Fejzullah Hadžibajrić

O ARHIVALIJAM A GAZI HUSREV-BEGOVE BIBLIO TEK E U SARAJEVU

Krajem 1987. god. ukazala se potreba da se pregledaju sanduci u Gazi Husrev-begovoj biblioteci i vidi šta sve ima u njima. Znalo se daje u njima tzv. evraki-perišan - kojekakvi razbacani papiri, „nevrijedni" spisi kakve stare arhive. Bilo je dvadesetak i više ovih sanduka. Najviše ih je bilo sa evrakom (arhivalijama) prenesenim sa otkupom biblioteke rahmetli Osma- na Asafa Sokolovića.

U međuvremenu prikupilo se i tekućih različitih arhivalija. Razabiranje ovih dokumenata oduzimalo mi je mnogo vremena. Imao sam uvijek na umu da se iz Biblioteke ništa ne odbacuje. Među papirima je bilo i mnogo fragmenata knjiga i rukopisa, te novina i novinskih isječaka. Raspitivao sam se i konsultovao u želji da obrada bude što lakša i vidljivija.

Odlučio sam se za metod „suraile" po redu kako arhivalije dolaze do ruke.

Posebna teškoća je i u tome, što se isprepliću jezici i pismo, a da i ne govorimo o mateirjalu i predmetima, tj. vrsti dokumenata.

I pored želje i volje da kroz rad koristim vjeri i zajednici, kućanska isti­ na, kao Božija riječ postajala je vidljivo prisutna. U Jasini-Šerifu, koji toli­ ko često učimo, jedan ajet ovako glasi: ,,Ve men nuammirhu nunekkishu fi- l'halki efela ja'kilun" - što u prevodu znači: ,,A onome kome dug život damo, Mi mu izgled nagore izmijenimo. Zar oni to ne razumiju" (Jasin, 68.) Po ćitabima starost nastaje poslije 63 godine, a starost je nedostatak i mahana. Muhamed, a.s. je živio 63. godine i nije ušao u starost.

Ušao sam u sedamdesetsedmu godinu ovozemaljskog života i dijabetis nagriza moje tijelo, pa je moj rad u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uspor­ en. Dva sanduka od evraki-perišana sam otvorio, pregledao i složio. Do kraja 1988. godine upisao sam u Inventar arhivalije 150 brojeva. Prvih osam brojeva je uzet u fond arhiva Biblioteke.

U monografiji 450 godina Gazi H u s r e v medrese u Sarajevu koja je štampana 1988. god. uvrštenje i rad „Gazi Husrevbegova bibliote­ ka", preštampan iz istoimene brošure objavljene u Sarajevu 1982. god.

Autori su merhum Mehmed Mujezinović i Mahmut Traljić.

Ovaj rad je dobar jer obuhvata sve važnije elemente iz biblioteka. Arhivalije su spomenute kao grupa, ima ih oko 4000 i većina ih je na turs­ kom jeziku.

U Analima Gazi Husrev-begove biblioteke, knjiga VII-VIII, 1982. god. str. 256-262, ima i članak pod naslovom „ 0 arhivi Gazi Husrevbegove biblioteke". Rečeno je d a je bivši bibliotekar dr. Ibrahim Kemura usposta­ vio katalog dokumenata sa 90 odrednica.

Glavni poslovi su: sređivanje, inventarisanje, obrada i publikovanje. Iz inventara ovih 150 arhivalija spomenut ćemo vam ovih 18 brojeva:

19. O atentatu na Hazreti Aliju od Muhammeda Emina Dizdara, direk­

tora Gazi Husrev-begove medrese. Hazreti Alija je podlegao ranama 15. ramazana 40. god. po hidžri (2 2 .1 661.), kao žrtva svoje vladalačke časti.

„On je posljednji zakoniti halifa s kojim se završava patrijarhalna epoha is­ lama". (M. Dizdar)

24. Mala i velika ćageta. U Sarajevu, a i drugdje, je bio običaj da se kad neko umre dijele tzv. mala i velika ćageta.

Mala ćageta se dijele prvih sedam dana po ukopu umrlog i to sedam dana po sedam ćageta. Vrijednost jednog ćageta je iznosila koliko i vrijed­ nost sadekai-fitra. Velika ćageta je uobičajeno dijeliti kasnije (poslije četerestine) od petnaest do blizu stotinu. To može biti i fidja (otkupnina) za grijehe.

