IBRAHIM KEMURA


PISMENA ZAOSTAVŠTINA KNJIŽEVNIKA HUSEJNA DUBRAVIĆA-ĐOGE U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI


Fondovi Gazi Husrev-begove biblioteke nedavno su, opet, obogaćeni jed­nim značajnim i vrijednim poklonom - književnom zaostavštinom našeg poznatog književnika Huseina Dubravića-Đoge, čije književno stvaralaštvo zauzima značajno mjesto u razdoblju do početka drugog svjetskog rata. Obrada i eventualno objavljivanje njegovih sabranih djela tek predstoji. Poklon su izvršili njegovi nasljednici, sinovi Smail, Zijo i Nijaz.

Husein Đogo rođen je l.V 1880. godine u siromašnoj mostarskoj porodici. Kako sam navodi, njegovo prezime Đogo, nije bilo pravo prezime nego nadimak, koji se u ono vrijeme u Hercegovini prišivao mnogima. Pravo prezime njegovih predaka bilo je Gluščević. Prezime Đogo pod kojim je bio zaveden i u matičnim knjigama promijenio je 1933. u Dubravić. Zašto nije tražio staro prezime Gluščević nije poznato. Tako su sva njegova djela od 1933. godine potpisivana prvo sa prezimenom Dubravić-Đogo, a za­tim samo sa Dubravić. Često se služio pseudonimom Podhumski, jer je mahala u kojoj je rođen bila pod brdom Humom.

Osnovnu školu i tri razreda Velike gimnazije završio je u Mostaru, a onda ga roditelji pošalju u Sarajevo na učiteljsku školu. Ispit zrelosti na učiteljskoj školi položio je 1904. i iste godine službuje u Bugojnu, zatim u Konjicu (1905.) gdje dobiva stipendiju za studije u Beču. Iza završenih studija u Beču na Učiteljskoj akademiji, vra­ća se na dužnost u Konjic (1911.). U Tuzli službuje 1912. i iste godine odlazi na Trgo­vačku školu u Mostar, a zatim u Brčko (1915.), pa Derventu (1916.-1924.), kada je zbog svog političkog uvjerenja reduciran. 1920. godine unaprijeđen je za profesora. Reaktiviran je ponovo 1925. kao profesor Muške učiteljske škole u Derventi, a 1926. premješten je za direktora Ženske muslimanske građanske škole i produžnog tečaja (preparandije). Kao deklariranog opozicionara šestojanuarski režim prebacuje ga 1929. u Blace, malo mjesto kod Niša. Tek 1932. uspijeva se dokopati Loznice, da je bliže Bosni, a nakon nekoliko intervencija premješten je 1935. u Tuzlu. 1941. godine postaje direktor Građanske škole u Tuzli, a 1942. premješten je u Zagreb na Državnu II građan­sku školu i iste godine penzionisan. Umro je 11. IX 1961. u 81. godini života u Gradačcu, gdje je i sahranjen.

Vrlo rano počeo se baviti literarnim radom; prva crtica objavljena mu je već 1900. godine. Već kao đak, a kasnije naročito s velikom marljivošću radi na prikupljanju narodnih pjesama, bilježi narodna predanja i tome slično. Kako je često pre­mještan sa službom, upoznao je mnoge krajeve i ljude, njihove običaje i tradiciju, što će doći do izražaja u njegovu stvaralaštvu. Još kao student prikupio je znatnu građu o Ali-paši Rizvanbegoviću i napisao o njemu opširan rad koji nije objavljen. Pisao je mnogo i bio suradnik u gotovo svim muslimanskim, beletrističkim listovima između dva rata. Dosta je objavio radova u "Beharu", "Biseru", "Novom Beharu", kalendarima "Narodna uzdanica", "Gajret", "Napredak" i dr.

1927. godine aktivno učestvuje u ponovnom pokretanju "Novog Behara" zajedno s Mulabdićem, Čauševićem, Hamdijom Kreševljakovićem i drugim musliman­skim javnim radnicima, te postaje i njegov prvi urednik. Uređivao je I, II i III godište do 18. broja (do 15. I 1930.).

