Gornjevakufski prepisivači orijentalnih rukopisa

Autor(i)

Ključne riječi:

Gornji Vakuf, rukopisi, prepisivači, Uskopje

Sažetak

U periodu osmanske vlasti u Bosni i Hercegovini, od 1463. do 1878. godine, u našoj zemlji djelovalo je više stotina prepisivača orijentalnih rukopisa, od kojih se neki mogu označiti kaligrafima. Većina prepisivača djelovala je u centrima poput Sarajeva, Banja Luke, Mostara, Travnika, ali su i manje sredine dale značajne poslenike na tom polju, pa tako i Gornji Vakuf (Uskopje, Uskoplje). S obzirom na brojnost prepisiviča i kvaleteta njihovih rukopisa skoro da bi se moglo govoriti o "gornjeva- kufskoj prepisivačkoj školi".

U ovom radu zastupljeni su nama poznati prepisivači orijentalnih rukopisa iz Gornjeg Vakufa, evidentirani i opisani njihovi rukopisi koji su nam bili dostupni, naročito oni iz Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. U Gornjem Vakufu djelovalo je više od pedeset prepisivača orijentalnih rukopisa od kojih smo izdvojili dvadeset i jednog, a ostale, manje značajne, samo spomenuli. Među njima je bilo prepisivača koji su imali veoma lijep rukopis, koji su ukrašavali neke svoje radove i koji se mogu pridružiti kategoriji prepisivača koje možemo označiti kaligrafima. Takvi su bili: Sulejman ibn Ibrahim Hadžiabulić Uskopjevi, Sulejman ibn Muhammed, Muhammed Rušdi ibn Derviš Husejn Hadžiabulić, Abdullah ibn Salih, Šit-efendija Ruždić...

Sulejman ibn Ibrahim Hadžiabulić bio je kaligraf sa diplomom, a bio je učenik u kaligrafiji Ismaila Zihnija Konjičanina, a ovaj učenik Egipćanina koji je živio u Sarajevu, Hasana al-Vefaija al-Misrija.

Najraniji nama poznati prepisivač iz Gornjeg Vakufa bio je Husejn, mu'allim, koji je 1605. godine prepisao djelo Hasana Kafije Pruščaka Hadiqa as-sala. Neki gornjevakufski prepisivači djelovali su i tokom 19. stoljeća.

##submission.downloads##

Objavljeno

2011-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci