@article{Zlatar_1987, title={Podizanje i održavanje objekata islamske arhitekture u Sarajevu u XVI vijeku}, volume={8}, url={https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/515}, abstractNote={<p>U XV vijeku Sarajevo je bio jedan od najrazvijenijih gradova na Balkanu. Broj gradskih četvrti (mahale), koji je najbolji pokazatelj urbanog razvoja islamsko-orijentalnog grada, pokazuje da je Sarajevo u XVI vijeku postigao vrhunac u svom urbanom razvoju tokom perioda osmanske vladavine. U XVII vijeku grad je imao samo tri muslimanska gradska područja, zajednicu (džemat) Dubrovačkog naroda i zajednicu hrišćana; na kraju XVI vijeka 91 muslimanski gradski četvrti, dva hrišćanska gradska područja i zajednicu Jevreja.</p> <p><br>Poseban značaj u urbanom razvoju Sarajeva imali su vakufi (zadužbine). Brojni predstavnici feudalne klase, bogati trgovci i zanatlije, kao i drugi građani, uložili su svoje nekretnine u izgradnju grada. Koristeći svoju ličnu sreću koja se često nabavljala na bojnom polju, izgradili su džamije, pokrivali tržišta (bezistan), javna kupatila (hamam), karavansaraje, hanove (han), mostove, škole i druge zgrade. Ovi resursi uloženi u izgradnju grada bili su impresivni. Prema defterima iz XV vijeka, do kraja XVI vijeka u Sarajevu je osnovano više od 100 vakufa.</p> <p><br>U ovom članku predstavljen je kratak pregled zgrada izgrađenih u Sarajevu tokom XV i XVI vijeka. Sve ove zgrade su izgrađene prema osmanskim arhitektonskim standardima, ali su prilagođene okruženju u kojem su se zidale. Najveći broj zgrada su bile džamije koje su, pored svoje osnovne namjene, bile i centri nekih gradskih četvrti (mahala). Izgrađene su i neke obrazovne zgrade, kao što su nekoliko srednjoškolskih srednjih škola (madrese), osnovne škole (maktab) i biblioteke. Kao najvažniji ekonomski i komercijalni centar bosanskog sandžaka, Sarajevo je imalo nekoliko pokrivenih tržišta (bezistan), gostionice (hanovi), karavansaraji i brojne prodavnice (dućani). Što se tiče zgrada javnog, zdravstvenog i humanitarnog značaja, izgrađeno je nekoliko javnih kuhinja (imaret), vodovod, kafane (musafirhana), javne kupke i brojne javne ćesme. Sve ove zgrade bile su rezultat individualnih vakufa.</p>}, number={13-14}, journal={Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke}, author={Zlatar, Behija}, year={1987}, month={Dec.}, pages={193–208} }