistan, I/1926, br. 2, str. 18.

  4. Vidi: "Reisov vaz", Đulistan, I/1926, br. 3, str. 35-36.

  5. Džafčić je bio angažiran na polju kulturnog i socijalnog napretka bošnjačkog naroda.

Osnivač je muslimanskog kulturnog i potpornog društva Spas u Banjoj Luci 1919. Napisao je raspravu Uzroci propadanja muslimanskog ženskinja, Banja Luka, 1919.


To je tekst izrazito reformističke i modernističke orijentacije. Autor tvrdi da su bosanskohercegovački muslimani nakonzervativniji dio muslimana u svi- jetu, te da pridaju veliki značaj vjerskom formalizmu i da se slijepo i kruto drže nerazumnih, besmislemih tradicija i nastranih običaja, koji nemaju veze s islamom. Raditi na njihovom iskorjenjivanju najpreča je zadaća reformato- ra. Islam je, kako naglašava Džafčić, potaknuo islamske učenjake na mnoga znanstvena otkrića, a posredno je generirao ervopski humanizam i renesansu. Njegove vrijednosti mogu se iskoristiti u oblasti kulturnog i ekonomskog napretka bosanskih muslimana, a posebno savremenog odgoja ženskinja.

Nedžmudin-bej Huseinović, univerzitetski profesor iz Carigrada, zasi- gurno porijeklom iz naših krajeva, oglasio se radom O ramazanu.55 Autor se bavi razlozima zbog kojih je post propisan. Jedan od razloga jeste suzbijanje čovjekove strasti i životinjskih nagona u njemu.

O položaju žene u islamu pisao je Sadruddin, urednik Muslimanske revi- je, koja je izlazila u Berlinu.56 Shodno svojoj koncepciji rješenja aktualnog ženskog pitanja, Đulistan je objavio ovaj rad koji je prožet duhom i idejama islamskog reformizma i modernizma. Autor je naglasio prirodnu i društve- nu jednakost i ravnopravnost žena i muškaraca, podastirući odgovarajuće kur'anske ajete (Kur'an, 2/228, 4/1, 30/21).


Ostali prilozi


Zapažen je prilog o Tadž Mahalu i Alhambri, znamentim spomenicima islamske kulture i civilizacije pod naslovom Od Tadža do Alhambre.57 To je prijevod s engleskog Malić Mirze Abdurahmana, rodom iz Dalmacije, studen- ta orijentalistike u Parizu i konvertite na islam.

Sarajka Desanka Plavšić oglasila se s dva priloga. Prilog Čekanje58 jeste prozni sastav koji pjeva o ljubavi, o draganu, o tanahnim osjećanjima iščeki- vanja njegovog dolaska i željenog susreta s njim. Drugi prilog pod naslovom Đurđevdan59 posvećen je iščekivanju tog praznika.

Osiječanin Ahmed Knopp donosi odlomke iz knjige Plave sanje60, Sarajlija Emil Petrović u svom tekstu U našem životu61 raspravlja o starom



  1. Huseinović Nedžmudin-bej: "O ramazanu", Đulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 28.

  2. Vidi: Sadruddin, "Položaj žene u islamu", Đulistan, I/1926, br. 3, str. 41.

  3. Malić Mirza A.: "Od Tadža do Alhambre", prijevod, Đulistan, I/1926, 16. maj 1926, br.

3, str. 36-38.

  1. Plavšić Desanka: "Čekanje", Đulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 43-44.

  2. Plavšić Desanka: "Đurđevdan", Đulistan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 38-39.

  3. Knopp Ahmed: "Ulomci iz Plavih sanja", Đulistan , I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 39-40.

  4. Petrović Emil: "U našem životu", Đulistan, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 25.


filozofskom pitanju šta je to istinska ljepota. Naglašava da je stvarna ljepota ljepota srca i duše, a ne vanjska, kako to obično svijet misli. Hodžić Zejna iz Mostara u tekstu Utisci62 iznosi svoju radost i oduševljenje i velika očekivanja od pojave Đulistana.


Rubrika Listak


Svaki broj Đulistana sadrži rubriku šarolikog sadržaja pod imenom Listak. Tu su plasirane vijesti i odgovori iz uredništva i informacije o kultur- nim zbivanjima, osobama, knjigama i časopisima. Služio je kao svojevrsna spona između čitalaca i redakcije. Najviše pažnje posvećeno je aktivnostima Đulistanovih akcionih odbora na terenu. Plasirane su vijesti o osnivanju akci- onih odbora u Sarajevu i Mostaru i prosvjetiteljskim putovanjima Ahmeda Ljubunčića po raznim gradovima BiH, zatim o odjeku akcije u provinciji.63

U drugom broj Listak objavljuje pisma podrške i zahvale koja su upućiva- na uredništvu od čitalaca iz raznih dijelova Bosne i Hercegovine; najavljuje se proslava 35-ogodišnjica književnog rada Bašagića, informira se o osnivanju Omladinskog udruženja u Sarajevu. Iz uredništva plasirana je informacija o preseljenju redakcije u nove prostorije u Ul. Piruša br. 5 , te se mole saradnici da ubuduće na tu adresu šalju svoje uratke. Također, saradnici se informiraju da se zbog preobilnog materijala neki njihovi radovi nisu mogli objaviti u ovom broju, te se mole da ubuduće šalju kraće radove.64

U trećem broju Listak, u podrubrici Kulturne i razne vijesti, donosi vijest o knjizi Edhema Bulbulovića Sveislamski kongres i pitanje hilafeta, zatim vijest o smrti Elen Key, poznate švedske spisateljice i feministkinje, vijest o listu Ženski pokret, koji izlazi u Beogradu, i Muslimanskoj reviji, koja se izdaje u Berlinu. Izviješteno je o predavanjima urednika Ljubunčića i Kule- novića. Iz uredništva plasirani su odgovori saradnicima u vezi sa njihovim poslanim prilozima. Navode se saradnici iz Sarajeva, Mostara, Banja Luke, Gacka, Kupresa i Zenice.65



Zaključna razmatranja


Đulistan ima prvenstveno kulturno-historijski značaj u bošnjačkoj kul- turnoj historiji između dva svjetska rata. Predstavljao je svojevrsno glasilo bošnjačkog feminističkog pokreta koji se oformio na temeljima islamskog



  1. Hodžić Zejna: nav. čl., str. 7.

  2. Vidi: "Listak", Đulistan,I/1926, br. 1, str. 16.

  3. Vidi: "Listak", Đulistan, I/1926, br. 2, str. 32.

  4. Vidi: "Listak", Đulistan, I/1926, br. 3, str. 47-48.


feminizma. Institucionalni okvir spomenutog pokreta bili su Đulistanovi akci- oni odbori, komponirani od muške i ženske sekcije. Đulistan je promovirao umjerenu modernističku orijentaciju i srednji put između radikalnog i konzer- vaivnog pristupa rješenju bošnjačkog ženskog pitanja. To je put evolutivnih promjena putem prosvjete, a ne revolucionarih prevrata.

Vrijednost Đulistana ogleda se i u činjenici da je afirmirao radove ženskih suradnica. Njegova afirmacija autorskih priloga Bošnjakinja historijski je zna- čajna. Ipak, zbog kratkog tromjesečnog vremenskog trajanja (mart-maj1926.) nije odigrao značajniju ulogu u rješavanju bošnjačkog ženskog pitanja. Ovaj rad skroman je doprinos bibliografiji časopisâ u Bosni i Hercegovini.


Bibliografija Đulistana


    1. Književni prilozi


      1. Poezija


  1. Abdurahman Nusret: Reč ženi, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 7.

  1. Abdurahman Nusret: Mi nismo, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 24.

  1. Bjelevac Šefika Nesterin: Dođu časi, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 19.

  1. Burina S.A.: Sen greha, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 29.

  1. Čampara F. Omer: Đulistan, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 9.

  1. Čengić Husnija: Šapat prošlosti, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 44.

  1. Dobarhodžić Ilijas: Đulistanu, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 45-46.

  1. Kajdafa Efica: Uz proljeće, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 27.

  1. Kajdafa Efica: U svetoj noći, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 34.

  1. Kavazović Asija: Bolesnoj prijateljici u bolnici, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 26.

  1. Kavazović Asija: Predvečerje, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 43.

  1. Ljubunčić Ahmed: Srce tvoje duše, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 27-28.

  1. Sarajlić Šemsudin: Čežnja, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 11.

  1. Sarajlić Šemsudin: Daleko je..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 11.


  1. Smailbegović Saliha: Proljetni akordi, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 39.

16. Softić R.: Tebi, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 45.

  1. Spaićeva Mar. Božić: Zavet, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 46.


2. Proza-pripovijetke


  1. Rangabe Aleksandar R.: Lejla, preveo Osman-Aziz, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 12-13; 01. april 1926, br. 2, str. 30-31; 16. maj 1926, br.

3, str. 46-47.

  1. Sarajlić Šemsudin: Stara pjesma, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 4-5.

  2. Sarajlić Šemsudin: Objava na vratima, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str.

20-22.

  1. Sijerčić Sejfudin: Ja sam jedna po jedna, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str.

42-43.


    1. Sitniji književni prilozi


      1. Male priče i dosjetke


  1. Anegdota o čorbi: sabrao Đugumija M., I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 31.

  2. Arap i Englez: sabrao Đugumija M., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str.

13-14.

  1. Carsko raspoloženje: sabrao Đugumija M., I/1926, 03. mart 1926, br. 1,

str. 14.

  1. Dobar odgovor: sabrao Đugumija M., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 14.

  2. Dobro vjeruje: sabrao Đugumija M., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 13.

  3. Hladnokrvnost: sabrao Đugumija M., I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 31.


2. Narodno blago


  1. Baba i koza: I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 14.

  2. Dvije-tri narodne: zabilježio S.Š., I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 47.

  3. Narodne poslovice: I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15.

  4. Orah i sreća: zabilježio M. Đugumija, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str.

14-15.

  1. Umorih se...: zabilježio S.Š., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 14.


3. Mudre izreke i narodne poslovice


  1. Balzak: Mati je takav jedan pojam..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15.

  2. Hadisi-šerif (Muhamed, a.s.): Najbolji je onaj..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15.

  3. Horacije: Izrečenoj riječi..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15.

  4. Mulabdić Edhem: Jedan neprijatelj..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15.

  5. Sokrat: Nadvladaj samoga sebe..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15.

  6. Šekspir: Gdje su riječi kratke..., I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 15.


    1. Muslimanska žena, obrazovanje, porodica


  1. Bašagić dr. Safvet-beg: Žene su ures svojih muževa, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 3; 01. april 1926, br. 2, str. 19-20.; 16. maj 1926, br. 3, str. 35.

  2. Bećirbegović Mustafa: Potreba zajedničkog rada inteligencije i uleme, I/1926, 16. 5.1926, br. 3, 44-45.

  3. Bernadikovska B. Jelica: O svađi i poljubcu u braku, I/1926, 16. maj 1926., br. 3, str. 40.

  4. Filipović-Bećirbegović Nira: Odgojna uloga žene, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 24-25.

  5. Jergović Svetlana: Domaćica, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 10.

  6. Jergović Svetlana: Domaćica(zdravlje), I/1926, 01. april 1926, br. 2, str.

30.

  1. Ljubunčić Salih: Zaboravljeni i napušteni rod, I/1926, 01. april 1926, br.

2, str. 22-24.

  1. Muftić Umija: Moralni uzgoj djeteta, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str.

26-27.

  1. Ljubunćić Ahmed: Kulturno i socijalno podizanje naše žene, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 9-10.

  2. Salihagić A.: Majka, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 11-12.

  3. Šiljak Jovanka: Muslimanka i žensko pitanje, I/1926, 01. april 1926, br.

2, str. 28-29.

  1. Šiljak Jovanka: Prosvjećujte se!, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 40-41.

  2. Šiljak Jovanka: Svojim sestrama, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 6.

  3. Uđvarlić dr. Salih: Poziv učiteljicama i učenicima, I/1926, 16. maj 1926., br. 3, str. 38-39.

  4. Uredništvo: Uvodna riječ, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 1.

  5. Uredništvo: Poziv žene, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 17.


    1. Islam


  1. Džafčić Ibrahim: Naš ideal, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 8.

  2. Huseinović Nedžmudin-bej: O ramazanu, I/1926, 01. april 1926, br. 2,

str. 28.

  1. Reisov vaz (Džemaludin Čaušević): I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 1-3;

    1. april 1926, br. 2, str. 18.

  2. Reisov vaz (Džemaludin Čaušević): I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 35-36.

  3. Sadruddin: Položaj žene u islamu, preveo M. Kulenović, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 41-42.


    1. Ostali prilozi


  1. Hodžić Zejna: Utisci, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 7.

  2. Knopp Ahmed: Ulomci iz „Plavih sanja“, I/1926, 16. maj 1926, br. 3,

str. 39-40.

  1. Malić Mirza A.: Od Tadža do Alhambre, prijevod, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 36-38.

  2. Petrović Emil: U našem životu, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 25.

  3. Plavšić Desanka: Čekanje, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 43-44.

  4. Plavšić Desanka: Đurđevdan, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 38-39.

  5. Uredništvo: Jedna dična proslava, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 33-34.


    1. Zanimljivosti i vijesti iz Uredništva (rubrika Listak)


      1. Zanimljivosti


  1. Anonim: „Moslemische Revue“, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 48.

  2. Anonim: Bašagićeva proslava u Sarajevu, I/1926, 01. april 1926, br. 2,

str. 32.

  1. Anonim: Đulistanov akcioni odbor u Mostaru, I/1926, 03. mart 1926, br.

1, str. 16.

  1. Anonim: Đulistanov akcioni odbor u Sarajevu, I/1926, 03. mart 1926, br.

1, str. 16.

