Ocjene i prikazi

ZBRONIK RADOVA „NASLIJEĐE DOBOJA I OKOLINE“, JU Zavod

za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona i Medžlis Islamske zajednice Doboj, Tuzla, 2014.,

456. str.

U subotu 27. septembra 2014. godine održan je naučni skup pod nazivom

„Naslijeđe Doboja i okoline“ u organizaciji Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona i Medžlisa Islamske zajednice Doboj. Skup je održan u hotelu Integral u Doboju. Istraživački radovi obuhvatili su historijsko razdoblje Doboja i okolice od antičkog do današnjeg vremena. Brojni razlozi potaknuli su organiziranje ovog skupa, jer je očigledno da naslijeđe Doboja i okolice nije adekvatno i u dovoljnoj mjeri istraženo. Dodatno, moderni društveni i ekonomski procesi devastirali su i ugrozili kulturno-historijsko i prirodno naslijeđe navedenog prostora. Ova činjenica diktirala je glavni cilj istraživačkih radnji koje navo- dimo kako slijedi: kulturno-historijski razvoj područja u svim segmentima; prahistorijski i antički lokaliteti i gradine, srednjovjekovni arheološki lokali- teti, nekropole, vjerski objekti i groblja; značajne ličnosti iz naučnog, kultur- nog, umjetničkog i vjerskog života; nematerijalno naslijeđe (etnologija, kul- turna antropologija, etnomuzikologija, vjersko naslijeđe, običaji, nošnje, stari zanati, toponimi, genealogija itd.); industrijsko naslijeđe, graditeljsko nasli- jeđe i prirodno naslijeđe (pećine, vrhovi, izvori, vode, flora i fauna, reljefni oblici itd.). Na skupu je učestvovalo 28 istraživača čiji su radovi objavljeni u Zborniku radova, koji je izašao na sam dan održavanja spomenutog naučnog skupa, što je neuobičajeno za naše sadašnje prilike i zaslužuje svaku pohvalu i priznanje organizatorima. Izdavači Zbornika radova su Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona i Medžlis Islamske zajednice Doboj. Štampan je u tiražu od 850 primjeraka. Redakcijski odbor činili su: prof. dr. sc. Edin Mutapčić, sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli, predsjednik, Benjamin Bajrektarević, prof., direktor Zavoda, potpredsjednik, te članovi: prof. dr. sc. emeritus Salih Kulenović, Univerzitet u Tuzli, prof. dr. sc. Ivan Balta, Osijek, Hrvatska, prof. dr. sc. Zijad Bešlagić, Doboj, mr. sc. Bajro Džafić, Medžlis islamske zajednice Doboj, doc. dr. sc. Omer Hamzić, Univerzitet u Travniku, mr. sc. Rusmir Djedović, Zavod, i Adnan Kalesić, Zavod.

Spisak učesnika sa temama njihovih radova: prof. dr. sc. emeritus Salih Kulenović, Problematika etnoloških istraživanja Doboja i okoline; prof. dr. sc. Ivan Balta, Neki (mađarski) historijski izvori te ostaci materijalne kulture vjerskih običaja pokapanja Bosne i Hercegovine sa osvrtom na Dobojski kraj

za razdoblje od kraja 19. i do početka 20. stoljeća; Benjamin Bajrektarević, Problematika istraživanja i zaštite naslijeđa dobojskog područja; mr. sc. Bajro-ef. Džafić, Stanje vakufa u Medžlisu Doboj; prof. dr. sc. Edin Mutapčić, Područje Doboja u Srednjem vijeku; mr. sc. Nusret Kujraković, Proračun vakufa u Doboju za 1889. i 1913. godinu; mr. sc. Alen Salihović, Uticaj trgovačkog prometa na razvoj sjeverne Bosne s posebnim osvrtom na Doboj početkom 19. stoljeća; Adil-ef. Rudanović, Neki od značajnijih vjerskih ličnosti dobojske uleme; doc. dr. sc. Omer Hamzić, Područje Doboja i oko- line između dva rata; prof. dr. sc. Izet Šabotić, Prilike na širem dobojskom području neposredno nakon Drugog svjetskog rata; mr. sc. Rusmir Djedović, Historijsko-geografska istraživanja Doboja i okoline; Mensura Mujkanović, Proizvodnja pekmeza o okolini Tešnja; Edin Šaković, Dobojsko područje u prahistoriji i antici; doc. dr. sc. Semir Ahmetbegović, Uticaj reljefa na raz- mještaj stanovništva Doboja i okoline; Adnan Kalesić, Silvana Armenulić – u našem narodnom muzičkom naslijeđu; Ago Mujkanović, Srednjovijekovne nekropole stećaka u okolini Doboja; Senad Gutić, Klimatske karakteristike Doboja; Ibrahim-ef. Halilović, Petsto godina Čaršijske džamije i njenog džemata; Adis Bekrić, Organizacija vjerskog života muslimana na području grada Doboja i okoline u periodu od osmanske uprave do Drugog svjetskog rata; prof. dr. Zijad Bešlagić, Zdravstveni sistem i obilježje zdravstvenog stanja stanovništva Doboja u prošlosti; Haris-ef. Hasičić, Nišani nekad i sada dobojske regije; prof. dr. sc. Dževad Drino i mr. sc. Benjamina Londrc, Područje Doboja u rimskom periodu; mr. sc. Almira Bećirović i mr. sc. Rusmir Djedović, Urbano-geografski razvoj grada Doboja; Osman Hadžić, Administrativna pripadnost i školstvo područja Doboj Istoka; mr. sc. Dado Srkalović i Željka Stjepić-Srkalović, Odredba ranjivosti vodnih tijela podze- mnih voda Havdine, Kraševo i Jelah, Općina Doboj Jug DRASTIC metodom; dr. sc. Salkan Užičanin, Privreda Doboja od 1918. do 1945. godine; mr. sc. Kemal Nurkić, Naselje Sjenina prema defteru sa kraja osmanske vlasti; prof. dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić, Bernes Aljukić, Samra Hrnjica, Antroponimija u sevdalinkama sa posebnim osvrtom na antroponimiju dobojskih sevdalinki.