U bogatom književnom opusu najčešće i najuspješnije su mu kratke crtice i pripovijetke, koje odišu humorističkim duhom. Taj duh se provlači kroz sva njegova djela. Osim toga napisao je velik broj aktovki i igrokaza, koji su izvođeni s uspjehom na pozornicama Bosne i Hercegovine. Ogledao se i kao romanopisac. Njegov roman - Sreća mladog Ljubovića, koji je izlazio u "Novom Beharu", imao je velikog uspjeha kod čita­laca, a od kritike je ocijenjen kao najbolji roman iz života bosanskih Muslimana. Preve­den je i na njemački jezik.

Za lirsko pjesništvo nije imao afiniteta. U njegovoj ostavštini ima dokaz i tih pokušaja (pjesma "Kroz talase"). Više ga je zanimala narodna pjesma, odnosno historijska podloga njezina nastanka. Objavio je historijat nekoliko naših poznatih narod­nih pjesama.

Osim literarnih ostvarenja Dubravić se, istina s manje uspjeha, bavio i pisnjem stručnih knjiga, u koje ubrajamo:


  1. Kratak pregled perzijske književnosti, objavljeno u "Biseru" 1912., a 1914. kao posebna knjiga u izdanju Muslimanske biblioteke u Mostaru (izvanredno iz­danje, br. 5).

  2. Pregled naše narodne i opće povijesti srednjeg vijeka, 1927. (rađen u vidu tabela).

  3. Stari vijek - prijevod s njemačkog od Pinowa.


Književnu ostavštinu Dubravića, pohranjenu u Gazi Husrev-begovoj bibliote­ci, podijelili smo prema tematici koju obrađuje na:

    1. Priče, novele, crtice,

    2. Roman,

    3. Dramska djela,

    4. Historijska djela i prikupljena građa i

    5. Razne pribilješke i drugi materijal.


I) PRIČE, NOVELE, CRTICE NEOBJAVLJENE


  1. Ahmed Lovac, Alijagin sin - 8 str.

  2. U medenom mjesecu - 5 str.

  3. Čiča Tošina čestitka lijepoj Francuskinji - 5 str.

  4. Hadžiluk Muje Jade - 14 str.

  5. Tombola - 7 str.

  6. Došao gost - 7 str.

  7. Jedva smo Mujagu oženili - 17 str.

  8. Moj nesretni pijevac - 3 str.

  9. Naš telal Hasan Bubalo - 3 str.

  10. Hitnja se osvećuje - 2 str.

  11. Kako sam lani promijenio stan - 6 str.

  12. Gdje je cipela - 6 str.

  13. Sinova tajna - 9 str.

  14. Životopis Omera Betera - 38 str.

  15. Neizvršena pogodba - 1 str.

  16. Ružan san udovice Habibe - 4 str.

  17. Nasrudin hodža kao narodni poslanik - 4 str.

  18. Zelov - 9 str.

  19. Mula Hasan - 9 str.

  20. Prvi put u lovu - 3 str.

  21. Od Mostara do Doboja pješice sa Konjem - 10 str.

  22. Brkovi starog Hasice - 5 str.

  23. Stari Mane ljuto žali svog mačka - 3 str.

  24. Na bajram - 4 str.

  25. Mačija i pasja politika - 3 str.

  26. Plemenito srce - 6 str.

  27. Na čestitanju - 3 str.

  28. Priča o carevu zetu - 9 str.


OBJAVLJENE


  1. Golijat gusak g. Marka Marekovića ("Gajret")

  2. Ciganski salavat ("Novi Behar", XVI/1944. br. 8. str. 130)

  3. Zašto je Alaga onoliko galamio u svojoj kući ("Napredak", XXX/1940., str. 154-158)

  4. Životopis jednog međeda ("Biser", 1/1912-13, 5, 83-85; 6,110-111; 7, 113-137; 8,160-162; 9,183-185; prevedeno i objavljeno na češkom je­ziku)

