Objekti Gazi Husrev-begova vakufa i mogućnosti njihove revitalizacije

Autor(i)

Sažetak

Razvoj bosanskih gradova bio je blisko povezan sa institucijom vakufa, koji je uvijek određivao strukturu gradskih naselja. Prve urbane funkcije Sarajeva obezbijedile su zgrade Isa-bega Ishaković (1462). Plan razvoja i budućeg grada je planiran i postavljen, a u narednih pola vijeka postao je centar.


Druga faza razvoja grada Sarajeva označena je vakufskim objektima Gazi Husrev-bega (najznačajniji su izgrađeni između 1529.-1557.). To je početak nove faze koja je trajala od tridesetih do sedamdesetih godina XVI vijeka, najznačajniji period napredka grada Sarajeva. Većina zgrada Gazi Husrev-begovog vakufa pripada klasičnom stilu osmansko-turskog graditeljstva. Najveće arhitektonske vrijednosti su džamije i medresa, dok se hamam i bezistan mogu smatrati značajnim arhitektonskim dostignućima.


Tokom više od 400 godina broj zgrada ovog vakufa bio je znatno smanjen. Među njima bilo je i objekata značajne kulturno-historijske vrijednosti kao veliki broj hanova, a posebno Tašlihan, najvažniji karavan-saraj u Sarajevu, i svakako u Bosni. Vrijednost ovog vakufa kao historijskog dokumenta koji se tiče osnivanja grada ukazuje na neophodnost revitalizacije zgrada na teritoriji oko Begove džamije.
Neki objekti ovog vakufa su revitalizovani.

Hamam i bezistan su uspješno obnovljeni, a rekonstrukcijom Morića hana spašen je posljednji primjer tipičnog atrijalnog hana na stubovima. U toku je rad na planiranju revitalizacije teritorije u blizini Begove džamije, kao i na određivanju lokacije Gazi Husrev-begove biblioteke.

##submission.downloads##

Objavljeno

1983-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci