MEHMED MUJEZINOVIĆ

NEOBJAVLJENI NATPISI SA GAZI HUSREV-BEGOVIH GRAĐEVINA U SARAJEVU

Među brojnim vakifima-dobrotvorima Sarajeva svakako je najznačajniji Gazi Husrev-beg, koji kao namjesnik upravlja Bosnom uz dva kraća prekida od 1521. do 1540. godine. Do njegova vremena u Sarajevu se razvilo trideset i pet mikro-regiona ili mahala sa džamijama kao njihovim centrima i drugim objektima. Međutim, Gazi Husrev-beg podiže za naše prilike najmonumentalnije građevine sakralnog i profanog karaktera, a i po broju i vrsti njihovoj nadmašuje sve ostale dobrotvore prije i poslije njega. I upra­vo zato brojni autori koji su pisali o Gazi Husrev-begu smatraju ga, s punim pravom, drugim utemeljiteljem Sarajeva. Između većeg broja dosada napisanih radova o Gazi Husrev-begu ističe se monografija Dr Ćire Truhelke pod naslovom "Gazi Husref-beg" objavljena u Glasniku Zemaljskog muzeja za 1912. godinu. Ali daljnjim ispitivanjima su otkriveni i pronađeni još i novi podaci o ovom vakifu i njegovim objektima. Među takve novopronađene materijale spadaju i tekstovi natpisa-kronograma sa Husrev-begovih objekata koji nisu dosada bili poznati, pa prema tome ni objavljeni, a čije tekstove ovdje niže donosimo u prijepisu i prijevodu.1 To su četiri kronograma u pjesmi koji se odnose na kasnije podizanje Husrevbegovih objekata ili njihovu obnovu: 1) Kronogram o obnovi Husrev-begove musafirhane i Hanikaha iz 1274. (1857/58) godine, 2) Dva kronograma o gradnji Husrev-begove muvekithane u dvorištu njegove džamije iz 1275 (1858/59) i 3) Kronogram o obnovi i proširenju vrata u haremu Begove džamije iz 1274. (1861/62) godine.



NATPIS NA GAZI HUSREV-BEGOVOJ MUSAFIRHANII HANIKAHU

Kamena ploča, veličine 40 x 75 cm, na kojoj je isklesan ovaj natpis u pjesmi na turskom jeziku prvotno je svakako stajala na zgradi Husrev-begove musafirhane, i hanikaha, dok se danas čuva u lapidariju medrese istoimenog dobrotvora. Natpis je smješten u osam polja oivičenih linijama. Pismo lijep talik.





Prijevod:

Između dobrih djela emira, svih gazija,

I ovo je jedno od njegovih djela.

Asim2 se potrudio i sredstva utrošio,

I kod hanikaha ljepšu musafirhanu podigao.

Nek se uvijek spominje ime Božje

I dobrotvoru uči i poklanja Fatiha za njegovu dušu,

Izrečen je jedan dževher kronogram:

Sagrađen je veći i ljepši hanikah".

(1275.= 1857/58.)

Godina izgradnje musafirhane i hanikaha u ovom natpisu izrečena je u ebdžedu u zadnjem polustihu, pa preračunavanjem brojčane vrijednosti dobivamo h.1275. go­dinu (1857/58).

Do Gazi Husrev-bega u Sarajevu su podignute dvije musafirhane, Isabegova i Skender-pašina. Husrev-begova musafirhana nastala prije 1531. godine nalazila se na zapadnoj strani njegove džamije, ondje gdje je danas imaret, a sastojala se od četiri sobe za goste sa sofom i pod njima štale za konje putnika. Na ovom mjestu je u drugoj polo­vini XVI stoljeća sagrađena sahat-kula i Imaretski han. U posljednje, vrijeme musafir­hana se nalazila na mjestu gdje je bila kafana "Aeroplan". Zatvorena je odmah poslije okupacije 1878. godine, a preko tri stotine godina je primala putnike namjernike.



KRONOGRAM O GRADNJI MUVEKITHANE BEGOVE DŽAMIJE

Kronogram se nalazi u Zbirci pjesama (Divanu) Fadil-paše Šerifovića koji je ujedno i autor natpisa. Rukopis Divana nalazi se u Orijentalnom institutu u Sarajevu.



Prijevod:

"U dvorištu Husrev-begove džamije,

Sagradi se ova visoka Muvekithana.

Fadile, dolično je da izrečeš ovaj dževher kronogram:

Napravljena je lijepa Muvekithana.

Godine 1275." (1858/59.)



KRONOGRAM O GRADNJI MUVEKITHANE U BEGOVOJ DŽAMIJI

I ovaj drugi kronogram o gradnji muvekithane u Begovoj džamiji nalazi se u Zbirci pjesama Fadil-paše u Orijentalnom institutu.



Prijevod:

"Postavljena je ova nova Muvekithana koja pokazuje vrijeme,

A njezino otkucavanje je slično glasu ptice.

Muvekit reče, a Fadil napisa, potpuni kronogram:

Sagrađena je lijepa Muvekithana u haremu džamije.

Godine 1275." (1858/59.)

H. Kreševljaković spominje da sve do polovine prošlog stoljeća nije bilo muvekithane uz Begovu džamiju, a iz gornja dva kronograma vidimo da je ova muvekitha­na uz Begovu džamiju podignuta 1275. (1858/59.) g. (Spomenica Gazi Husrev-begove četiristo-godišnjice, str. 64).