Fidja se daje: za propuštene namaze, propušteni post, krivo zaklinjanje i hukuki

27. Topuz-babino pismo. Merhum Sulejman-dede zvani Topuz-baba napisao je ovo pismo da se preda njegovom muridu iz dotičnog vakta. Pis­ mo je čudnovatog sadržaja. U njemu se kaže: „Popeo sam se na granu šljive da uberem grožđa".

32. Pismo na arapskom jeziku od šejh-Adnana Jasina Husejnije Nakšibendije Kadirije iz Bejruta (1984. god.). U pismu se govori o šejhu Siradžuddinu II iz Sirije i prilaže ,,Uslubu-l-kijam bi-z-zikri-l-infiradijji „- Način davanja dozvole za primanje tarikata i virda, pojedinačnog.

35. Savjet Muhammeda, a.s. Aliji, r.a. Mesnevija I, stihovi 2959-2979.

38. Sejh Adnan Jasin iz Bejruta. Predavanje o muridima medžzubima i vrste džezbe.

53. Sporazum Hazreti Hasana i Mu'avije. Predavanje:

1. Poslije smrti Mu'avije izbor halife prepustiće se muslimanima,

2. da se odmah proglasi opšta amnestija,

3. da se obustavi napadanje Hazreti Alije i

4. da se Hasanu i Husejnu dodijeli apanaža iz odsjeka poreza (oni ne mogu primati apanažu iz ubranog zekata).

60. Mektubat (pisma) Hafiz-Abdullah-efendije Hizra, muderrisa i trgov­ ca iz Prizrena, iz 1937. god. Tri pisma su na arapskom i jedno na turskom jeziku.

U pismu na arapskom jeziku prijateljima u Sarajevu od 2. šabana 1355. god (18. X 1937.) javlja dvije žalosne vijesti, prva, d a je agrarni sud izdao presudu o oduzimanju zemlje od dosadašnjih vlasnika i da tu zemlju ne mogu i dalje koristiti (kolonizacija Kosova), i drugo, d a je preselio na dru­ gi, bolji svijet Hadži-Rustem-efendija (Sporta), bivši muderris i muftija u Prizrenu. U četvrtom pismu, na turskom jeziku, ima i selam napisan vlasto­ ručno od Nusret-efendije Galiba, tadašnjeg muftije u Prizrenu. Arapska pisma su uzorci arapske kaligrafije , a i vrijedna su po sadržaju.

61. Nostrifikacija diplome sa fakulteta El-Azher u Kairu (Egipat) izdata Mehmedu Handžiću iz Sarajeva iz 1349/1933 god.

62. Alibegović Sulejman: Odgovor Hadži-Husejn-ef. Džozi povodom tumačenja (komentara) jednog ajeti kerima u Glasniku IVZ br. 11-12 1976. god.

63. Predstavka predsjedniku Vrhovnog Sabora IZ u SFRJ akademiku prof. dr Hamdiji Ćemerliću, upućena od Kemal-ef. Aručije, muderrisa i va- iza iz Vrapčišta kod Gostivara.

64. Mersija povodom smrti Kemal-ef. Aručija 1977. god. Sastavio Nimetullah sin Ataullah-efendije Kurtiša iz Skopja.

71. Djela muslimana Bosne i Hercegovine koja se ne nalaze u Gazi Hu- srevbegovoj biblioteci u Sarajevu.

80. Kasida o Abdulkadiru Gejlani od šejha Selima Sami-ef. iz Vučitrna, prevod sa turskog od Fejzullah-ef. Hadžibajrića.

89. Poklon knjiga Salih-ef. Svrze, posljednjeg sarajevskog muftije, Gazi Husrevbegovoj biblioteci.

103. Pripadnost tarikatu - veže se za tri stvari: 1. lična bogobojaznost - takvaluk, 2. šejh koji je ovlašten na iršad i 3. zikr.

146. Merhum Fettah-efendija R eu f muderris iz Skopja. Spjev na turs­ kom od Nimetullaha sina Ataullah-efendije Kurtiša iz Skopja.

150. Susret Murteza-efendijeKarađuzovića, muftije crnogorskih musli­ mana, sa fetva-eminom i razgovor o hutbi i prijem kod sultana Mehmeda Rešada, 1912. god. u Istanbulu.

SUMMARY

ON TH E ARCHIVE OF GHAZI HUSREF-BEY LIBRARY IN SARAJEVO

From the end of 1987 tili the end of 1988 the present author has exam- ined some twenty boxes containing various materials: manuscripts, fragme- nts, newspaper clippings, documents, and the like. After the classiffication of the material 150 documents were selected and registered in the inventory of the Archive. Of these documents, 18 of the most interesting are present- ed in the present paper.

Sarajevo, 31. 01. 1989. god.