  1. Anonim: Elen Key umrla, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 48.

  2. Anonim: Jedno uspjelo predavanje, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 48.

  3. Anonim: Novo udruženje Omladinski klub u Sarajevu, I/1926, 01. april 1926., br. 2, str. 32.


  1. Anonim: Odjek naše akcije u provinciji, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str.

16.

  1. Anonim: Predavanje našeg urednika u Mostaru, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 16.

  2. Anonim: Proslava tridesetpete godišnjice rada G. Bašagića, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 16.

  3. Anonim: Putovanje g. Ahmeda Ljubunčića, I/1926, 16. maj 1926, br. 3,

str. 48.

  1. Anonim: Upozorenje učenicima i učenicama, I/1926, 16. maj 1926, br. 3,

str. 48.

79. D.P.: „Ženski pokret“, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 48.

  1. M.K.: Emil Petrović: „Lirika nemirnih snova“, I/1926, 16. maj 1926, br.

3, str. 48.

  1. M.K.: Sveislamski kongres i pitanje hilafeta, I/1926, 16. maj 1926, br. 3,

str. 47-48.

  1. Stjepanović Marica: Poziv našem uredniku iz Glamoča, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 16.

  2. Uđvarlić dr. Salih: Pismena priznanja uredniku, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str. 32.

  3. Zuhrić M. Omer: Pismena priznanja uredniku, I/1926, 01. april 1926, br.

2, str. 32.


2. Vijesti iz Uredništva


  1. Anonim: Iz Administracije, I/1926, 03. mart 1926, br. 1, str. 16.

  1. Anonim: Iz Uredništva i administracije, I/1926, 01. april 1926, br. 2, str.

32.

  1. Anonim: Iz Uredništva, I/1926, 16. maj 1926, br. 3, str. 48.


Index imena u bibliografiji


A Kavazović, Asija: 10, 11

Abdurahman, Nusret: 1, 2


B

Balzak: 33

Bašagić, dr. Safvet-beg: 39, 68, 76

Bećirbegović, Mustafa: 40 Bernadikovska, B. Jelica: 41 Bjelevac, Šefika Nesterin: 3 Burina, S.A.: 4


Č

Čampara, F. Omer: 5

Čaušević, Džemaludin (Reisov vaz): 57, 58

Čengić, Husnija: 6


D

D.P.: 79

Dobarhodžić, Ilijas: 7


DŽ

Džafčić, Ibrahim: 55

Đugumija, M. 22, 23, 24, 25, 26, 27,

31


F

Filipović-Bećirbegović, Nira: 42


H

Hodžić, Zejna: 60

Horacije: 35

Huseinović, Nedžmudin-bej: 56


J

Jergović, Svetlana 43, 44


K

Kajdafa, Efica: 8, 9

Karanfilaga: 13, 14,

Knopp, Ahmed: 61


LJ

Ljubunčić, Ahmed: 12, 47

Ljubunčić, Salih: 45


M

M.K.: 80, 81

Malić, Mirza A.: 62 Muftić, Umija: 46

Mulabdić, Edhem: 36


P

Petrović, Emil: 63

Plavšić, Desanka 64, 65


R

Rangabe, Aleksandar R.: 18


S

S.Š., 29, 32

Sadruddin: 59

Salihagić, A.: 48

Sarajlić, Šemsudin: 19, 20

Sijerčić, Sejfudin: 21

Smailbegović, Saliha: 15

Softić, R.: 16

Sokrat: 37

Spaićeva, Mar. Božić: 17 Stjepanović, Marica: 82


Š

Šekspir: 38

Šiljak, Jovanka: 49, 50, 51


U

Uđvarlić, dr. Salih: 52, 83


Z

Zuhrić, M. Omer: 84



Summary



ĐULISTAN – A LITERARY-HISTORICAL MONOGRAPH AND BIBLIOGRAPHY


This article offers a literary-historical monograph and bibliography of Đulistan, the first Bosniak magazine for women. As such it also represents a modest contribution to bibliography of Bosnian periodicals. Đulistan was published between March to May 1926. The magazine is significant mainly from the point of cultural history as its publication represents an important event between the two world wars. The publication served as a voice of the Bosniak feminist movement which emerged around and was based on an Islamic feminism. The institutional framework of the movement were Đulistan's action boards consisting of men's and women's sections. The maga- zine promoted a moderately modernist orientation and a middle way between radical and conservative approaches to resolving the Bosniak woman ques- tion. This path of changes has been effected through education and evolution, not revolution. The role of the magazine in promoting articles by Bosniak women is of historical significance. However, Đulistan did not play a greater role in addressing the question of Bosniak women due to its short life of only three months.

1

ANALI GHB 39/2010, (31), 273-296