KRONOGRAM O OBNOVI VRATA U DVORIŠTU BEGOVE DŽAMIJE

Prepis kronograma nalazi se u Divanu (Zbirci pjesama) Fadil-paše Šerifovića Orijentalnom institutu. Fadil-paša je ovaj kronogram i spjevao.



Prijevod:

Kronogram o obnovi vrata dvorišta Begove džamije:

Ova svijetla bogomolja u Sarajevu,

Djelo je gospodina Mir Husreva,

U kojoj će svjetlo istine uvjek sjati,

Jer nesumnjivo i anđeli se u njoj sastaju.

Imala je na ovom mjestu jedna tijesna vrata,

Koja je veoma uspješno proširio Asim-beg.

Odakle se otvara vidik na svijetlo turbe dobrotvora (Husrev-bega),

Za njegovu dušu će prolaznici dovu činiti.

Razgledajući ova visoka vrata Fadil izreče kronogram:

Ovako divna vrata dadoše novi sjaj dvorištu džamije.

Godina 1278." (1861/62.)



SUMMARY

INPUBLISHED INSCRIPTIONS FROM GAZI HUSREV-BEY'S EDIFICES

IN SARAJEVO

About Gazi Husrev-bey's foundation has been writen several monographs, where, along with description of his foundations we find also the inscriptions from his edifices: mosques, medresses and turbe (his and of the first manager of his foundations, Murat-bey Tardić). In this article the author Mehmed Mujezinović publishes four inscriptions from Gazi Husrev-bey's foundations, unpublished till today. These are: Chronogram about renewal of Husrev-bey's musafirhana and Hanikaha from 1274. (1857-58.); two chronograms about building of Husrev-bey's muvekithana in the yard of his mosque from 1275. (1858-59.), and chronogram about renewal and enlarging of the door in the harem of Husrev-bey's mosque from the year 1278. (1961-62.).

1 Sve do danas sačuvani su in situ natpisi na slijedećim Gazi Husrev-begovim građevinama: Natpis u pjesmi na arapskom jeziku koji se nalazi nad ulazom u njegovu džamiju, potječe iz 937. (1530/31). Natpis nad ulazom u Husrev-begovu medresu, također u pjesmi na arapskom jeziku datiran sa 948. (1541/42) g. Natpis na Husrev-begovu turbetu u pjesmi na arapskom jeziku iz 948. (1541/42) i Natpis na turbetu Murat-bega Tardića u dvorištu Husrev-begove džamije je također u pjesmi na turskom jeziku iz 952. (1545/46) godine.

Natpis sa Gazi Husrev-begove džamije i njegove medrese objavili su u potpunosti ili djelomično, svi niže navedeni autori, dok su natpise sa njegova turbeta i turbeta Murat-begova objavili samo neki od njih, što će posebno biti istaknuto u okruglim zagradama:

Evlija Čelebi, Seyahatname V, str. 430 (i natpise sa oba turbeta); Mustafa Hilmi Muhibić, Prilog istoriji Sarajeva, Glasnik Zemaljskog muzeja I, str. 19; S. Bašagić, Gazi Husrev-beg, 1907., str. 58 (sa natpisima sa oba turbeta); Dr. M. Spaho, Gazi Husrev-beg, 1907., str. 3-4; S. Kemura, Iz Sejahatname Evlija Čelebije, Glasnik Zemaljskog muzeja 1908, str. 186 (i natpise sa oba turbeta); Dr Ćiro Truhelka, Gazi Husref-beg, Glasnik Zemaljskog muzeja 1912, str. 165 (i natpise sa oba turbeta); Spomenica Gazi Husrev-begove četiristo-godišnjice 1932, str. 33; Vl. Skarić, Sarajevo i njegova okolina, 1937., str. 55; Gl. Elezović, Turski spomenici I, str. 523-4; Putopis Evlija Čelebije u prijevodu H. Sabanovića, Sarajevo 1967., str. 107 (i natpise sa oba turbeta) i M. Mujezinović, Turski natpisi u Sarajevu iz XVI vijeka, Prilozi za orijentalnu filologiju II, str. 97-98 (i natpise sa oba turbeta).

2 Hadži Ahmed Asim-beg imenovan je za muteveliju Husrev-begova vakufa beratom od konca muharema 1273. (21-30. IX 1856.) godine na kojoj dužnosti je ostao do smrti 4. aprila 1885. godine. Rođen je 1824. godine u Sarajevu. Kada je postao mutevelija imao je mnogo posla oko obnove i ponovnog podizanja Husrev-begovih objekata koji su stradali u požaru od 25. maja 1852. godine. I kronogrami koje ovdje objavljujemo pokazuju nam da su i odnosni objekti objavljeni i podignuti upravo u vrijeme uprave Asim-begove, a u dva kronograma se, kako vidi mo, spominje i njegovo ime. Asim-beg je bio odselio u Tursku, ali se vratio u Sarajevo, jer se nije želio odreći mutevelijske dužnosti. O Asim-begu opširnije kod H. Kreševljaković, Mutevelije Husrev-begova vakufa, Spomenica Gazi Husrev-begove četiristo-godišnjice, Sarajevo, 1932., s. 135-36.