Chronograms by Muhammed Šakir ef. Muidović poet from Sarajevo

Authors

  • Salih Trako, ef

Keywords:

Muhamed Šakir, Kronogrami, Šejh Husein -baba Zukić, Šejh Sirija, Salih Ferhad, Salih Ragibovic, Fadil paša Šerifović

Abstract

In this essay some chronograms in original and in prosaic translation writen by Muhammed Šakir ef. Miudović are presented. Muido¬vić was mufti in Sarajevo in the first half of 19 s. The death of some distinguished men of that time Sarajevo, provoked Muhamed Šakir Muidović to write the chronograms. The intention of the author was to throw light upon the personality of this learned mufti from Sa¬rajevo and poet of chronograms. For writing chronograms in verses author must have specific poetical skill and ability to give in several verses the main characteristic features of the person to which the chronogram is dedicated, or to describe some useful object and his benefactor and moreover a chronogram should include a statement, a fine idea, wish ect. and give the date of the event described. In this several chronograms, Muidović has shown himself as a skillful poet and in his chronograms is preserved the memory on certain persons of Muidović's time which he appreciated and which playd an important role in the public life of that time Sarajevo.

Author Biography

Salih Trako, ef

Salih-ef. je rođen 01.12.1924. godine u Donjoj Smršnici u džematu Gračanica kod Visokog. Mekteb je završio u rodnom mjestu kod Osman-ef. Redžovića, osnovnu školu u Donjim Moštrama a osmogodišnju Gazi Husrev-be- govu medresu 1943. godine u Sarajevu.

Školske 1943/44. odslušao je prvu godinu VIŠT-a u Sarajevu. Prilikom bombardovanja Sarajeva 1944. godine Salih-ef. je ranjen zbog čega je preki­nuo dalje školovanje na ovoj ustanovi.

Godine 1951. upisao se na Filozofski fakultet, gdje je studirao orijentalne jezike. Još kao student 1954. godine Salih-ef. počeo je raditi u biblioteci Ori­jentalnog instituta kao knjižničar.

Nakon završetka studija, 1957. godine, nastavio je raditi u Orijentalnom insitutu, sve do penzionisanja 01. 12. 1989. godine, na prikupljanju, katalogiziranju i publikovanju rukopisne građe Instituta.

Rezultat toga rada su desetine stručnih i naučnih radova objavljenih u Prilozima za orijentalnu filologiju, Analima Gazi Husrev-begove bibliotekei drugim časopisima kao i zasebna djela od kojih ovdje navodimo samo neka: Katalog perzijskih rukopisau Orijentalnom institutu, Katalog rukopisa Ori­jentalnog instituta iz lijepe književnosti(u koautorstvu sa Lejlom Gazić), dva sveska Kataloga rukopisa Bošnjačkog instituta u Sarajevu(u koautorstvu sa Fehimom Nametkom), Đulistan (prijevod sa perzijskog), Mehmed Nailija Guranija (izbor iz poezije), Tragom poezije bosanskogercegovačkih musli­mana na turskom jeziku, Izbor iz poezije Arifa Hikmet-bega Stočevića Rizva- nbegovića(oba djela u koautorstvu sa Lamijom Hadžiosmanović) i Prijevod i komentar djela Tarih-i Bosna autora Saliha Sidkija Hadžihuseinovića Muvekkita (u koautorstvu sa Abdulahom Polimcem, Lamijom Hadžiosmanović i Fehimom Nametkom).

Salih Trako je od prvog broja počeo sarađivati u Analima Gazi Husrev- begove biblioteke, gdje je objavio jedanaest originalnih radova i jedan prikaz. Radovi se odnose na bosanskohercegovačke autore u rukopisima Orijentalnog instituta ili Gazi Husrev-begove biblioteke. i njihovo stvaralaštvo na orijentalnim jezicima. Tako je u dva rada pisao o Ibrahimu Zikriju Užičaninu te Mu­hamedu Hilmiji Gori, hronogramima sarajevskog muftije Muhamed-efendije Sidkija Muidovića, medžmui pjesnika Šakira, farmakološkim rukopisima koji su bili pohranjeni u Orijentalnom istitutu, ali i vakufima na području jugoi­stočne Bosne, predavanjima mesnevije u Sarajevu i natpisima na šamanidima Kizlaragine džamije u Mrkonjić-Gradu.

Penzionisanjem nije završen radni vijek Salih-ef. Jednu godinu radio je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao honorarni saradnik.Početkom devedese­tih godina prošlog stoljeća, zajedno sa Džemalom Salihspahićem, neumorno je radio na osnivanju i radu medrese “Osman-ef. Redžović” u Velikom Čajnu kod Visokog, gdje je jedno vrijeme predavao turski jezik, obredoslovlje i šerijatsko nasljedno pravo.

Salif-ef. Trako se odlikovao skromnošću, nenametljivošću, pristupačno­šću i izuzetnom stručnošću u poznavanju orijentalnih jezika i historiografije Bosne i Hercegovine. Pripada generaciji orijentalista koji su početkom druge polovine prošlog stoljeća udarili temelje i dali pečat jugoslavenskoj orijen­talistici, posebno bosanskohercegovačkoj i sarajevskoj školi orijentalistike i osmanistike.

Published

1972-12-31

How to Cite

Trako, S. (1972). Chronograms by Muhammed Šakir ef. Muidović poet from Sarajevo. Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke, 1(1), 49–65. Retrieved from https://www.anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/5

Issue

Section

Articles