Radovi se mogu podijeliti na nekoliko tematskih cjelina. Kao uvodna izla- ganja mogu se tretirati radovi Saliha Kulenovića i Benjamina Bajraktarevića u kojima se iznose rezultati dosadašnjih istraživanja i naglašava problema- tika zaštite svakovrsnog naslijeđa dobojskog područja. Zapaženo mjesto u Zborniku zauzimaju radovi, njih šest, koji obrađuju islamsko vjersko nasli- jeđe, a to su radovi Bajro-ef. Džafića, Nusreta Kujrakovića, Adisa Bekrića, Adil-ef. Rudanovića, Haris-ef. Hasičića i Ibrahim-ef. Halilovića. Dodatno dva rada iz ove tematske cjeline fokusiraju se na multivjersko naslijeđe koje se odnosi na srednjovjekovne nekropole stećaka i običaje pokapanja umrlih. Vrlo kvalitetno je obrađena islamska komponenta vjerskog naslijeđa kao što

su: vakufi, ulema, vjerski objekti i mezarja. O privrednoj djelatnosti svoje radove napisali su: Alen Salihović, Izet Šabotić, Salkan Užičanin i Mensura Mujkanović. Ovi radovi obiluju vrlo vrijednim podacima iz privrednog života dobojskog područja i okolice u 19. i 20. stoljeću. Prikaz historijskog razvoja (urbanog i teritorijalnog ustrojstva) Doboja od antičkog do današnjeg vremena sadržan je u radovima Edina Mutapčića, Edina Šakovića, Dževada Drine, Benjamine Londrc, Omera Hamzića, Rusmira Djedovića i Almira Bećirovića. Geografsko-klimatskom problematikom bave se radovi Semira Ahmetbegovića i Senada Gutića, dok Zijad Bešlagić raspravlja o zdravstve- nom sistemu i stanju zdravlja stanovništva. Osman Hadžić piše o školstvu Doboj-Istoka, a Dado Srkalović i Željka Stjepić-Srkalović problematiziraju pitanje ranjivosti podzemnih voda Havdine, Kraševa i Jelaha. O životu i djelu narodne pjevačice Zilhe Bajraktarević, poznatije kao Silvana Armenulić, piše Adnan Kalesić, dok se antroponimijom, odnosno jezičkom analizom imena i prezimena u sevdalinkama, posebice dobojskog kraja, bave Amira Turbić- Hadžagić, Bernes Aljukić i Samra Hrnjica. Vlasnički posjedi potkraj osman- ske vlasti u naselju Sjenina sa vrijednim demografskim podacima tretiraju se u radu Kemala Nurkića. U svim radovima korištena je brojna referentna litaratura i konsultirani značajni arhivski izvori.

Zbornik radova sa naučnog skupa u Doboju predstavlja vrijednu i dodatnu literaturu i građu koja može biti orijentir i poticaj istraživačima ne samo za buduća naučna istraživanja nego i tematskom proširenju istraživačkih proje- kata razmatranog područja, ali i poduzimanje zaštitnih mjera na ugroženom kulturno-historijskom i prirodnom naslijeđu. Dodatni je doprinos kulturnoj historiji Doboja i okolice, a posebno u oblasti vjerskog naslijeđa muslimana Doboja. Tehnička manjkavost ogleda se u jezičkoj i kompozicijskoj nedotje- ranosti pojednih radova koja nikako ne umanjuje njihovu naučnu vrijednost. Treba akcentirati i njegovu vrijednost u tome da može poslužiti kao uzor i mobilizirajući faktor za iniciranje istraživačkih projekata koji bi se bavili pro- učavanjem ostalih gradova i područja u Bosni i Hercegovini u onim oblastima koje nisu nikako ili su nedovoljno istražene. I na kraju, topla preporuka za njegovo čitanje i korištenje u naučne svrhe.