IN MEMORIAM

SALIH EF. TRAKO (1924. - 2010.)

Sedmog augusta 2010. godine preselio je na ahiret prof. Salih Trako, dugogodišnji saradnik Anala i vrstan poznavalac orijentalnih jezika i rukopisne građe.

Salih-ef. je rođen 01. 12. 1924. godine u Donjoj Smršnici u džematu Gra- čanica kod Visokog. Mekteb je završio u rodnom mjestu kod Osman-ef. Red- žovića, osnovnu školu u Donjim Moštrama a osmogodišnju Gazi Husrev-be- govu medresu 1943. godine u Sarajevu.

Školske 1943/44. odslušao je prvu godinu VIŠT-a u Sarajevu. Prilikom bombardovanja Sarajeva 1944. godine Salih-ef. je ranjen zbog čega je preki- nuo dalje školovanje na ovoj ustanovi.

Godine 1951. upisao se na Filozofski fakultet, gdje je studirao orijentalne jezike. Još kao student 1954. godine Salih-ef. počeo je raditi u biblioteci Ori- jentalnog instituta kao knjižničar.

Nakon završetka studija, 1957. godine, nastavio je raditi u Orijentalnom insitutu, sve do penzionisanja 01. 12. 1989. godine, na prikupljanju, katalogi- ziranju i publikovanju rukopisne građe Instituta.

Rezultat toga rada su desetine stručnih i naučnih radova objavljenih u Prilozima za orijentalnu filologiju, Analima Gazi Husrev-begove biblioteke i drugim časopisima kao i zasebna djela od kojih ovdje navodimo samo neka: Katalog perzijskih rukopisa u Orijentalnom institutu, Katalog rukopisa Ori- jentalnog instituta iz lijepe književnosti (u koautorstvu sa Lejlom Gazić), dva sveska Kataloga rukopisa Bošnjačkog instituta u Sarajevu (u koautorstvu sa Fehimom Nametkom), Đulistan (prijevod sa perzijskog), Mehmed Nailija Guranija (izbor iz poezije), Tragom poezije bosanskogercegovačkih musli- mana na turskom jeziku, Izbor iz poezije Arifa Hikmet-bega Stočevića Rizva- nbegovića (oba djela u koautorstvu sa Lamijom Hadžiosmanović) i Prijevod i komentar djela Tarih-i Bosna autora Saliha Sidkija Hadžihuseinovića Mu- vekkita (u koautorstvu sa Abdulahom Polimcem, Lamijom Hadžiosmanović i Fehimom Nametkom).

Salih Trako je od prvog broja počeo sarađivati u Analima Gazi Husrev- begove biblioteke, gdje je objavio jedanaest originalnih radova i jedan prikaz. Radovi se odnose na bosanskohercegovačke autore u rukopisima Orijentalnog instituta ili Gazi Husrev-begove biblioteke. i njihovo stvaralaštvo na orijental-

nim jezicima. Tako je u dva rada pisao o Ibrahimu Zikriju Užičaninu te Mu- hamedu Hilmiji Gori, hronogramima sarajevskog muftije Muhamed-efendije Sidkija Muidovića, medžmui pjesnika Šakira, farmakološkim rukopisima koji su bili pohranjeni u Orijentalnom istitutu, ali i vakufima na području jugoi- stočne Bosne, predavanjima mesnevije u Sarajevu i natpisima na šamanidima Kizlaragine džamije u Mrkonjić-Gradu.

Penzionisanjem nije završen radni vijek Salih-ef. Jednu godinu radio je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao honorarni saradnik.Početkom devedese- tih godina prošlog stoljeća, zajedno sa Džemalom Salihspahićem, neumorno je radio na osnivanju i radu medrese "Osman-ef. Redžović" u Velikom Čajnu kod Visokog, gdje je jedno vrijeme predavao turski jezik, obredoslovlje i še- rijatsko nasljedno pravo.

Salif-ef. Trako se odlikovao skromnošću, nenametljivošću, pristupačno- šću i izuzetnom stručnošću u poznavanju orijentalnih jezika i historiografije Bosne i Hercegovine. Pripada generaciji orijentalista koji su početkom druge polovine prošlog stoljeća udarili temelje i dali pečat jugoslavenskoj orijen- talistici, posebno bosanskohercegovačkoj i sarajevskoj školi orijentalistike i osmanistike.