  5. Kako je Mujaga uhvatio Lucina zeca ("Biser")

  6. Promjene ("Napredak", XVI/1927. str. 164-167)

  7. Fazan ("Narodna Uzdanica", IX/1941. str. 156-158)

  8. Kvrga na čelu ("Napredak", XVIII/1929. str. 181-184)

  9. Zašto je u svrake tanak rep? ("Novi Behar", III/1929-30, 16. strana br. 251-252)

  10. Kada žena prekorači dopust ("Hrvatski list", 1933)

  11. Dva mucavca, ("Novi Behar", 1/1927, br. 4, str. 4-5)

  12. Kada su se Nezir-hodži smrzli zubi ("Novi Behar", XV/1942-43., br. 1, str. 4)



II) ROMAN


NEOBJAVLJENI


  1. Svatovsko groblje na Morinama

  2. Leid, Liebe und Gluck jungen Ljubović - prijevod na njemački.


OBJAVLJENI


  1. Sreća mladog Ljubovića ("Novi Behar", VII/1933-4, i VIII/1934-5).

  2. Zlatna jabuka ("Novi Behar", X/1936-7, br. 15-16, str. 200-204;
    17-19, 224-228; 20-22, 262-268; 23-24, 322-327).


III) DRAMSKA DJELA


NEOBJAVLJENA


  1. Mala Fata traži svoju majku - 9 str.

  2. Zlogovor - 3 str.

  3. Tužba zbog uspjele operacije - 11 str.

  4. Pametan dječak - 14. str.

  5. Kadija Urfet i buha Gurbet - 11 str.

  6. Rano procvali omladinci - 16 str.

  7. Teško je davati savjete za udaju - 8 str.

  8. Teta lija i kompanija - 17 str.

  9. Tajna jedne noći - 25 str.

  10. Nasrudin hodžina propovijed o odnosima muža i žene - 6 str.

  11. Ljubavni darovi - 42 str.

  12. Tri želje - 15 str.

  13. Izgubljene opklade - 4 str.

  14. Mijat harambaša i Tešnjanin Alija - 20 str.

  15. Mijat harambaša - 114 str.

  16. Tri savjeta za tri dukata - 20 str.


OBJAVLJENA


  1. Načelnikova tikva ("Novi Behar", XIV/1941-42, br. 6, str. br. 178-180)

  2. Majka plače a otac se smije ("Novi Behar", XIII/1939-40, broj 13- 18, str. 119-206)

  3. Jutarnji razgovor ("Novi Behar", 11/1928-29, br. 24, str. 376-377; Novi Behar, IX/1936, br. l-3, str. 13-16; 4,42-45; Glasnik VIS-a, 1973., broj 9-10, str. 436-440).


IV) HISTORIJSKA DJELA I PRIKUPLJENA GRAĐA


NEOBJAVLJENA


  1. Ali paša Rizvanbegović, vezir od Hercegovine - 136 str.

  2. Prikupljena građa iz povijesti Srbije - 19 str.

  3. Pašić Halilaga - 1 str.

  4. Radni i neradni dani - 2 str.

  5. Položaj ruku - 1 str.

  6. Iz povijesti Gradačca - 8 str.

  7. Esma Vilićeva - 6 str.


OBJAVLJENA


  1. Naša lijepa i bogata Tuzla u slici i pjesmi ("Hrvatski narod", 1944, naknadno objavljena u "Glasniku" VIS-a, XXXVI/1973, br. 5-6, str. 226-231)

  2. Porodica Ćuprilić u narodnim pjesmama (Naknadno objavljeno u listu "Glasnik" VIS-a, XXXVI/1973, br. 7-8, str. 355-8)

  3. Povijest jedne sevdalinke ("Narodna Uzdanica", X/1942, str. 97-101).


V) RAZNE PRIBILJEŠKE I DRUGI MATERIJAL


U ovoj grupi sadržano je, bilo u rukopisu bilo otkucano na mašini, oko 150 listova, najviše istrgnutih iz notesa, izresci objavljenih radova, biografski podaci i sl.

Da bi upotpunili sliku cjelokupnog književnog stvaralaštva H. Dubravića - Đoge, ovdje ćemo pokušati prema dostupnim nam časopisima i kalendarima u kojima je surađivao, donijeti popis članaka, crtica, drama i pripovijetki koje je objavio. Dolazi u obzir prije svega "Behar", "Biser", "Novi Behar", "Gajret", "Narodna Uzdanica" i "Napre dak". Evo te djelomične bibliografije:


BEHAR



  1. Jedna uspomena, X/1909-10. str. 52-57, 69-71.

  2. Međed, XI/1910-11, str. 45-46.

  3. Pokradeno grožđe, X/1909-10.

  4. Dvije struje ("Tvrdiši" i "Mehkiši"), X/1909-10.

  5. Lisica i sirac, III/1902, str. 47.


BISER


  1. U tuđem svijetu, I/1912-13, br. 1, str. 7-8; br. 2 i 3, str. 22-23.

  2. Kako je Mehaga uhvatio Lucina zeca, II/1913-14, 3, 43-44; 4, 62-63; 5, 78-79; 6, 93-95.

  3. Doktor Lacman liječi bolesnike po najnovijoj metodi, 11/1913-14, br. 2, str. 186-188.


NOVI BEHAR


  1. Ne varaj nikoga I/1927, str. 13.

  2. Materinski dan, I/1927, str. 11.

  3. Moderni junaci, I/1927, br. 4, str. 10-11.

  4. Mitar Džomba i njegov bilijar, I/1927, br. 7, 99-101; br. 8, 115-116.

  5. Na pragu nove školske godine, I/1927, br. 8, 113-114.

  6. Izbori i izborni teror, I/1927, br. 9, 129-130.

  7. Slika iz brijačnice, I /1927, br. 9. 131-132.

  8. Turkuša i mačka, I/1927, br. 10, 155.

  9. Na korzu, I/1927, br. 11, 163-165

  10. Za Švabina vremena, I/1927, br. 12, 184-185.

  11. Škola Narodnog zdravlja, I/1927, br. 12, 187.

  12. Naša kulturna pitanja, II/1928, br. 17, 257-259.

  13. Džumbus na papaganom, II/1928, br. 22, 363.

  14. Nova reforma kalendara, II/1928-29, br. 11, 172.

  15. Novi turski alfabet, II/1928-29, br. 12, 189.

  16. Komentar na narodnu pjesmu "Fazli Buljubaša", II/1928-29, br. 16, 245-246.

  17. Lijet preko Sjevernog Pola, II/1928-29, br.1-2, 20.

  18. Talijanska ekspedicija na Sjeverni Pol, II/1928-29, br. 4, 59, 74.

  19. Licitacija, II/1928-29, br. 12, 179-181.

  20. Ljudska želja i Božja volja, II/1928-29, br. 15, 230-231.

  21. Akrep i žaba, II/1928-29, br. 21-22, 339.

  22. Berber Kara Mujo, II/1928-29, br. 19, 297-299; br. 20, 313-315; br. 21-22, 330-334; br. 23, 360-363; br. 24, 379-382.

  23. Jedna ljubav Firdus Kapetana, III/1929-30, br. 12, 186.

  24. Rad na prosvjećivanju naroda, III/1929-30, br. 14-15, 219.

  25. Smrt Mijata hajduka, III/1929-30, br. 19-20, 299-300.

  26. Kraljevina Jugoslavija, III/1929-30, br. 12,185.

  27. Sandžaki šerif, III/1929-30, br. 16, 257.

  28. Mate Pušilula, III/1929-30, br. 5, 77.

  29. Zar opet? III/1929, 30, br. 17-18, 267-268.

  30. Za jedan dinar, IV/1930-31, br. 7, 103-104.

  31. Ribar Hasan, IV/1930-31, br. 8, 117-118.

  32. Daira hodže Mešana, IV/1930-31, br. 18-19, 273-276.

  33. Mujaga Batal, stari bakal, IV/1930-31, br. 10, 153-155; br. 11, 168-171; br. 12, 185-187.

  34. Usred ljeta kroz hercegovački krš, V/1931-32, br. 7-8, 121-123; br. 9, 139-140; br. 10, 155-156.

  35. Moj sinčić, V/1931-32, br. 13-14, 197-199.

  36. Trka pred magaretom, V/1931-32, br. 21-22, 301-304.

  37. Bojadžija, terzija i kadija, V/1931-32, br. 2, 28.

  38. Šta ćemo s đacima kad nisu u školi, VI/1932-33, br. 21, 285-286.

  39. Dva otkaza, VI/1932-33, br. 14, 190.

  40. Kada sahat kuca-šta veli? VI/1932-33, br. 23, 321.

  41. Pohlepa, VI/1932-33, br. 23, 323-324.

  42. Ali ah kjerim, VI/1932-33, br. 23, 322.

  43. Najmanji trgovac, VII/1933-34, br. 1-2, 20.

  44. Mujo Suljić - podrinski Matuzalem, VII/1933-34, br. 5, 72-73.

  45. Prilozi za povijest Konjica i gornje Hercegovine, VIII/1934-35, br. 11-12, 176-177; br. 13, 217-220.

  46. Muslimani dramatičari, naša društva i zakon o zaštiti autorskih prava, VIII/1934-35, br. 19, 325-328.

  47. Liska mostarska, VIII/1934-35, br. 17-18, 305.

  48. Pomažimo islamsku štampu, IX/1935-36, br. 9-10, 118-120.

  49. Konferencija u Starom Mostu, IX/1935-36, br. 14-16, 181-188.

  50. Kad prijatelj ima prijatelja policajca, X/1936-37, br. 4-5, 50-52.

  51. Prosvjetlimo naše selo!, XI/1937-38, br. 1-2, 1-3.

  52. Mješoviti brakovi, XI/1937-38, br. 21-23, 341-342.

  53. Kako je mala Fata dobila školske knjige, XII/1938-39, br. 7-14, 125-126.

  54. Kad sojtarija dođe u naše selo, XII/1938-39, br. 7-14, 125-126.

  55. Čudan san, XIII/1939-40, br. 1-6, str. 5-7.

  56. Dženabet ostaje dženabet, XIII/1939-40, br. 11-12, 139-140.

  57. Kad se dijele pozivi u vojsku, XIII/1939-40, br. 23, 319-320.

  58. Moć jednog slova, XIII/1939-40, br. 24, 335-336.

  59. Gost i gostovanje, XVI/1944, br. 8, 130.

  60. Seljak i njegov vo, XVI/1944, br. 5, 80.


GAJRET


  1. Muke i nevolje starog učitelja, 1939, str. 317-320.


NARODNA UZDANICA


  1. Ženidba starog Mehmeda, III/1935, str. 128-134.

  2. Sulejman pejgamber i mrav, IV/1936, str. 146.

  3. Behrambegova medresa u Tuzli, IV/1936, str. 158-159.

  4. Čestitam .... Sažaljevam! V/1937, str. 160-166.

  5. Život i rad Hrvata muslimana u Zagrebu, XI/1943, str. 139-141.


NAPREDAK


  1. Andrija Vlah i Mašin grah, XX/1930, str. 222-225.

  2. Tradicija o Mijatu Harambaši, XXI/1931, str. 165-169.

  3. U medenom mjesecu, XXIX/1939, str. 197-201.

  4. Hrvatski plakat na svježem grobu, XXXII/1942, str. 193-196.


Ovaj prikaz bibliografije djela H. Dubravića-Đoge napisan je s težnjom da podsjetimo i upozorimo javnost na ovog zapostavljenog i zaboravljenog književnika. Dubravić svojom originalnošću "realistične proze, koja odaje izrazitu sposobnost zapažanja i pripovijedački nerv i organizovano izlaganje sa diskretnim prisustvom humora u komentarisanju ljudskih slabosti i zbivanja, te izrazitu sklonost za živ i spontan dijalog"1 - nesumnjivo zauzima značajno mjesto u redovima bosanskohercegovačkih književnika Muslimana.





SUMMARY


LITERARY INHERITANCE OF THE WRITER HUSEJIN DUBRAVIĆ-ĐOGO IN GAZI HUSREV-BEY'S LIBRARY


On the occasion of donation made by the sons of the Bosnian writer Husejin Dubravić-Đogo (1880.-1961.) to Gazi Husrev-bey's library the author considers this literary inheritance. In the same time he gives the biographical and bibliographical datums about Dubravić-Đogo.

1 Muhsin Rizvić: Behar - književnoistorijska monografija, "Svjetlost", Sarajevo, 1971, strana 404.