Predavanja Mesnevije i Mesnevihani u Sarajevu

Autor(i)

Sažetak

Prije nego što su Turci konačno osvojili Bosnu, veliki dio teritorije je već bio pod njihovom vladavinom. U vrijeme kada je cijeli region definitivno osvojen, Sarajevo je imalo sve karakteristike grada u pogledu njegovih urbanih, ekonomskih i kulturnih aspekata. Osnivač grada Sarajeva, krajiški paša, a kasnije i prvi bosanski sandžakbeg Isa-beg Ishaković (1464-1469), već je sagradio i pripremio svoju bogat vakuf u Sarajevu. U februaru 1462. godine, tj. godinu i po dana prije definitivnog osvajanja Bosne od strane Osmanlija, on je ozvaničio svoju vakufnamu. Njegov bogati vakuf uključivao je Mevlevijsku tekiju na Bantbaši u Sarajevu, i od tog vremena pa do danas na ovim područjima postoji derviški red Mevlevija (tarikat).

U ovom članku posebno se govori o tradiciji predavanja Mesnevije, čuvenog filozofsko-poetskog rada Mevlana Dželaluddina Rumije (Xlllth c.), Koji je bio ideološki osnivač Mevlevijskog tarikata. Prema pisanim izvorima, ovaj članak je utvrdio kao činjenicu da je tradicija "pripovedanja" Mesnevije postojala u Sarajevu od druge polovine XV vijeka i da se i dalje nastavlja. Prema dokumentima ili usmenoj tradiciji, određuju se imena i vrijeme rada nekih Mesnevihana. To je dokaz da je, uprkos malim prekidima tradicija predavanja iz Mesnevije, postojala i da je zadržana sve do sada.

##submission.downloads##

Objavljeno

1987-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci