Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke

Ocjene i prikazi

Emina Mostić — 2025-12-25

Dželila Babović, ARABIC LITERATURE IN BOSNIA AND HERZEGOVINA – TRANSLATION AND CRITICAL RECEPTION, Univerzitet u Sarajevu – Orijentalni institut, Sarajevo, 2025., 179 str., ISBN: 978-9958-626-76-0 (Emina Mostić)

Adnan Kadrić, Alma Omanović-Veladžić, BUŽIM U OSMANSKIM DOKUMENTIMA I POPIS STANOVNIŠTVA 1851. GODINE, BZK „Preporod” Bužim, Bužim, 2024., 513 str., ISBN: 978-9926-8756-3-3 (Enes Pelidija)

Sedad Bešlija, HERCEGOVAČKI KADILUCI U 17. STOLJEĆU, Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju, Sarajevo, 2025., str. 237, ISBN: 978-9958-649-77-6 (Hadžija Hadžiabdić)

Mehmed Begović, O RAZVOJU ŠERIJATSKOG PRAVA U JUGOSLAVIJI, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, Sarajevo, 2024., 116 str., ISBN: 978-9958-11-181-5 (Sead Bandžović)

Velida Mataradžija, OBRAZOVNI SISTEM U BOSANSKOM SANDŽAKU U XVIII STOLJEĆU, Centar za napredne studije, Sarajevo, 2025., 400 str., ISBN: 978-9926-555-34-4 (Aida Smailbegović)

Jusuf Zejdan, DIVAN ŠEJHA ABDULKADIRA GEJLANIJA, prev. Kemal Hasić, Udruženje za edukaciju mladih i afirmaciju pozitivnih vrijednosti „Abdulkadir Gejlani”, Sarajevo, 2023., 274 str., ISBN: 978-9926-8759-0-9 (Hamza Kurtanović)

Kemal Ljevaković, RJEČNIK TEŠANJSKOG KRAJA: PRILOG LEKSIKOGRAFIJI BOSANSKOG JEZIKA, Drugo dopunjeno izdanje, JU Opća biblioteka Tešanj, Tešanj, 2024., 535 str., ISBN: 978-9958-895-70-8 (Almir Fatić)

Madžida Mašić, RUKOPISNE ZBIRKE NA ORIJENTALNIM JEZICIMA U FRANJEVAČKIM SAMOSTANIMA, MEDRESAMA I TEKIJAMA U BOSNI I HERCEGOVINI, Univerzitet u Sarajevu – Orijentalni institut, Sarajevo, 2024., 251 str., ISBN: 978-9958-626-69-2 (Emina Mostić)

Izet Šabotić, VELIKA MEDRESA U SKOPLJU (1925-1941) - Stasavanje jedne generacije, Centar za istraživanje moderne i savremene historije Tuzla, Tuzla, 2025., 503 str., ISBN: 978-9926-9006-1-8 (Adnan Hadžiabdić)

200 godina od rođenja Saliha Sidkija Hadžihusejnovića Muvekkita

Dženan Handžić — 2025-12-25

U okviru Tezkiretname, institucionalnog obilježavanja godišnjica rođenja ličnosti od značaja za islam, muslimane i Islamsku zajednicu u Bosni i Hercegovini, 2025. godine obilježeno je 200 godina od rođenja Saliha Sidkija Hadžihusejnovića Muvekkita.

Tim povodom u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu je 22. 10. 2025. godine organiziran jednodnevni naučni skup, te priređena izložba. U ovom broju Anala donosimo saopćenja sa navedenog skupa.

Stilistika kiraetā u tefsiru al-Kaššāf imama az-Zamaḫšarīja

Abdul-Aziz Drkić — 2025-12-25

Ovaj rad fokusiran je na doprinos znamenitog mufesira az-Zamaḫšarīja rasvjetljavanju stilističkih aspekata kurʼanskih kiraeta u njegovom kapitalnom tefsirskom djelu al-Kaššāf. U radu se tretira njegov naučni doprinos, tefsirska orijentacija, metodologija tumačenja Kurʼana, te najznačajnije odlike njegovoga pristupa kurʼanskim kiraetima, s posebnim osvrtom na njegovu analizu značenja autentičnih kiraeta u svjetlu arapske stilistike.

Prva izdanja prijevoda Kurʼana Besima Korkuta

Enes Karić — 2025-12-25

Ovaj rad pisan je u znak sjećanja na Besima Korkuta (1904–1975), a u povodu pedeset godina od njegove smrti. Rad se dokumentarno bavi trima prvim izdanjima njegova prijevoda Kurʼana, od 1977. do 1992. godine, od tri izdavača. Opisane su okolnosti i prilike u kojima je Korkut završavao svoj prijevod u periodu od 1965. do 1975. godine, dokumentirana je njegova uporna potraga za izdavačem, kao i za recenzentom i književnim pregledom njegova djela. Rad se posebno usredsređuje na neke najuočljivije preinake ovog prijevoda u izdanju Starješinstva Islamske zajednice (1984), kao i u izdanju Kompleksa Kralja Fahda u Medini, 1992. godine. Rad se temelji na objavljenim svjedočenjima kako Besima Korkuta tako i njegovih savremenika, Kasima Dobrače (1910–1979) i Huseina Đoze (1912–1982). Ipak, rad se zadržava na memoarskoj, prigodnoj i informativnoj ravni i nužno ne ulazi u dublju naučnu analizu promjena i preinaka koje su vidljive u spomenutim izdanjima Korkutova prijevoda iz 1984. i 1992. godine. Neka kasnija izdanja Korkutova prijevoda Kurʼana ovdje se spominju samo usput.

Prikazi i opisi islamske kozmologije u Ma‘rifetnāmi Ibrāhīma Haḳḳīja Erzurūmīja iz Gazi Husrev-begove biblioteke

Aida Smailbegović — 2025-12-25

U radu se govori o poznatom enciklopedijskom djelu Ma‘rifetnāma (Knjiga o spoznaji) islamskog učenjaka Ibrāhīma Haḳḳīja Erzurūmīja (umro 1194/1780), koje se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu pod signaturom R-105. Knjiga je osobito značajna kao svojevrsna osmanska enciklopedija koja, između ostalih materijala koje je autor sabrao i kategorizirao po temama i poglavljima u nekoliko cjelina, predstavlja i klasifikaciju ukupnosti znanosti iz vizure jednog postklasičnog osmanskog enciklopediste. Nakon kratkog predstavljanja autora, strukture i osnovnih tematskih odrednica Ma‘rifetnāme, autori posebnu pažnju posvećuju iluminiranim stranicama s prikazima i opisima islamske kozmologije (hay’at al-islām/aškāl al-islām), koje se predstavljaju s motrišta historije umjetnosti, a koje su analizirane u komparativnom odnosu s brojnom srodnom građom, među kojom i najstariji poznati prijepis ovog djela u svijetu. Prikazani i opisani dijelovi, kako ih donosi Erzurūmī, sagledani su i interpretirani temeljem njihovih predstava u kur’anskom tekstu, hadisima Poslanika islama te različitim predajama.

Risala o Džibrilovom pojavljivanju u ljudskom liku autora Abdulaha Bošnjaka

Mustafa Berhamović — 2025-12-25

U ovom radu predstavljena je do sada neobrađena risala pod naslovom Risāla fī bayān tamaṯṯul al-Ğibrīl fī ṣūra al-bašar / Risala o Džibrilovom pojavljivanju u ljudskom liku. Risala je napisana na arapskom jeziku, a njen autor je poznati bošnjački znalac šejh Abdulah Bošnjak (ar. ‘Abdullāh Busnawī), u literaturi poznat kao Šāriḥ al-Fuṣūṣ, odnosno komentator Ibn Arebijevog djela Fuṣūṣ al-ḥikam. U uvodnom dijelu rada nude se opće informacije o autoru i njegovom naučnom i književnom stvaralaštvu. Nakon toga, predstavlja se rukopisni kodeks u kojem je spomenuta risala zapisana. U konačnici, prvi put u domaćoj naučnoj literaturi nudi se arapski tekst risale, zajedno s razlikama prisutnim u ostalim prijepisima, koje su navedene u podnožnim napomenama, te njen integralni prijevod na bosanski jezik.

O Jevrejima Travnika do dolaska Austro-Ugarske (prilog historiji Jevreja u Bosni)

Aladin Husić — 2025-12-25

Dolazak i naseljavanje Jevreja u Travnik jedno je od malo poznatih pitanja u historiografiji. Dosadašnje vijesti vrlo su oskudne, fragmentarne i nedostatne za pouzdanije zaključke. Stoga ćemo u ovom radu pokušati ukazati na stepen njihove pouzdanosti, posebno u odnosu na nove izvorne perspektive. Osnovu tih novih saznanja čini jedan poimenični popis Jevreja Travnika iz sredine 19. stoljeća. Kroz analizu tog popisa pratit ćemo više pitanja na koja ćemo probati odgovoriti kroz ovaj rad: pitanje brojnosti jevrejske populacije izražene u porodičnim zajednicama, demografskog potencijala, njihove pozicioniranosti u Travniku, te pitanje egzistencijalne naravi ili privredne djelatnosti. Dobijene rezultate komparirat ćemo s onima od ranije poznatim u historiografskoj literaturi, što će predstavljati i odgovor na pitanje pouzdanosti ranijih rezultata.

Prilog biografiji mostarskog vakifa Ćejvan Ćehaje

Alija Dilberović — 2025-12-25

Ovaj rad se bavi kritičkom rekonstrukcijom biografije poznatog mostarskog vakifa Ćejvan Ćehaje iz XVI stoljeća. Predmet istraživanja je predanje zabilježeno u jednom mostarskom rukopisu prema kojem je Ćejvan Ćehaja bio oslobođeni rob Sinan-paše, a koje je u dosadašnjoj historiografiji bilo zanemarivano ili ocjenjivano kao nevjerodostojno. Cilj rada je dokazati autentičnost ovoga podatka na temelju novootkrivene arhivske građe, te kroz analizu tog korpusa precizno identificirati identitet spomenutog paše. U radu se argumentira da nije riječ o hercegovačkom sandžakbegu s početka XVI stoljeća Sinan-paši Boroviniću, kako se to u literaturi navodi, već o kapudan Sinan-paši, bratu velikog vezira Rustem-paše i mostarskog vakifa Karađoz Muhamed-bega. Korpus istraživanja obuhvata primarne izvore, uključujući podatke iz rukopisa, izvorne Ćejvan Ćehajine i Sinan-pašine vakufname, kao i dokumente iz istanbulskih sudskih sidžila. Istraživanje ima za cilj ispraviti dosadašnje historiografske pogreške i ponuditi jednu utemeljeniju biografsku sliku ovog značajnog mostarskog vakifa.

Osmanski diplomatski dopis o ustanku u Hercegovini (1875): prijevod i analiza stavova Visoke Porte

Emir Demir — 2025-12-25

Ovaj rad analizira zvanični dopis koji je Ministarstvo vanjskih poslova Osmanskog Carstva krajem 1875. proslijedilo diplomatskim misijama kao odgovor na izbijanje Hercegovačkog ustanka. Dokument ambasadama prenosi ključne smjernice i službeni stav o ustanku i njegovim međunarodnim implikacijama te predstavlja vrijedan izvor za razumijevanje osmanske političke doktrine, diplomatske logike i retorike. Njegov sadržaj otkriva složenu poziciju Carstva, koje je nastojalo uskladiti očuvanje suvereniteta s očekivanjima velikih sila i upravljanjem unutrašnjim krizama. Retorički, dopis kombinuje mirotvorne poruke, afirmaciju autoriteta i apel na razboritost, oblikujući sliku Osmanskog Carstva kao odgovornog aktera u Istočnom pitanju. Prijevod i interpretacija dokumenta omogućuju dublji uvid u institucionalnu perspektivu Porte i preciznije razumijevanje političko-diplomatskih odnosa 19. stoljeća.

Islamske prosvjetne ustanove u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni u izvještaju Džemaludina Čauševića iz 1909. godine

Elvir Duranović — 2025-12-25

Autor u radu donosi integralni izvještaj Džemaludina Čauševića, člana Ulema-medžlisa, s njegovog inspekcionog putovanja po mjestima istočne i sjeveroistočne Bosne. Čaušević u svom izvještaju s ovog putovanja donosi podatke o islamskim vjersko-prosvjetnim objektima: mektebima, mektebi-ibtidaijama, medresama i ruždijama, stanju vjerske nastave, nastavnim planovima i ulemi. Na kraju izvještaja predlaže mjere koje bi Ulema-medžlis, Vakufska direkcija i Zemaljska vlada trebali poduzeti s ciljem unapređenja vjerske nastave. Autor na kraju rada zaključuje da Čauševićev detaljni izvještaj s inspekcionog putovanja iz 1909. godine predstavlja prvorazredni izvor za izučavanje vjersko-prosvjetnih ustanova Islamske zajednice u istočnoj i sjeveroistočnoj Bosni početkom XX stoljeća.

Specifičnosti upotrebe leksema law u modernom standardnom arapskom jeziku

Elma Dizdar — 2025-12-25

Leksem law polifunkcionalni je leksem u arapskom jeziku koji, prema pretpostavkama komparativne semitistike, vodi porijeklo iz prasemitskog jezika. Stoga ovaj leksem nalazi mjesto u gramatičkom opisu arapskog jezika od vremena klasičnog arapskog jezika do danas, i to prvenstveno u jednoj realizaciji, kao subordinator arapske irealne ili hipotetičke pogodbene rečenice, dok se njegove druge funkcije, s izuzetkom funkcije subordinatora koncesivne rečenice, sporadično spominju i po pravilu ne opisuju i ne analiziraju. Sintaktički opis leksema law kao subordinatora arapske pogodbene rečenice, prevashodno morfološki motiviran, pretrpio je kroz historiju značajne promjene. Tako je od prvobitnog isključivanja iz grupe pogodbenih partikula u radovima ranih arapskih gramatičara došao do centralne pozicije u opisu arapske pogodbene rečenice u korpusnim studijama modernog standardnog arapskog jezika, gdje se njegova upotreba prepoznaje izvan granica irealnih pogodbenih rečenica i proširuje i na potencijalne i realne rečenice. Primarni fokus ovog rada je na analizi različitih sintaktičkih funkcija leksema law i rečenica koje on uvodi. Analiza se zasniva na analitičko-deskriptivnom metodu i tipološko-funkcionalnom pristupu, a njeni rezultati pokazuju kako se leksem law u modernom standardnom arapskom jeziku upotrebljava u nekoliko sintaktičkih funkcija, od subordinatora pogodbene rečenice, preko subordinatora koncesivne, objekatske i irealne poredbene rečenice, do eksklamativne partikule kojom se izražava irealna želja. Ipak, s obzirom na značajnu evoluciju kako u sintaktičkom opisu tako i u jezičnoj realnosti realizacije leksema law u funkciji subordinatora arapske pogodbene rečenice, u radu je mnogo prostora posvećeno upravo ovoj, ujedno i njegovoj najfrekventnijoj funkciji.

Privatna zbirka književnice Ajše Zahirović u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (pregled, značaj i bibliografija)

Amela Lepir — 2025-12-25

U radu je predstavljena privatna zbirka književnice Ajše Zahirović, koja je nedavno pohranjena u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Pored pregleda njenog književnog stvaralaštva, rad donosi i selektivnu bibliografiju njenih objavljenih djela. Cilj rada je da se ukaže na značaj privatnih zbirki u očuvanju i istraživanju kulturne i književne historije Bosne i Hercegovine, te da se afirmiše uloga specijalnih biblioteka u sistematičnom prikupljanju, obradi i dostupnosti građe. Poseban akcenat stavljen je na specifičnosti zbirke – knjige s posvetama, marginalije i raritetne naslove – koje svjedoče o intelektualnim interesovanjima i književnim vezama autorice čije su pjesme prevođene na brojne svjetske jezike. Rad ima za cilj da omogući istraživačima uvid u cjelokupno stvaralaštvo Ajše Zahirović i da posluži kao osnova za buduća književna, kulturološka i bibliotečka istraživanja.

Povodom 100. godišnjice rođenja predsjednika Alije Izetbegovića (1925–2025): Arhivska građa Kabineta Alije Izetbegovića u Arhivu Bosne i Hercegovine

Fuad Ohranović — 2025-12-25

Članak sadrži informacije o arhivskom fondu Kabineta Alije Izetbegovića (KB AI- 1) koji se čuva u Arhivu Bosne i Hercegovine. U tekstu su prikazani neki od dokumenata nastalih u radu Alije Izetbegovića i njegovih prvih saradnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Dokumenti obuhvataju period od 1991. do kraja 1995. godine, kada je izborena nezavisnost Bosne i Hercegovine i pružen otpor oružanoj agresiji i udruženom zločinačkom poduhvatu, te Izetbegovićevo državničko i političko djelovanje od 1996. godine do povlačenja iz Predsjedništva u oktobru 2000. godine.

Jezik u ilmihalu Sejfulaha Prohe

Vedad Mulavdić — 2025-12-25

U radu se raspravlja o jezičkim karakteristikama knjige Bidajetul-inas Sejfulaha Prohe. Ovo djelo predstavlja složeni mozaik jezičkih osobina koje karakteriziraju bosanski jezik početkom 20. vijeka. Istovremeno, ono se po svojim jezičkim karakteristikama uklapa u alhamijado književnu koine i jezički izraz ilmihala kao zasebnog žanra unutar korpusa alhamijado literature. Njegov jezik je uvjetovan različitim faktorima: samom obrazovanošću pisca, namjeni teksta, prirodi udžbeničke literature koja spaja stručnu terminologiju s jednostavnim načinom objašnjavanja i predstavljanja činjenica, pokušajima pisca da se približi književnom govoru, kao i govoru samog čitaoca. Jezičke osobine pokazuju svojevrsno spajanje između alhamijado i zapadnoevropske književnojezičke tradicije, uz znatno prisustvo dijalekatskih osobina i riječi orijentalnog porijekla.