Ko je bio Abdulah-paša koji je ukopan u haremu Careve džamije u Sarajevu 1105/1694. godine?

Autor(i)

Ključne riječi:

Abdulah-paša, janjičarski aga, kulćehaja, sekbanbaša, namjesnik sandžaka Brusa, tvrđava, muhafiz, Mlečani, Austrijanci, nišan, tarih, hajduci, oporuka, šejh Hasan, Visoka porta, Istanbul, Tatar-Pazar, Beograd, Careva džamija, Sarajevo, Gabela

Sažetak

U dosadašnjim radovima nekih bosanskih autora bivšem janjičarskom agi Abdulah-paši i namjesniku sandžaka Brusa, koji je umro u Sarajevu i ukopan u haremu Careve džamije 1105/1694. godine, pripisivani su bošnjačko porijeklo i namjesništvo u Bosni. Analizirajući natpis na njegovom mezaru, dva do sada neobjavljena fermana i tri dokumenta Sarajevskog šerijatskog suda u kojima se spominje njegovo ime, autor dolazi do novih saznanja o ovoj istaknutoj ličnosti Osmanskog carstva s kraj 17. stoljeća; da je po porijeklu bio Gruzijac, da nikada nije bio namjesnik Bosne te da ga je smrt u Sarajevu zatekla na putu za Gabelu s visokom carskom zapovijedi da je u ljeto 1105/1694. godine oslobodi od Mlečana.

Pred svoju smrt Abdulah-paša ostavio je oporuku da se sve njegove vrijedne stvari nakon smrti: jedan srebreni divit težine 210 dirhema, jedna srebrena tabla za kahvu težine 171 dirhem, jedna zlatna narukvica težine 17 dirhema, jedna mala zlatna mastionica i jedan tespih od ambera sa surmali vezenim koncem i zlatnim ukrasnim privjeskom u amanet predaju na čuvanje bivšem serdaru hadži Ali-agi, dok se na javnoj licitaciji ne rasprodaju i za dobijeni novac ne kupe jedna bašča ili 1-2 dućana i zavještaju u dobrotvorne svrhe.

Za izvršioca oporuke odredio je svoga blagajnika hadži Mustafa-agu, sina Abdulahova, a za muteveliju vakufa, koji će se nakon njegove smrti ustanoviti, uglednog građanina Sarajeva šejha Hasan-efendiju, sina šejha Mustafa-efendije Logavije iz Buzadži-zade hadži Hasanove mahale.

##submission.downloads##

Objavljeno

2013-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci