Ocjene i prikazi

GLAGOLSKI ASPEKT U PERZIJSKOM I BOSANSKOM JEZIKU /

Sabaheta Gačanin. - Sarajevo : Orijentalni institut u Sarajevu, 2010. - 127 str. (Posebna izdanja XXXI).

Monografija Sabahete Gačanin prerađena je verzija njene magistarske radnje Kontrastivna analiza glagolskog aspekta u perzijskom i bosanskom jeziku. To je opsegom nevelika, ali sadržajem značajna radnja u kojoj se prvi put kontrastiraju načini izražavanja glagolskog vida u bosanskom i perzij- skom jeziku. Cilj studije nije podrobno opisati vid u dva promatrana jezika, već pokazati na konkretnim primjerima iz perzijskog, prikupljenim iz ogra- ničenoga, ali dovoljno raznovrsnog korpusa, njihove prevodne ekvivalente u bosanskom jeziku primjenjujući kontrastivnu metodu analize. Na taj se način ukazuje na sličnosti i razlike u pogledu izražavanja vidskih značenja u ta dva jezika.

U polazištima za analizu autorica je uzela u obzir relevantne radove o gla- golskom vidu u perzijskom i u slavenskim jezicima, kao i teorijske rasprave o toj gramatičkoj kategoriji u drugim jezicima. Temi je pristupila poglavljem o glagolskom aspektu kao općelingvističkoj kategoriji prikazujući je u svjetlu savremenih tumačenja. U vlastitom osvrtu na ta savremena lingvistička tuma- čenja aspekta autorica obrazlaže da svoj stav bazira na onima koja uzimaju za pretpostavku interakciju glagolskog vida i ostalih kategorija pridruženih glagolu. Time je postavila polazište za opis vida u bosanskom i perzijskom jeziku u svojoj studiji. U tom pregledu, predočenom na desetak stranica, autorica pokazuje da je u bosanskom jeziku glagolski vid u jednoj mjeri lek- sikalizirana kategorija budući da ga već u svome obliku reflektira infinitiv glagola, ali istodobno ističe da se ta kategorija ne može uklopiti u opoziciju svršeno/nesvršeno (perfektivno/imperfektivno) kao jednu jezičku univerzali- ju. Naime, sam oblik glagola nije uvijek dovoljan da se utvrdi je li neki glagol perfektivan ili imperfektivan, već se do tog saznanja dolazi sagledavanjem glagolskog oblika u kontekstu i u korelaciji s drugim dijelovima rečenice. Autorica tako pokazuje da glagolski aspekt u bosanskom jeziku promatra ne samo kroz njegov morfološki nego i sintaktički karakter.

S druge strane, u perzijskom jeziku infinitiv glagola ne sadrži aspekatsku distinkciju, već je u tom smislu neutralan, te se realizacija aspekta u perzij- skom vrši na sintaktičko-semantičkom planu. Glagolski aspekt u perzijskom autorica opisuje razmatrajući najprije tradicionalni i moderni pristup toj kate- goriji u gramatikama perzijskog jezika, a potom i pristup Gernota Windfuhra u Persian Grammar (1979). Tom je autoru posvećena pažnja stoga što je on u

objašnjavanju glagolskog vida u perzijskom jeziku razvio diskusiju o pitanju da li je glavno distinktivno obilježje perzijskog glagolskog sistema vid ili glagolsko vrijeme, te je postavio tezu da vid u tom smislu ima primarnu, a glagolsko vrijeme sekundarnu ulogu.

Zacijelo je, barem jednim dijelom, Windfuhrova diskusija autoricu usmjerila i na pitanje semantičke komponente aspektualnosti (aktionsart), te je nadalje u svojoj studiji o glagolskom aspektu u perzijskom i bosanskom jeziku razmotrila glagole s obzirom na njihova inherentna značenja koja se tiču aspekta. U tom je dijelu rada pokazala opću podjelu glagola na stativne i dinamičke, potom podjelu dinamičkih glagola na punktualne i durativne, te durativnih glagola na teličke (ograničene) i ateličke (neograničene). Svrha ovoga pregleda je pokazati da je tip glagolske situacije (npr. kihati-kihnuti, preći ulicu (jedan subjekt ili više njih)) u perzijskom jeziku vidljiv tek na sintaktičko-semantičkom nivou. U prikazu aktionsarta u bosanskom jezi- ku autorica je podsjetila na njegovih 19 tipova (npr. ingresivni: poletjeti, progovoriti), kompletivni: dopisati, totivni: odslužiti, atenuativni: prošetati itd.). U zaključku tog razmatranja istaknula je da se svi ti tipovi aktionsarta, karakteristični za bosanski jezik, mogu razvrstati po već spomenutoj podjeli na stativne i dinamičke glagole.

Središnji dio studije čini sama semantička analiza aspekatskih formi u promatranim jezicima. Analiza se sastoji od dva glavna dijela: imperfektivni aspekt i perfektivni aspekt, s tim što su i jedan i drugi obrađeni najprije u neprošlom, potom u prošlom vremenu. Kao zaseban dio u ovoj analizi obra- đen je perzijski progresivni aspekt budući da se autorica priklonila stavu onih lingvista koji smatraju da je taj aspekt u perzijskom nezavisan od imperfek- tivnog. Treba istaknuti da je analiza glagolskog aspekta u perzijskom i bosan- skom jeziku upotpunjena jednim poglavljem u kojem se razmatra interakcija glagolskih vremena i glagolskog vida. To je zasigurno neizbježna tema u kontrastiranju slavenskog vida s vidom u neslavenskim jezicima.

U ovoj se monografiji autoričina razrada složene strukture glagolskog vida pokazuje uspješnom. Stoga je ovo vrijedan doprinos opisu vidske pro- blematike. Kao svaka kontrastivna analiza jezika, i ova je korisna iz najmanje dva razloga. Jedan je što doprinosi potpunijem opisu perzijskog i bosanskog jezika, i to na temelju analiziranja njihovih sličnosti i razlika. Drugi je što doprinosi lakšem učenju perzijskog jezika, a učenje stranoga jezika metodom kontrastiranja svakako razvija jezičku svjesnost, odnosno pomaže potpunije upoznavanje maternjeg jezika i svijest o njegovim kategorijama.