Fejzulah Hadžibajrić

OSVRT NA DVA RUKOPISA NA TURSKOM JEZIKU

(Iz Privremenog inventara rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke)

U Privrem enom inventaru rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke, u Sarajevu dva rukopisa me vežu i podsjećaju na dva m oja profesora, p rof. dr. Šaćira Sikirića i akademika H am diju K reševlja k o vića.

Prof. dr. Šaćir Sikirić bio je predsjednik kom isije za procjenu porodičn e biblioteke rahmetli Nasir-ef. M isirlića, šejha Hadži Sinanove tek ije u Sarajevu (umro 1956. god.), a Mustafa-ef. Fazlić i ja b ili smo članovi kom isije. K om isiju je form irala ondašnja Vakufska direkcija radi otkupa za Gazi Husrev-begovu biblioteku. T o su b ili rukopisi, štam­ pana djela i dokumenti većinom na orijen taln im jezicim a, a nešto od dokumenata i na našem i njem ačkom jeziku. U svom radu kom isija je naišla na jedan rukopis č iji je autor bio rahm etli hadži Edhem M i sirlić Cvancika, ra n iji šejh tekije (umro 1910). Rukopis je bio m edi­ cinski. Sikirić ga je doveo u vezu sa činjenicom da je Hadži Si nanova tekija svojevrem eno služila i kao bolnica (za umobolne), a šejh je bio kao narodni ljekar. Zapamtio sam i izgled rukopisa: p o form atu je bio kao Mushaf i imao je poklopac, što drugi rukopisi ni­ su im ali. Procjena kom isije bila je visoka za Vakufsku direkciju i m aterijal je otkupio A rhiv grada Sarajeva. T o je danas posebni fond Arh iva č ija je signatura H ST. Spomenuti m edicinski rukopis je dos­ p io u Gazi Husrev-begovu biblioteku i nosi b ro j PR-1380.

H am dija Kreševljaković je 1957. god. don io iz Zagreba, iz K o lek cije Olesnioki, turski rukopis o porijeklu zanata »F u tu vvet« i zadužio me­ ne da ga prepišem. Rukopis je vraćen u Zagreb, a prepis je upisan u privrem en i katalog rukopisa GHB biblioteke b ro j PR-2356.

Spomenuta dva rukopisa nisam zaboravio, je r su mi se usjekle

u sjećanje pohvale dr. Sikirića i Kreševljakovića. Oba rukopisa ima­ ju svoju grupu i užu struku i čekaju obradu za katalog. Iz pažnje i poštovanja prema Sikiriću i K reševljak oviću želim dati ovaj osvrt. K reševljak ović je umro 1959. god. i ukopan u groblju Vinograd u Sa­ rajevu, a Sikirić je umro 1966. god. i ukopan je na Oglavku kod F o j nice.

Rukopis broj PR-1380. 3, v 19,5x12

Rukopis broj PR-1380-3 ima zajednički povez sa ova tri naslova:

1. Fihristatu min Manafi' an-Nas wa Min ba’diaUmualedžat od hadži Edhema Misirlića-Cvanci ke, str. 1— 86,

2. Manafi’ an-nas, od N id aija, str. 1— 177, i

3. M u ’aladžatal-amrad, str. 178— 243, bez im ena autora.

V ještijem orijentalisti opada u o či prva rije č iz nasilova »Fih- ristatu«, a n ije Fihristu. To je perzijska imenica sa arapskim nastav­ kom m nožine » t « ; taualke sre, koju možemo prevesti na naš jezik kao

»kazalo« ili »red oslijed « stvari o kojim a se piše u nekoj knjizi. U našem slučaju to je kazalo iz dva različita naslova iz oblasti narodne medicine. T o se odnosi na djela koja su u češćoj upotrebi i koja su poznata, sa ciljem da se korisniku pomogne i olakša. Danas su to razni indeksi, regesta i podsjetnici za neku oblast iz nauke i prakse. U našem slučaju radi se o medicinskom djelu Men afiunas, ko jeg je napisao Nidai. D jelo je prepisano 1061/1650. godine, a prepisao ga je lijepim rukopisom Mustafa, sin hadži Hasana S arajlije, i čuvano je u Hadži Sinanovoj tekiji. Po tome je dr. S ikirić zaključivao da je Fihristu sastavio i sabrao hadži Edhem, je r je poznavao i turski je ­ zik i orijentalnu medicinu. I član kom isije Mustafa ef. Fazlić je sa­ kupljao orijen talne rukopise, prvenstveno medicinske. I način po­ veza je na to ukazivao.

Treći naslov je kao priručna medicinska bilješnica dodata uz glavnu knjigu.

U Fihristu je iskazano preko hiljadu bolesti i način njihova li­ ječenja. To govori da je uložen veliki trud i napisana čitava knjiga. Naš osvrt je predočavanje samo nekih jedinica iz cjelokupnog sadr­ žaja. B rojka iza odrednice označava stranicu iz teksta knjige Mana- fi'an-nas, k o ja ima 60 podnaslova, uvodnu riječ u stihu i prozi, za­ tim podnaslovi sa svojim tekstovim a i pogovor u stihu.

Iz Fihrista m i ćemo naglasiti ove odrednice: stvaranje čovjeka 14, uzimanje krvi 22, srčani u dari 22, tarčin sa m edom kao lijek 24, liječenje opadanja kose, obrva i trepavica 26, sm okvino m lijeko i m ravlja ja ja kao lijek 27, ćurekot kao lijek 27, nahlada 28, bolesti usta 29, zubobolja 30, bjelina zuba 32, maslinov list 33, teško disanje

34, pokrvavljenje očiju 35, razne očne bolesti 36— 38, sm okvino lišće 42, zečija krv 43, sirće od luka 44, frenjak 47, m ajasil po nogama i rukama 51, oticanje nogu 52, rane od oružja 55, m išićni sastav 57,

stomačne bolesti 59, sunećenje 59, crveni luk 60, začepljen je nosa 61, bademovo ulje kao lijek 62, žablja mast 62, crveni vjeta r 64, lijek đumđum 65, žablje meso 66, trop b ijele ruže 66, brašno od zobi 67, kamen u m okraćnom m jehuru 68, izbacivanje kamena 69, upotreba trave mustakinje 70,- mokraćni m jehur 70, krv u m okraći 70, prekid m okrenja 71, olakšanje teškog disanja 71, lišće od čukundruka 72, list od bijele ruže 92, mast od katrana 72, voda od sunbula 74, trava medenik 76, lišće od ljubičice (m inefše) 79, košpica od tikve 80, mast od deve 82, mast od lava 83, trava isirgan 83, žutica 87, dječija bolest .(ummisibjan) 87, d je čji p roljev 87, lišće od šeftelije 88, sirće kao mehlem 87, temperatura kod djece 89, začepljen je m okraće 89, krv u oku 90, d je čiji kašalj 91, zapis protiv plača djeteta 91, kantar jun kao lijek 91, porem ećaj kod menstruacije 91, trava vratić kao lijek 92, morska pjena kao lijek 93, fulful, anzer i am ber kao lijek 94, mast »širi rogan« za mazanje 94, mast od m inefše sa m edom 96, kakula 98, nohut 98, sredina od luka 98, o tjecan je trbuha 100, zat­

vor 101, slana voda 103, karanfil i zaferan 103, b iljk a savleđan 104,

o v č iji loj kao lijek 104, bjelance ja je i katran kao lijek 106, d iv lji kesten mast 106, kabak jagi kao lijek 107, b ije li luk, biber i maslino­ vo u lje kao lijek 109, đunluk 109, sok od šipa 110, limunov sok 111, sokovi od jabuka 111, nesvjestica 111, cvijet od m inefše 111, orah 112,

tunja 113, helja 113, proljevi 114, bolovi u glavi 114, sandalovo drvo

115, zendžebil protiv im potencije 115, indijski orah 115, kakula i ka­ ran fil 115, cvijet od limuna 115, zardelija i slabost 116, sok od crnog grožđa 116, b ijeli sandal 117, b ije li luk i muška snaga 117, sunbul i m uštakija 118, slabost srca 119, čovjekovo tijelo 124, kozije meso 125, jezik od vrapca 125, bravlje meso 125, nišeste 127, pirinač 127, pače od očiju 128, loj 129, fulful, zenđebil i ruža 129, kiselo m lijeko 130, m ladi sir 130, šalgam repa 131, zelje (spanać) 131, tikva 131, jabu­

ka 132, lješnik 132, šljive 132, nadimanje stomaka 133, oticanje nogu i ruku 133, ispiranje grla nišadorom 134, voda od bijelog luka 134, opadanje kose i b ijeli luk 135, sirće od luka 135, oduzetost glasa 135, havudž trava 136, pelin i savlidžan kao lijek 136, bolovi u stomaku 136, zubobolja 136, ravend i kalem ženkar kao lijek 137, bevasir i m ujasil kod obavljanja nužde 137, p roljev 137, trava oćak oti 137, balgam 137, istisika i prasa 138, otečenost usnica 138, divlja prasa 139, nesanica kod djeteta 139, gluhoća 140, sandžije 141, loboda i na­ dim anje stomaka 141, b ije li luk i glavobolja 142, otok uha 142, lije ­ kovi u kupusu 142, teško disanje i cvijet od đunluka 143, korijen od bobana 143, liječenje kamenjem 143, uši i gn jide 143, lišće protiv ot­ rova 143, ujed psa 144, lišće od smokve i strasti 144, lijek za oči u listu od dunje 144, cvijet od dunje lijek za jačanje 144, kašljanje i med 144, loj od konja u liječenju tuberkuloze 145, koristi od živo­ tinja 145, konjski nokat 145, bjelina iz oka kao lijek 146, m lijeko i m okraća deve kao lijek 146, lijek ovi p rotiv stjenica 146, lijek pro­ tiv drhtanja (Parkinzon) 147, liječen je tabana noge 147, rogovi koze u liječen ju 147, menstruacija 147, kečibojnoz sa šljezom kao lijek 147, zečija krv kao lijek 148, mrak pred očima 149, začeće u m ajčinoj utrobi 149, mačka u liječenju 150, majmun u liječenju 150, ujed b i­ jesnog psa 150, ptice u liječenju (hudhud) 151, hudhudovo meso 151, nesanica 151, jezik buljine (sove) 152, probadanje u stomaku 153, te­ žak porođaj, krv iz nosa 155, šuga 156, ujed škorpiona 156, glavobo­ lja 156, zatvor (kavzluk) 160, proljev 161, košpice od karpuze kao li­ jek 166, cvijet od sunbula 169, pilule (hopovi, madžuni) 169, jačanje muškosti 172, zadah iz usta 175, bolesti u crijevim a 180, ujed zm ije 183, uzrok pisanja rada 184, završni spjev autora 184, čudni doživlja­ ji autora 185, savjeti u stihovima 186, ime prepisivača i datum 187. Sa ovim je završeno pisanje hadži Edhema M isirlića Cvancike.

U nastavku teksta, stranice 188 — 243, iskazana su liječenja iz trećeg naslova Mauladžatul-amrad. Prepisao ih je Derviš Ruhi ja El-Mevlevi. (K asniji starješina M evlevijske tekije na Bendbaši. U m ro 1927.).

Fihristatu m anafi’an-nas može se smatrati kao dodatak (takm i la, Supplement) glavnom djelu Mainafi'an-nas.

U inventare orijentalnih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke upisano je do kraja 1986. godine 11 prim jeraka medicinskog djela M enafi'en-nas. To su brojevi: R-2354, 2590, 3087, 4661, 5703 i 5902 iz

inventara orijentalnih rukopisa, i brojevi PR-1101, 1380, 1571, 1771 i 2488 iz privrem enog inventara orijentalnih rukopisa.

Prim jerak broj PR-1571 otkupljen je o d rahm etli dr. Muhameda Hadžijahića, našeg vrsnog učenjaka i (pisca. Dodatak ovog rukopisa je referat od Saliha H. Alića pod naslovom: »Jedino medicinsko dje­ lo, pisano vjerovatno u Bosni: N ida’i, Menafi'en-nas (/Ljekarske/ ko­ risti svijetu )« Referat ima 20 stranica i vrlo je iscrpan i koristan za našu orijentalistiku a za Manafi'an-nas posebno. Zasigurno pisac re­ ferata n ije znao za Fihristu.

Rečeno je da je ovo osvrt i nećemo ići u dalje izlaganje.

Rukopis broj PR-2356.2, v. 19 x 13

Original ovog rukopisa čuva se u Jugoslovenskoj akademiji u Zagrebu, Orijentalna zbirka, K olekcija Olesnicki N o 523. Rekli smo kako je došlo do ovoga prepisa.

Rukopis ima dva naslova:

— O bjašnjenja o futuvvetu (autor Jahja), sa nekoliko podnaslo­ va bez datuma pisanja, i

— H adaiq ad-daqaiq od Abu Bekra b. Abdal-Kadira ar-Razija, pre­ pisao Ahmed b. Bajezid 1001/1592. godine.

U Arapskosrpskohrvatskom rječniku od dr. T. Muftića, futuv vet znači: mladost, muževnost, hrabrost, junaštvo, viteštvo, plemeni­ tost, deražljivost. Sva ova značenja vezana su za rad. To su načela kako treba postupiti u datom slučaju. M oglo bi se reći da je futuvvet etika rada, slično medicini rada. Futuvvet ima svoje p o rijeklo i ko­ rijene, i veže se za vjeru (din i šeriat). Za futuvvet se kaže ovako:

O futuvvetu Muhammeda, alejhi-s-selam Bismillahi-r-rahmani-r-rahim

Futuvvet Muhammeda, a.s., veže se za Lejlei-M iradž, da ga je te noći m elek Džebrail opasao pasom. U kn jizi Muhtasar od šejha Abu al-Hasana kaže se da je to bilo na mjestu Sidrat al-Muntaha i da je tada imao 51 godinu i 9 m jeseci života. Te noći Muhammed je bio neraspoložen i došao u hazreti Alijinu kuću. Od Boga dž.š. je došlo naređenje meleku Džebrailu da iz Dženneta donese krunu od bisera, ogrtač od zlata, jedan opasač i jednu strijelu, i da uzme ovna koji je bio dat Ibrahim pejgam beru, da pozove m eleke Mikaila, Israfila i Azraila i još 70 hiljada meleka. »M oga m iljenika, Muhammeda da uzme, stavi mu krunu i zagrne ga ogrtačem ,da ga opaše pasom i da ga uzjaše na buraka u prisustvu gore spomenitutih meleka. M o­ ga m iljenika su nevjernici učinili neraspoloženim, pa ga dovedi nek vidi visoke svjetove i m oju audijenciju. Dobiće sve što zaželi. On je kod mene vrlo pribran». Džebrail je pozvao Muhammeda i on je iz kuće Ummihanine došao u Harem Meke, kod Kabe, posjetio vrelo Zemzem i Ibrahim ovo m jesto i stajao kod Kabe. M eleki su mu na­ zivali selam i pozdravljali ga, a on im uzvraćao pozdrave. Džebrail mu je izručio selam od Boga i poziv na nebo k o ji n ije bio nikom dru­

gom upućen. »M jesto ti je Kabe-Kavsejn i razgovaraćeš sa S tvorite­ ljem B ogom «. Muhammed je iz zahvalnosti za ovaj poziv klanjao dva rekata namaza. Kad je završio namaz, Džebrail mu je stavio tadž, zagrnuo ogrtač, opasao pas i stavio ga na baraka. Sa B ism illom Mu­ hammed je uzjahao na buraka i za čas stigao u B ajt al-Maqdis (u Jerusalimu), gdje je burak stao. Džebrail mu je kazao da je to M es džidi Aksa. Sjahao je i unišao u mesdžid. Tam o je zatekao dva safa lju di od svjetla, i to su bili raniji pejgam beri, k o ji su došli da ga pozdrave. Oni žele da za njim klanjaju dva rekata namaza, da ga vid e i postanu njegov ummet (narod). K ad se završio ovaj susret, Džebrail ga je doveo do jedne sofre na k o jo j su bile tri pune čaše, u jed n o j m lijeko, u drugoj m ed i u trećoj šerbe. Ponudio ga je da p o p ije šta želi. Uzeo je m lijek o i popio pola čaše. »T o je lijep o za tvoj um m et«, reče mu Džebrail. »Jedna polovina će unići u Džennet tvojim šefaatom (zagovorom ), a druga polovina B ožijim rahm etom «. Da si uzeo drugo, većina tvoga umeta bi živjela u zabranama (ha­ ram). Muhammed se na ovo obveselio i proučio tekbire. Lju d i futuv veta su ove takbire nazvali »Šeddi p ir«. Tada je Džebrail obukao na lune Muhammedu.

O futuvvetu hazreti Alije

A lija je amidžić Muhammedov, sin Abu Talibov. Većina učenjaka i prvaka kažu, da je desete godine po Hidžretu, 25. zil-kide mjeseca, Muhammed obukao ihrame i pošao u Meku da obavi hadž. Ovaj hadž se zove oprosni i bio je posljednji. Došli su do m jesta zvanog »G adiri hum «. Džebrail je ovdje donio Muhammedu ikur’anski ajet: »Ja ejjuher-

-resulu balling ma unzile ilejk e min Rabbike — 0 poslaniče, dostavi šta ti je spušteno od tvoga Gospodara«.

Abu al-Hasan al-Vahidi u svome zapisu kaže: »O d julara (samara) naših deva napravili smo postolje sa k o jeg nam je Muhammed rekao ovo: K o vam je bliži od važih duša? Ashabi su odgovorili: To zna Bog i N je g o v poslanik. Zatim je Muhammed, a.s., uzeo Alijinu ruku i po­ digao, pa je rekao: K om e god sam ja m evla (starješina, gospodar), n jegov je mevla A lija! O m oj Bože! Zaštiti onog ko njega (A liju ) za štićuje, a budi protiv onoga koji je protiv A lije! — Ovo je ponovio tri puta«.

U 40 hadisa Muhammed je govorio o A liji. Iznosi se nekoliko detalja. Kaže se da su p oslije ove hutbe klanjali 12 rekata (nafile), a onda podne namaz, skraćeno, samo dva rekata. Daju se d etaljn iji opisi ovog događaja. N a kraju, Muhammed je ovd je opasao A liju je d ­ nim svojim pasom (sa M iradža) i proučio tekbire (tekm il). Izvršeno je bratim ljenje. Iza ovoga je A lija opasao pasovima 17 osoba u p ri­ sustvu Muhammeda, i oni su postali pirovi (prvaci) zanata. Pasom se opasuje, a krajevi pasa se zavezuju. T o se naziva »Mehri-šedd«.

Hazreti Alijino vezivanje opasača

Hazreti A lija je opasao opasačima ove osobe:

1. Salmana Farisija, oslobođenog roba Pejgamberova, prvaka kućne radne snage i berbera,

2. A m ra ibni Um ejja, on je postao prvak biliklera,

3. B ilala Abul al-Kasima Abdullaha — Abu al-Habešija, pira (prva­ ka) mujezina,

4. Džafera Tajjara, prvaka kazaza (svilara),

5. Kamber-Nasra, sejizi (konjušara),

6. Muhammeda Akbal Jamanija, čizm edžija i papučara,

7. Abdulaha bin Umara, manufakturnog radnika i učitelja,

8. Nasra Hindija, čistača,

9. Hasana Basrija, dunđera,

10. Nasra ibn Abdulaha, raditelja vodovoda i šatora,

11. Abu Derda Umara, ugostitelja,

12. Abasa Akbara, sadijjet,

13. Suhajla Rumija, bajraktara,

14. Malika, Usturija, izdavača oružja,

15. Abu Bakra (drugog), hafiza,

16. Muhammed Gaffara, izdavača posuđa za vodu,

17. Muaza ibni Džabala, vrtlara i povrtlara.

H azreti Alija je ovlastio Salmana da on opaše pašom još neke osobe.

Salmanovo opasivanje (vezivan je pasova)

Salman je opasao ove osobe: 1. Abdul al-Mudžiza, brijača, 2. Abu Nasr-Abdulaha, služinče (posluga), 3. Im rana ibn Amra ekmekčiju, 4. A dija ibn A dija en-Nadždžara, (ispušteno), 5. Abu Amra Abdulaha, potpaljivača vatre, 6. Salman K u fija, vodonošu, 7. Ubajda bin Muk bira, mesara, 8. Muhsin bin Ismana, banjara, 9. (n ije spomenuto ni im e ni zanat), 10. Zejda H indija, topčiju, 11. ‘Davuda b. Abdurrahman, krojača, 12. Zihada al-Kattara, halača (pucara pamuka i vune), 13. Abdulah al-Vasila, izrada tekneta (korita), 14. Usman b. Ferraa, krz­ nara, 15. Abu Said Ubbada, ćilimara, 16. (fa li), 17. Kasirna b. Abdu­ laha, pisara i slikara, 18. Abdulaha, pjesnika, 19. Amra b. Jalima, gvožđara, 20. (fali), 21. Abu Habib Muhjiddina, kazandžiju, 22. Abu R aim a Barka, poljoprivrednika, 23. Abu Kasirna Bajkara, potkivača (nalbantiju), 24. Nasra b. Abdulaha, zlatara, 25. Husejna Basrija, slas­ tičara, 26. Ibni Hussama Misirija, apotekara, 27. Said b. Ubajda, tr­ govca, 28. Abu Nasra Hašima Bagdadija, sarača 29. Asira Hindija, sabljara, 30. Abu al-Fetha b. Abdulah al-Basrija, nožara, 31. Nasra b. Abdulaha, k o ji pravi i prodaje čadore, 32. Hahana Kattal Gazija, zele nara, 33. Nasrulaha Sammakija, ribara i 34. Abu Abdulah Džarraha, ranara. Ukupno je opasano 51 osoba. K o d svakog je rečeno nekoliko biografskih podataka. Razum ljivo je da sve te osobe nisu mogle b iti na m jestu Gadiri Hum. To podliježe kritičkoj provjeri, ali to je postala narodna predaja. Želja je da se svi zanati i zanimanja pove-

žu za jedno m jesto i ukaže njihova važnost. Ovo vezivanje pasova (opasivanje) nazvano je »M ejan beste«. To nije arapska riječ nego perzijska.

Osim ovih prvih opasivanja (17 + 34), spominju se i kasniji sluča­ jevi, od tri do sedam, i to: u Basri, u K o fi, u Misiru, u Samu i u Medini. Oni se ovako prikazuju: u Basri ovih šest: Abu Ubajda Džar rah — (ispušteno), Kasim b. Nasr, klesar, Abu Muhammed b. Am r bijadžiler, Am r b. Abdulah Sabbag, bojadžija, Am r b. Nasr, ciglar k o ji pravi ćerpič od zem lje, Ajan b. Umer Harzat, čifčija. U K o fi se spom inje ovih pet: Abu Zajd Hindi, baščovan, Am r b. Im ran, sakup­ lja č i prodavač otpadaka (furde), Avn b. Šarib Abu Adžb, pastir, Ab­ dulah Bahri, brodar i Mikdad, sudija i njegovi povjerenici.

Na sastanku u G adim prisutni su počašćeni hurmama, stoga se na sastancima gostuje i časti. Sa te gozbe jedna kutija (hurm i) je donesena u Medinu i počašćeni su Fatima, Hasan i Husejn. T o je bila halva. Za ovaj događaj se povezuje priprem anje halve i čašćenje halvom.

Prvu halvu je napravio Džebrail i počastio Adema. Adem je ovu halvu podijelio na troje. Jedan dio je p odijelio svojoj djeci, a na dru­ ga dva dijela je stavio muhur (pečat). Na jednom pečatu je pisalo

»La-ilahe,illellah Adem Safijju-llah«, a na drugom muhuru je pisalo

»La-ilahe-illellah — Muhamedun Resululu-lah«. Prvi je bio za Ibrahim-

-pejgambera kad je zidao Kabu, a drugi je bio za Muhammeda, a.s.

Objašnjenje na neka pitanja

Ako upitaju šta je zahir (vanjsko), a šta je batin (unutrašnje) odgovor je: zahir je Muhammedov šeriat — (zakon), a batin je iskre­ ni ibadet. Ako upitaju šta je značenje opasivanja pasa, odgovor je: ispunjavanje riječi i zdravlje (selim). Ako upitaju šta znače tri uzla, odgovor je: prvi uzao znači obavezu prema piru, drugi je zakletva — (bej'at), a treći je oporuka i preporuka (vasijjet). Ako upitaju na što ukazuju uzlovi od pira, od oca i od ustaza (majstora, učitelja), reci: od pira (preko pira) je tevba i talkin (čin zavjeta), od oca je obaveza, a od ustaza (m ajstora) j e zakletva (zaklinjanje, tekst). Ako upitaju za p o rijek lo uzlova, od go vor je : hazreti Alije. Ako upitaju šta znači uzao oca, reci da je to savjet, a od pira i ustaza je odgovor: znači njihovo zadovoljstvo i dozvola prvaka (erenlera). Ako upitaju šta zna­ či pirovo vezivanje, od govor je: obaveza prema Bogu, vezivan je za A liju i preporuka pirova. Ako upitaju gdje su vezali uzao pira, od­ govor je: na mahfilu (balkonu) hazreti Pejgam bera i A lije (Šahi m er dan) u prisutnosti siromaha, pred pogledom Gospodina gospode (Mu­ hammeda), uz svijeću, u tom e i tome mjestu (ne mora se spomenuti pobliža oznaka m jesta). Ako upitaju gdje ti je bila ruka kad te je gledao pir, odgovor je : ruka m i je bila na glavi, a glava na ruci. Ako upitaju koliko je adaba (uljudbi) u tarikatu, odgovor je: šest. Prvi: pred pogledom erenlera biti ponizan, drugi: sjediti na koljenim a, tre­ ći: čuvati tajne, četvrti: ne govoriti laž, peti: ne sm ijati se u lice pi- ra-starješine, i šesti: prihvatiti (prim iti) sve što dobiješ od pira i ni­ koga ne gledati sa ponižavanjem. Ako upitaju koliko puteva ima ta-

na propise Kur'ana, da pazi na uljudnost i u svemu uljudno postu­ pa, da se na sastancima esnafa pristojno vlada i pristojn o sjedi, da ne opruža noge i ne sm ije se grohotom, da pazi na je z ik i ponašanje. Hazreti A lija je rekao: » č i j i jezik bude sladak, taj će im ati m nogo braće«.

Bilo šejh, bilo nakib ili bilo ko od esnafa treba da pazi na is­ punjenje datog obećanja, da se prim aju isprike je r je rečeno: » Is ­ prika se prim a kod plem enitih lju d i«, da pruža pom oć i prilazi u pomoć gdje se pokaže potreba, da pazi na čistoću i uopće da bude razborit.

Vladanje nakiba je naročito naglašeno.

Objed i serviranje objeda (sofra) detaljno su prikazani. Dova i poklanjanje dove povezuje se za hazreti Aliju. Pečenje halve na esnaf skim skupovima je iscrpno objašnjeno i prikazano.

O ahiji

Ahija treba da je odgojen i priprem ljen da druge odgaja i čini terbije. O ovom e im a mnogo m aterijala i građe. Reći ćemo samo ne­ koliko: da ne hlepi za dunjalukom, da ostavi svoje lične želje, da oko ne baca gore (oholost); Muhammed, a.s., je rekao: »O vaj svijet je zastor za vjernika, a Džennet za nevjernika«. Ahija treba da se iz­ država halal zaradom. U futuvvetu treba dati prednost podm irenju potreba drugih pred svojim potrebama. N e sm ije se biti bez zanima­ nja. Treba se truditi postići makar i najmanju serm iju (im ovina ko­ ja se posjeduje).

O futuvvetu

Po propisim a futuvveta, šejh (m ajstor) je kao stablo k o je daje plod. U srcu m ajstora treba da budu: istinitost, čistoća, po vjerljivo st, plemenitost i pouzdanost. To su grane stabla. Prenosi se da je hazreti A lija rekao: »Pazite na ovih sedam harfova-slova: kaf, e lif nun, mim he i je (k, e (a, u), n, m, h i j ) « . To je: sidk — istinitost, (k), emanet

— povjeren je (e), temam — potpunost (t), nimet — blagodat (n), ple­ menitost — kerem (m ) i čovječnost, insanijjet (j). Svaki zanat treba valjano obučiti i naučiti. Dućane treba zatvarati i otvarati u isto vri­ jeme. Treba se strogo čuvati podvala i nepoštenih poslova i postupaka.

O priređivanju sofre

Nakib i jigitbaša uzmu leden i ibrik i donesu pred šejha (m aj­ stora). Jigit-baša drži leden, a nakib poljeva vodu na ruke. Zatim izm ijene nekoliko riječ i (fraza) pa se sjede za sofru. Prvo posjeda sadat (gospoda) i ulema. Mnogo se pazi na uljudnost, je r se i to smatra vjerom . K o d postavljanja posuđa za je lo i dizanja toga po­ suđa pazi se na svaku kretnju, strogo se pazi ko je se usluge čine des­ nom, a koje lijevom rukom. Kad se stavi jelo na sofru, nakib da znak i počne se jesti. Pazi se kad će se reći Bismillah. Poseban je redoslijed jela i na to se strogo pazi. Pazi se strogo i na koračanje.

Između m ajstora i šegrta ima šest pitanja, tri su otvorena, a tri su zatvorena. Otvorena su: ne odbiti nikakav poziv m ajstora, biti

m ajstoru pod nogama ko zem lja, i nikad na poslu odakle jedeš ne učiniti hijanetluk (prevaru i izdaju). Pokrivena tri pitanja su: da su ti noge na ibadetu, da ti srce donosi (uči) salavat i da su ti ruke ot­ vorene (da si deražljiv).

Hadaiq ad-daqaiq od Muhammeda Abu Bakra b. Abdal-Kadira ar-Ra

zija, prepisao Ahmed b. B ajezid 1001/1592. godine.

Trideseto poglavlje: O futuvvetu

U jeziku (lingvistici) »fu tu vvet« znači deražljivost i plem enitost, a u strogoj stručnoj upotrebi (tem in ologiji) »fu tu vvet« znači učiniti druge ljude prečim od sebe, nakon što ih stavi na prvo m jesto na dunjaluku i na ahiretu. T o je da angažuješ sebe i finom i lošem na onom e što hoće i pomogneš im. Rekli su da je futuvvet čistina, d ar e žljiivost i pouzdanost, a rekli su i da znači, da ni u čem ne vidiš opasnost i pretjeranost, ili da postupaš uljudno i sa uljudnim i neu- ljudnim, je r ako on nije odgojen, budi ti odgojen, da čo vjek bude u vijek na korist drugome, a na to se ukazuje riječim a B ožijeg Pos­ lanika, da je Bog uvijek na strani onoga ko pomaže u radu svoga brata. To je opraštanje tuđih posrtaja i pokrivanje tuđih mahana. Ovo gore nabrojeno su najniži stepeni futuvveta. Rekli su da je futuv­ vet da ne vidiš svoju vrijednost nad drugim. Ili, da ti budeš uviđa­ van, a ne zahtijevaš od drugog takvu uviđavnost. Džunajd je rekao da j e futuvvet uklanjanje sm etnji i trošenje truda za dobro. Rečeno je da je fu tuvvet slijetdenje sunneta. Rekli su da je futuvvet pokazivati blagogati (nimete) prikrivaju ći svoju ljubav za njih. Ahmad b. Hanbel je rekao, da je futuvvet ostaviti ono što želiš pred onim od čega se bojiš. B iti feta, mladić futuvveta, je da ne budeš imao ostvetnika. Feta je onaj ko bude razbio u sebi svoj kip, a to je nefs. Ovo se po­ vezuje sa Ibrahim -pejgam berom i njegovim razbijanjem kipova, što se spom inje u K ur'anu. Navedeno je 16 opisa futuvveta.

Futuvvet se dijeli na dva ididijela: specijalni, kako smo n aprijed rekli, i opći: da se ne namećeš na prijatelja. Abu A li Daqgaq je rekao da prvenstvo u futuvvetu pripada samo Muhammed-pejgamberu, je r će svaki pejgam ber na Sudnjem danu reči: »N efsi, nefsi — Mene, m ene«, a Muhammed će reći: Um meti, ummeti M oj narod, m oj n arod!« Rekli su da je korijen futuvveta vjerovan je (iman), pa je stoga Dru­ štvo iz pećine nazvano u Kur'anu »F itjetu n «. Oni su vjero va li bez posrednika (Ashabi K ehf).

Džunajd je rekao: »Futuvvet je u Šamu, jezik izražavanja u Ira ­ ku, a istinitost u Horasanu«. Ali, treba da znaš, da je sloboda časni­ ja od istinitosti, a futuvvet je vrije d n iji od njih oboje, čo vječn ost je ogranak futuvveta. Zahid (asketa) proturi na prvo m jesto potrebu kad je u bogatstvu, a feta daje prednost drugom pred sobom, ma­ kar i on bio potreban. Priča se da je jedan čovjek prodao p rijatelju drva, i uzeo od njega samo glavnicu, a nije i zaradu, je r n ije futuv­ vet uzeti zaradu od p r i j atelja.

Nadam se da prednji prikaz može zadovoljiti, je r pruža koris­ ne podatke iz istorije narodne medicine i istorije male privrede (za­ natstva). Naši orijentalisti, a i islamski teolozi, mogu koristiti ruko­ pise PR-1380 i PR-2356 u svojim radovima, k o ji ih čekaju.

Naglašavam i ove dvije napomene:

1. D jelo M anafi’an-nas od Nidaija prepisao je u Sarajevu 1061/1650. godine Mustafa b. hadži Kasan Sarajlija, što ide u p rilog m isli da je i original napisan vjerovatno u Bosni (m ožda u Sarajevu), i

2. Fihrista od hadži Edhema Cvancike M isirlića iz Sarajeva nije bila poznata ni u Sarajevu, pa je to bilo iznenađenje za prof. dr. Šaći ra Sikirića. N ekoliko naziva iz Fihriste nije prevedeno na naš jezik je r nismo im ali pri ruci turski rječnik ljek o vito g bilja.

S U M M A R Y

A S U R V E Y OF T H E TWO M A N U S C R IPTS I N T U R K IS H LANG U AG E

In this article the author described tw o manuscripts from the special fund fo r manuscripts in the Gazi Husrevbeg Library. The first manuscript is from the field of medical science and th e second one from the athics o f work. The medical manuscript is a supplement to the w ork »Menafiunnas« by Nidai. This is a register o f diseases and medicines composed by H adji Edhem Misirlić-Cvancika, the Sheikh o f H a dji Sinan tekya in Sarajevo. He named it »Fihristetu min Mehafiun nas ve min ba'dil-m ualedžeti«. More than a thousand diseases and m e­ dicines w ere listed in the register.

The second w ork is the so-called »Fu tu vvet«. The m ost adequate translation w ould be »The Ethics o f W ork «. I t concerns handicraft, and also a study o f behavior toward master and customers. This w ork is o f great im portance fo r research into the history o f handicrafts and w ork in general, because it can be seen from it what a man should be careful o f during the learning o f handicrafts and his behavior during work.